DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA


I


DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE


GODIŠTE 93 STUDENI—PROSINAC GODINA 1969


UDK 634.0.114.129:634.0.232.13 (Populus)


DUBINA PODZEMNE VODE I TLO KAO VAŽNI EDAFSKI ČINIOCI
USPJEVANJA NEKIH EVROAMERIČKIH TOPOLA NA ALUVIJU
SAVE I KUPE KOD SISKA


Prof. dr IVO DEKANIĆ


1. UVOD
Dosadašnjim istraživanjima o utjecaju dubine i oscilacija podzemne vode
na uspijevanje evroameričkih topola na aluviju Save spačvanskoga područja
kao i na aluviju Dunava i Drave osječkoga područja utvrdili smo da je taj edafski
faktor — pored klime i tala — neobično važan u proizvodnji topolovine.
Nekako u isto vrijeme započeli smo analognim istraživalačkim radovima na sisačkom
području zahvaljujući materijalnoj pomoći Šumskog gospodarstva i
Šumarije u Sisku te velikom razumijevanju stručnjaka toga područja. Istraživanja
su se obavljala kroz razdoblje od preko osam godina i iziskivala su prilična
materijalna sredstva. Te su naučno-istraživačke radove financirali Šumsko
gospodarstvo Sisak, Republički fond za naučni rad SR Hrvatske i dijelom
Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija Hrvatske, pa im se ovim
putem najljepše zahvaljujemo. Smatramo da bi se započeta istraživanja trebala
nastaviti do završetka prvog proizvodnog ciklusa (ophodnja 12—15 godina) te
da ćemo i nadalje naići na potpuno razumijevanje i podršku znanstvenih i privrednih
institucija u vezi s tom problematikom izrazito proizvodnog karaktera.


2. PROBLEM
Općenit nedostatak drva za kemijsku preradu i u našoj zemlji iziskivao je
brži način rješavanja koji bi doprinio povećanju proizvodnje drva. Dio toga
problema trebalo se riješiti uzgojem vrsta drveća brzoga rasta. Kod listača se
počelo rješavati uzgajanjem evroameričkih topola koje su u svijetu, a i kod
nas, pokazale potencijalno velike izglede. Na području Šumskog gospodarstva
Sisak ima dosta površina koje bi trebalo privesti šumskoj proizvodnji,
i normalno je da proizvodnja na takvim terenima treba biti što intenzivnija.
Pretežni dio tih površina leži u Posavini i zato su za njihovo privođenje
intenzivnim šumskim kulturama najpovoljnije listače kojima ekološki
uvjeti Posavine najbolje odgovaraju. To su u prvom redu vrbe i topole. Gornja
se Posavina smatra manje povoljnom za uzgajanje evroameričkih topola od
Podravine i Podunavlja. Prvobitna zamisao postavljanja pokusa imala je u
vidu tri lokaliteta sisačkog područja i to aluvij Save i Kupe (Stari grad), Brezovicu
i Cvijetni vir. Na žalost zbog nedostatka financijskih sredstava prišlo
se istraživanjima samo na plohama nedaleko Starog grada.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 4     <-- 4 -->        PDF

3. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Postavljene pokusne plohe nalaze se u međurječju Save i Kupe, nedaleko
ušća Kupe u Savu, odmah iza etnoparka koji čini cjelinu s drevnom utvrdom


SI. 1. Tvrđava »Stari grad« u međurječju Save i Kupe
Foto: Dekanić


Stari grad (SI. 1). Ta tvrđava je podignuta polovinom šesnaestog stoljeća (1.550.
godine). : l


Sagradio ju je zagrebački Kaptol kao bastion obrane od Turaka. Locirana
je uz samu Kupu nedaleko njezina ušća u Savu na najužem mjestu između
Save i Kupe. Karakteristične su njezine okrugle kule u trokutnom rasporedu,
debeli zidovi i velike toparnice. Kao materijal poslužili su za gradnju i ostaci
rimskih opeka stare Siscie. Jedan od najznačajnijih datuma za »Stari grad« je




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 5     <-- 5 -->        PDF

najteža opsada 1593. godine koja je završila čuvenom bitkom i potpunim porazom
Turaka. Danas je u toj prilično očuvanoj tvrđavi smješten etnografski
muzej gdje se nalaze vrijedni eksponati iz života i razvitka Pokuplja te Gornje
i Donje Posavine.


