DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 33     <-- 33 -->        PDF

daleko od mjesta opažanja eklozije u Ravnoj Gori. Međutim dnevni su temperaturni
srednjaci na graf. 2 izračunati iz podataka registriranih u Lividragi na nadm,
visini od 950 m., dakle na istoj visini na kojoj je opažana i eklozija leptira. Osim
toga je meteorološka ´stanica bila svega oko 2 km udaljena od mjesta opažanja
eklozije. Prema tome su krivulje dnevnih temp, srednjaka i eklozije leptira na
ovom grafikonu u čvršćoj vezi.


Vrijedno je zabilježiti da je minimalna temperatura 12. srpnja u Lividragi
bila —1,2° C a 13. srpnja čak —2,6° C. Mraz je uzrokovao znatne štete. Bilo bi važno
znati kako su ove niske temperature djelovale na upravo odložena jaja jel. moljca.


Kontrolno platno br.
Kontroll-Tafel Nr.
Brojkokona na 1.000 iglica
Kokonszahl je 1.000 Nadeln
Broj mrtvih leptira po 1 m2
Anzahl toter Falter je m2
1234
4,6
4,6
3,8
5,1
264
431
326
112
5 4,8 67


Tab. 4
Broj mrtvih leptira po 1 m2 na tretiranoj (kontr. pl. 1—4) i netretiranoj (kontr.
pl. 5) površini u Lividragi.
Anzahl der toten Falter je m2 der behandelten (Taf. 1—4) und unbehandelten
Fläche (Taf. 5) in Lividraga.


Podaci o uništenim leptirima jel. moljca, utvrđeni na kontr. platnima,
iskazani su u tab. 4. Kako se razabire, količina uništenih leptira odgovara vrijednostima
registriranim na kontr. platnima u Ravnoj Gori. Drugim riječima,
ne zapaža se razlika u efektu između količine od 500 g/ha aktivne materije
DDT-a primijenjene u Lividragi i 1.200 g/ha primijenjene u Ravnoj Gori. Međutim
se podaci, registrirani na kontr. platnima izvan tretiranih područja,
veoma razlikuju. Dok na dva takva platna u Ravnoj Gori praktički uopće nije
bilo uginulih leptira, na jednom platnu u Lividragi nađeno ih je ukupno čak


67. Istina to je još uvijek mnogo manje nego na platnima s tretiranog područja
pa je toksički efekt smanjene doze insekticida očit. Ova razlika ipak začuđuje
i za sada ju je teško sigurno objasniti. Logično bi objašnjenje bilo da je populacija
leptira u Lividragi konstitucionalno bila slabija te da je stoga prirodni
mortalitet ovdje bio veći. No moguće su i druge pretpostavke, ali se ovdje u
njih ne upuštam jer ih je nemoguće dokazati.
Ako bi se od broja leptira, nađenih na platnima 1—4 odbio broj leptira
nađenih na platnu br. 5 (kontrola) i to sve izrazilo postotkom, onda bi se dobilo
da je na platnima 1—4 insekticidom uništeno 75l%, 85%, 80:% i 40% leptira.
Preostatak do 100% teoretski je stradao od prirodnih faktora. Bez obzira
na to da li se u zatrovanoj šumi može govoriti o prirodnom mortalitetu leptira,
ovakva računica ne kazuje mnogo. Važnije je znati koliko je u tretiranoj šumi
preživjelo leptira. Nažalost mi još uvijek nemamo metodu za proračunavanje
broja leptira u šumi pa ne možemo ni izračunati postotak ukupno uništenih.
Istina moglo bi se pokušati s takvim proračunom na osnovi utvrđenog broja
kokona na 1.000 iglica. Međutim budući da ne znamo koliko ima ukupno iglica
na jednom stablu odnosno na određenoj površini, takva bi računica dala sasvim
nepouzdan rezultat.


Budući da nam računske metode za sada ne pomažu, ne preostaje nam
drugo nego da usporedimo podatke o uginulim leptirima, registrirane na platnima
u Ravnoj Gori i Lividragi te da na temelju iskustva procijenimo efikas