DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 34 <-- 34 --> PDF |
nost doze primijenjene u ovom pokusu. Kako je već navedeno, u tom se pogledu ne zapaža razlika. I još nešto, što govori više od brojaka iz tab. 4. Na tretiranoj pokusnoj površini nakon 11. VII kada je završena eklozija — a to znači 13 dana po završetku druge serije zamagljivanja — nije se više mogao pronaći nijedan živi leptir jel. moljca. U isto vrijeme na netretiranoj površini oko kontr. platna br. 5 bilo ih je još mnogo. Ovakvo različito stanje na tretiranoj i netretiranoj površini utvrđeno je i u Ravnoj Gori, kako je to već navedeno. Iz svega ovoga zaključujem da se dosadašnja relativno velika doza DDT-a od 3 kg/ha 20%-tnog preparata pri jednokratnom tretiranju može uspješno zamijeniti manjom dozom od 2,5 kg/ha 10%-tnog preparata. Ovo svakako treba shvatiti u smislu onoga što sam o primjeni DDT-a općenito napisao u članku iz 1969. god. PARAZITIRANOST Radi orijentacije o prisutnosti parazita stavio sam u staklenke 1.250 kokona jel. moljca iz Ravne Gore i 1.000 kokona iz Lividrage. Na svakom od ova dva lokaliteta materijal je uzet s nekoliko stabala na potezu od stotinjak metara i na nadm. visini od oko 950 m. U svemu je iz ovih kokona izašlo 438 parazita, a daljnja 44 primjerka izašla su iz kokona, koji su služili u druge svrhe. Materijal je poslan u inozemstvo na determinaciju i do sada mi još nije poznato o kojim se vrstama radi. Sa sigurnošću sam mogao odrediti jedino vrste Gelis providus Forst. (Ichneumonidae) od koje sam dobio 15 primjeraka. Daleko najveći dio pripada grupi Chalcidoidea i to porodici Eulophidae. Kako se iz tab. 5 razabire, iz promatranih kokona u Ravnoj Gori izašlo je 14% a u Lividragi 26% parazita. Iako ovi postoci nisu veliki ipak nisu beznačajni, naročito u Lividragi. Nije potrebno posebno isticati da ovi podaci ne mogu pretendirati na to da predstavljaju sigurne pokazatelje o učešću parazita u likvidiranju zaraze. U tu svrhu trebalo bi promatrati mnogo veći broj kokona uz posebnu metodiku opažanja. Oni služe samo za orijentaciju o tom problemu. U tom smislu oni pružaju još jednu zanimljivu informaciju. Kako se iz tab. 5 razabire, u Ravnoj ,0/o ,0/o Lokalitet Leptiri ">/o Paraziti Neizleženo Ukupno °/o Lokalität Falter Parasiten Nichtausge- Insgesamt schlüpft Ravna Gora 841 67 178 14 231 19 1.250 100 Lividraga 478 48 260 26 262 26 1.000 100 Tab. 5 Parazitiranost kukuljica jel. moljca A. fundella na dva lokaliteta 1969. god. Parasitierungsrad der Puppen von A. fundella an zwei Lokalitäten im Jahre 1969. Gori iz 19%, a u Lividragi iz 26% kokona nije ništa izašlo, ni leptiri ni paraziti. Naknadnim pregledom kukuljica nije se o uzroku moglo ništa sigurno zaključiti. Ostaje, međutim, činjenica da se zbog parazitiranosti i iz nepoznatih razloga u Ravnoj Gori iz jedne trećine, a u Lividragi čak iz polovine broja svih promatranih kokona nisu izlegli leptiri. Kad bi ovi podaci bili reprezentativni za šira područja, imali bi vrijednost važnog faktora prirodne redukcije populacija jel. moljca. 394 |