3.1. Ekološke prilike
3.1.1. Geomorfološka karakteristika
Površine na kojima se nalaze pokusne plohe čine aluvijalni nanosi rijeka
Save i Kupe. Nisu zaštićene od poplavnih voda te su redovito svake godine
plavljene po nekoliko puta. Od Kupe se teren blago uzdiže prema Savi s nadmorskom
visinom od 97 do 99 m, ali tako da su tereni uz obale Save i Kupe
viši od onih centralnog dijela međurječja.


KLIMADIJAGRAM PO H. WALTERU
CLIMAGRAMME D´APRES H. WALTER


a — Meteorološka slanica - Station meteorologique
b — Nadmorska visina-Altitude
c — Broj godina opažanja - Nombre d´annees d´obsprvation
d — Prosjek godišnjih temperalura- Moyenne annuelle de temperature
e — Prosjek godišnjih količina oborina-Fluviosite moyenne annuelle
f — Prosjeci mjesečnih temperatura zraka - Moyennes mensur-lles des temperatures de
g — Humidni period - Periode humide


i — Prosjeci oborina po mjesecima - Moyennes de pluviosite selon les mois
. Mjeseci sa srednjim minimumom temperature ispod 0°C
´ Mois avec des temperatures moyennes minima au-dessous de zero


, Mjeseci sa apsolutnim minimumom temperature ispod Q°C
Mois avec une temperature minimum absolae


I — Apsolutni maksimum temperature-Temperature maximum absolue
Srednji maksimum temperature najtoplijeg mjeseca
Moyenne de temperature maximum du mois le plus chaud


n — Srednje kolebanje temperature - Fluctuation moyenne de temperature
(amplituda prosječnih vrijednosti temperatura - l´amplitude des valeurs
moyennes de temperatures
Srednji minimum temperature najhladnijeg mjeseca J
Moyenne de temperature minimum du mois le plus froid
p — Apsolutni minimum temperature - Temperature minimum absolue ´
Prosjek temperatura vegetacijskih perioda
Moyenne de temperatures pendant ies periodes de vegetation


-.j SI. 2


3.1.2. Klima
Klima istraživanog područja prikazana je klimadij agrarnom po H. Walteru
prema podacima meteorološke stanice u Sisku (SI. 2.). U vegetacijskom periodu
padne cea 55% od ukupne količine godišnjih oborina. Oborine su povoljno raspoređene
tako da ih najviše padne u naponu vegetacije, u svibnju i lipnju.
Izrazito sušnih perioda nema iako su uočljiva dva perioda s povećanim oborinama.
To su već spomenuti mjeseci kao i kasna jesen.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 6     <-- 6 -->        PDF

3.1.3. Hidrološki odnosi
Na površinama gdje se nalaze pokusne plohe iznosi udaljenost od lijeve
Obale Kupe do desne obale Save 350 do 500 metara. Zbog toga za visokih vodostaja
utječu na čitavu površinu poplavna voda odnosno podzemne vode koje
su u direktnoj vezi s nivoom vodostaja tih rijeka.


3.1.4. Tlo
Na cijeloj površini istraživanog područja pruža se aluvijaln o tlo.
Pedogenetski procesi još se nalaze u početnoj fazi tako da je slojevitost uvjetovana
sedimentacijom čestica. Endomorfološka svojstva tih tala nisu rezultat
pedogenetskih procesa pa se po nekim klasifikacijama ubrajaju u a tipska tla.
U tanjurastim mikrodepresijama gdje je tlo izloženo prekomjerno napajanju
vodom (stagnacija vode) takva se tla označuju i kao aluvijalna slabo zamočvarena
tla.


