DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 33 <-- 33 --> PDF |
daleko od mjesta opažanja eklozije u Ravnoj Gori. Međutim dnevni su temperaturni srednjaci na graf. 2 izračunati iz podataka registriranih u Lividragi na nadm, visini od 950 m., dakle na istoj visini na kojoj je opažana i eklozija leptira. Osim toga je meteorološka ´stanica bila svega oko 2 km udaljena od mjesta opažanja eklozije. Prema tome su krivulje dnevnih temp, srednjaka i eklozije leptira na ovom grafikonu u čvršćoj vezi. Vrijedno je zabilježiti da je minimalna temperatura 12. srpnja u Lividragi bila —1,2° C a 13. srpnja čak —2,6° C. Mraz je uzrokovao znatne štete. Bilo bi važno znati kako su ove niske temperature djelovale na upravo odložena jaja jel. moljca. Kontrolno platno br. Kontroll-Tafel Nr. Brojkokona na 1.000 iglica Kokonszahl je 1.000 Nadeln Broj mrtvih leptira po 1 m2 Anzahl toter Falter je m2 1234 4,6 4,6 3,8 5,1 264 431 326 112 5 4,8 67 Tab. 4 Broj mrtvih leptira po 1 m2 na tretiranoj (kontr. pl. 1—4) i netretiranoj (kontr. pl. 5) površini u Lividragi. Anzahl der toten Falter je m2 der behandelten (Taf. 1—4) und unbehandelten Fläche (Taf. 5) in Lividraga. Podaci o uništenim leptirima jel. moljca, utvrđeni na kontr. platnima, iskazani su u tab. 4. Kako se razabire, količina uništenih leptira odgovara vrijednostima registriranim na kontr. platnima u Ravnoj Gori. Drugim riječima, ne zapaža se razlika u efektu između količine od 500 g/ha aktivne materije DDT-a primijenjene u Lividragi i 1.200 g/ha primijenjene u Ravnoj Gori. Međutim se podaci, registrirani na kontr. platnima izvan tretiranih područja, veoma razlikuju. Dok na dva takva platna u Ravnoj Gori praktički uopće nije bilo uginulih leptira, na jednom platnu u Lividragi nađeno ih je ukupno čak 67. Istina to je još uvijek mnogo manje nego na platnima s tretiranog područja pa je toksički efekt smanjene doze insekticida očit. Ova razlika ipak začuđuje i za sada ju je teško sigurno objasniti. Logično bi objašnjenje bilo da je populacija leptira u Lividragi konstitucionalno bila slabija te da je stoga prirodni mortalitet ovdje bio veći. No moguće su i druge pretpostavke, ali se ovdje u njih ne upuštam jer ih je nemoguće dokazati. Ako bi se od broja leptira, nađenih na platnima 1—4 odbio broj leptira nađenih na platnu br. 5 (kontrola) i to sve izrazilo postotkom, onda bi se dobilo da je na platnima 1—4 insekticidom uništeno 75l%, 85%, 80:% i 40% leptira. Preostatak do 100% teoretski je stradao od prirodnih faktora. Bez obzira na to da li se u zatrovanoj šumi može govoriti o prirodnom mortalitetu leptira, ovakva računica ne kazuje mnogo. Važnije je znati koliko je u tretiranoj šumi preživjelo leptira. Nažalost mi još uvijek nemamo metodu za proračunavanje broja leptira u šumi pa ne možemo ni izračunati postotak ukupno uništenih. Istina moglo bi se pokušati s takvim proračunom na osnovi utvrđenog broja kokona na 1.000 iglica. Međutim budući da ne znamo koliko ima ukupno iglica na jednom stablu odnosno na određenoj površini, takva bi računica dala sasvim nepouzdan rezultat. Budući da nam računske metode za sada ne pomažu, ne preostaje nam drugo nego da usporedimo podatke o uginulim leptirima, registrirane na platnima u Ravnoj Gori i Lividragi te da na temelju iskustva procijenimo efikas |