4. POKUSNE PLOHE
Radovi na osnivanju pokusnih ploha obavljeni su za mirovanja vegetacije
1961/62. godine. Tlo se izoralo na dubinu od cea 40 cm da se omogući uništenje
travnog pokrivača. Obradom je zaoran humozni površinski sloj i time je omogućeno
ubrzavanje bioloških procesa u tlu. Dublje oranje nije bilo potrebno jer
su prirodna svojstva tla takva da omogućuju dobar razvoj korijenova sistema,
tlo je bez nepropusnog sloja, rahlo i dobro drenirano.


U proljeće 1962. godine zasađene su na 5 hektara evroameričke topole. Na
pokusnoj plohi 11 zasađena je P. x E. cv. marilandica, na pokusnoj plohi
13 P x E. cv. robusta, na pokusnoj plohi 14 P. x E. klon 1-214, a na pokusnim
plohama 15 i 21 P. x E. cv. serotina (si. 3.). Sadnja je obavljena u trokutnom
odnosu šesterokutnom rasporedu sa stranicama 6,5 m, tj. 273 topole/ha.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Sadni materijal 2/3 nabavljen je na osiječkom području.


Prilikom sadnje obavila se startna gnojidba od 1 kg po jami s NPK (nitromonkal
25%, superfosfat 50% i kalijeva sol 25%).


U prve tri godine uzgajao se kao međukultura kukuruz, i to na pokusnim
plohama 11, 13, dijelu 14-te te na 21. plohi. Na pokusnoj plohi 15 zasijana je
lucerna, a posiije nije bilo više nikakvoga agrotehničkog tretmana. Na pokus-


Slika 4. Predjel Stari grad. Populus euramericana cv. marilandica u plantažnom
uzgoju. Foto: Dekanić


nim plohama 11 i 13 i dio 14-te obavljena je gnojidba površina pod kulturom
kukuruza i to prve dvije godine s količinom koja odgovara 235 kg superfosfata
i 287 kg kalijeve soli na hektar. Pokusne plohe 15 i 21 gnojene su jednokratno




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 8     <-- 8 -->        PDF

s 250 kg superfosfata na hektar. U trećoj godini kukuruz više nije mogao uspijevati
zbog prevelike zasjene drveća.


5. METODA RADA
5.2. Mjerenje nivoa podzemne vode
Mjerenja u sondi obavljala su se pomoću specijalne pištaljke svaki drugi
dan u mjesecima od travnja do konca rujna, a u ostalim mjesecima svaki četvrti
dan od 1961. do zaključno 1969. godine.


5.2. Mjerenje topola
Svaka topola na pokusnoj plohi je obrojčana te je označena prsna visina
trajnom uljenom bojom. Svake godine se mjerio opseg i totalna visina svake


Slika 5. Predjel Stari grad. Populus euramerdcana cv. robusta u plantažnom uzgoju.
Foto: Dekanić




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 9     <-- 9 -->        PDF

topole. Nakon završetka vegetacije u trećoj, petoj i sedmoj godini uzeta su od
svake vrste po dva stabla (srednje stablo pokusne plohe uzeto na osnovi obrađenih
podataka i utvrđenog srednjeg prsnog promjera i visine) radi uzoraka za
stabalnu analizu.


Slika 6. Predjel Stari grad. Populus euramericana klon 1-214 u plantažnom uzgoju.
Foto: Dekanić


5.3. Obrada podataka
Podatke mjerenja nivoa podzemne vode u sondi obračunali smo po formuli


Dv = (e—u) + (k—ih),
gdje je »Dv« dubina nivoa podzemne vode od razine tla, »c« je veličina u cm,
očitana na rubu otvora sonde na mjerenoj vrpci kod snimanja nivoa podzemne




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 10     <-- 10 -->        PDF

vode, »u« je uronjenost pištaljke u vodu, izražena u centimetrima, »k« je konstantni
razmak od 0 oznake na pištaljci do 0 oznake na "mjernoj vrpci i »h« je
visina otvorene sonde od razine tla.


Obrada podataka mjerenja topola odnosno visina, opsega u prsnoj visini
(opsezi su preračunati u promjere) i analiza stabala obavljena je standardnim
dendrometrijskim metodama. Na temelju svih tih podataka utvrđene su oblikovisine
te izračunata drvna masa radi komparacije uspijevanja istraživanih
topola.


6. TLO NA ISTRAŽIVANOM PODRUČJU
Koristit ću se podacima prof, dr A. Škorića iz njegova rada »Tlo kao ekološki
faktor zasnivanja topolovih plantaža u Sisku (Stari Grad)« i to samo


Slika 7. Predjel Stari grad. Populus euramericana cv. robu´sta u plantažnom uzgoju.
Foto: Ddkanić




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 11     <-- 11 -->        PDF

onoga dijela koji se odnosi na pokusne plohe.
Pedološka jama iskopana je nedaleko sonde gdje se mjerilo kretanje nivoa
podzemne vode. Prema podacima već spomenutog rada morfološki opis prikazuje
slijedeću građu profila:
»0—20 cm praškasta ilovača, orašaste i graškaste strukture, protkana je gusto
sitnim korjenčićima travnate vegetacije. Taj je površinski horizont dosta
humo´zan, te je bez ikakvih tragova zamočvarivanja iako je to područje plavno.
U profilu se nalaze gliste, a to pokazuje da je tlo dobro i svježe.
25—45 cm je teksturno isto tlo, samo je taj sloj slabije humozan, iste je
strukture, dobro pakovani agregati.


45—60 cm je zapravo prijelazni, nešto lakši i drobljiviji horizont, a od


60—150 cm je pjeskovitiji, Vlažan, tj. svježi horizont kroz koji se diže podzemna
voda i navlažuje sve do 50 cm ispod površine.
Čitavi profil je karbonatan.
Fizikalne i kemijske osobine profila prikazane su u Tab. 1—4.
Mehanički sastav, određivan u vodi pokazuje da su uzorci ilovača i. praš


kasta ilovača (Tab. 1 i 2). Dakle, tlo ima teksturu koja se ubraja među najpo-


Tab. 1


PÄIÜS* SISAKGRAD


ESft«.STAR´


Region: Section:


MEHANIČKI SASTAV TLA - COMPOSITION GRANULOMETRIQUE (određenu H20 - determined en H20)


Oznaka
profila
Designation
du profil
Dubina
Profondeur
cm
% čestica fractions
enKrupni pijesak
Sable
grossier
Sitni pijesak
Sable fin
Prah
Poussiere
%
Glina
Argile
Teksturna oznaka
Designation de la composition
granulometrique
2-2 0 0.1 48.6 46.3 5,0 Praškasta ilovača
Llmon poussiereux
1
25 45
0.1 34,3 45,4 10,2 Praškasta ilovača
Limon poussiereux
60 80
0.1 53.5 36, 8 9.6 Ilovača- Limon
120 - 140 0 62,0 29,7 8,3 Ilovača Limon
Tab. 2


MEHANIČKI SASTAV TLA - COMPOSITION GRANULOMETRIQUC (određenu Ü2CO3 - determinee en Li2C03>


Oznaka % čestica - fractions en %
profila Dubina Teksturna oznaka


Krupni pijesak


Designation Profondeur Sitni pijesak Prah Glina Ss Designation de la composition


Sable


du profil grossier sable fin Poussiere Argile granulometrique


cm


Praskaste glinasta ilovača
2-2 0 0.3 31.2 45,4 23.1 78.35 Limon argiro-poussierux


Praškasta glina
Argile poussiereuse


25 - 45 0,1 22.9 51,0 26.0 60,76


1
60 - 80 0 38,3 39.4 22.3 56.95


GHnasta ilovača
Limon arglleux


Glinasta ilovača


120-140 a 51, 7 30.0 18.3 54 64


Llmon argileux


voljnije za uzgoj bilja. Iz Tab. 1 vidljivo je da praskaste i sitnopjeskovite čestice
čine 90% čvrste faze tla. Sitni pijesak stvara sitne pore, nije tako propuštan
kao krupni pijesak (koje frakcije gotovo i nema u spomenutom tlu), kretanje
vode je brzo, ne lijepi se i ne bubri, a u suhom se stanju rasipa. Praskaste čestice
imaju dobar vodni kapacitet, propusnost nije velika kao i kod pijeska,
kapilarni uspon je dobar, slabo bubri i slabo lijepi čestice.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Glinenih čestica nema mnogo (5—10´%), međutim, određivanja u litijevom
karbonatu omogućuju bolju maceraciju i potpunije razaranje mikroagregata
pa je vidljivo da ipak čestica gline ima više, samo su vezana u male agregate.


S jedne strane to nam pokazuje da su stabilni mikroagregati, a s druge da
ima ipak dovoljno gline koja doprinosi povećanju vodnog kapaciteta, a posebno
većoj adsorpciji hranjiva i uopće boljim, kemijskim svojstvima. Znači, mehanička
građa ovog tla je vrlo povoljna, zapravo najpovoljnija, jer pri bonitiranju
dobiva najviše poena.


Ocjenjujući podatke iz Tab. 3 vidi se da su svi ispitani uzorci porozni (50—
—52% pora), da je kapacitet za vodu osrednji (42—43%), ali sa tendencijom da
se približi donjoj granici velikog kapaciteta (45%). Zračni kapacitet je osrednji,
zapravo sasvim dobar ako se uzme relativno značenje same metode.


v Tab. 3


R&onJ:e:S´SAK L$ & STAR. MAD


FIZIKALNA SVOJSTVA TLA - PROPRIETES PHYSIQUES DU SOL


Oznaka Specifična težina Kapacitet za vodu Kapacitet za zrak PoroziUl


Dubina


profila Masse specifique Capacile pour l´eau Capacite pour l´air PorosUe


Profondeur
Designation


vol umna prava


u volumnim % - en % du volume


du profil cm apparente reelle


5-1 0 1,33 2,65 43,5 6,3 49,8


1 35 - 40 1,31 2,65 43,3 7,8 51, 1


80 - 90 1, 30 2,70 41, 7 10.2 51,9


Tab. 4


KEMIJSKA SVOJSTVA TLA - PROPRIETES CHIMIQUES DU SOL


Fiziološki aktivni
Oznaka


Assimilables


Dubina pH


prof i la Caco3 Humus N C:N Vapno


Profondeur u-en Egner- Riehm AI-metoda


Calcaire


Designation H20
P2°5J K2° P205 I K20


du profil


cm


% u-en mg/100 9-%


2-2 0 8,0 22,9 4,2 0,21 11,61 0 7,8 4. 5 9,6 4.8


25 - 45 7,9 16,7 2,4 0,15 9,26 0 5,9 ´ 4,0 8,6 5,1
1


60 - 80 7,7 20,9 1,0 0,09 6,44 0 4,7 --4.3


120-140 7,8 26,2 -0,07 ----2,8


-


Reakcija tla je slabo alkalična, tlo je u cijelom profilu karbonatno. Sadržaj


karbonata ne pokazuje pravilnosti, kreće se od 17—26%. Aktivnog vapna (Tab.


4) ima 3—5%. Ocjenjujući tlo na osnovi % humusa, vidi se da su površinski


horizonti dosta humozni (rezultat djelovanja travnate vegetacije). U istim tim


horizontima, zbog biološke akumulacije, a prema količini ukupnog dušika za


ključuje se da su površinski slojevi dobro opskrbljeni dušikom.


Odnos C : N je za površinske horizonte povoljan (6,5—12). _ ... .


Konačno u Tab. 4 prikazano je stanje opskrbljenosti tla mobilnim lako pri


stupačnim kalijem i fosforom. Analize su izvršene standardnom kemijskom


metodom po Egner-Riehmu.


Kako su za fosfor utvrđeni samo tragovi, uzorci su ispitivani i po AL


-metodi, koja ima jače ekstrakciono sredstvo, ali su zato vrijednosti pojedi




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 13     <-- 13 -->        PDF

nih razreda više. Obje metode, bez obzira što apsolutne vrijednosti, specijalno
za fosfor, nisu iste upravo zbog različitih granica za pojedine klase opskrbljenosti,
pokazuju da su svi slojevi ispitivanih tala vrlo siromašni fosforom, a
s kalijem su slabo do srednje opskrbljeni. To nam jasno pokazuje da istraživano
tlo nema visoku aktivnu količinu tako važnih biogenih elemenata (P i K),
a što se traži za velike godišnje priraste drvne mase (30 m3/ha i više).


Od tih kratkih karakteristika fizikalnih i kemijskih osobina proizlazi da
tlo, predviđeno za topoline plantaže u Sisku (Stari Grad) spada po svojim osobinama
(osim mobilnog P i K) među najprikladnija tla za uzgoj topola. To su
svježa, duboka, prozračna ilovasta, karbonatna aluvijalna tla, slabo alkalične
reakcije, nisu zamočvarena, prirodno su dobro drenirana, a istovremeno mogu
sadržavati dosta vode u svojoj masi.


Tekstura i fizaklne osobine pojedinih slojeva određuju i način obrade kao
i pripreme tla za plantažiranje. Nedostatak fiziološki aktivnih P i K upućuje
na potrebu pojačane gnojidbe«.


7. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
7.1. Kretanje nivoa podzemne vode u sondi
Rezultati mjerenja nivoa podzemne vode u sondi prikazani su na Graf. 1
u mjesečnim maksimumima i minimumima. Maksimalni nivo podzemne vode
podudara se svake godine s površinskom vodom (poplave), a minimum je u


Predjel;


Područje:


STARI GRAD


SISAK Section


Region:


OSCILACIJE NIVOA PODZEMNE VODE U SONDI 1 NA POKUSNOJ PLOh: 15


OSCILLATION DU NIVEAU DE L´ EAU SOUTERRAINE DANS LA SONDE Nä 1 SUR LA PLACE D´EXPERIENCE Na 15


Sraf. 1


1963 1964 1965 1966 1967 1968 1969


1962


,V-..,...:..-..n-.,f,.;,,.:.:^.l.m™":.;.||l<´i..!:|i*i


Mjesečni maksimumi- Maxima mensuels
Mjesečni minimumi - Minima mensuels


periodu mjerenja između 5 i 6 m. Srednjak nivoa podzemne vode za period istraživanja
(1961—1969. g.) u vrijeme vegetacijske sezone (travanj—rujan) iznosio
je 323 cm, a za period mirovanja vegetacije 301 cm.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Područje.
Predjel:


Region:
Section: STARI GRAD


UČESTALOST I TRAJANJE POPLAVA
FREQUENCE ET DURE´E DES INUNDATIONS (SONDE )


(vjD^iniDr^oao


(CID U> U) lOu>(0U)
O1CT»O»C7>O>O»0>O>


Tab.5


L »
c
s


S5
8


O *y


»Ol N 2
X´.^
™ 1


I1


1


U s


(A o>
IQ
C
TD


O
5*
dt o :!


,


Dana -Jours


1962 48 65 113
I 1963 8 39 47
u
$ VI 1964
1965
-
54
44
36
44
90
1966 -24 24
V 1967 7 -7
1968 -8 8
1969 8 13 21


Učestalost i trajanje poplava prikazani su u Tab. 5. Za nas su interesantne
poplave za vrijeme vegetacijske sezone. Poplave su kratkotrajne te ne utječu
negativno na uspijevanje evroameričkih topola na pokusnim plohama.


Gornji podaci, uz već opisane podatke o tlu, pokazuju da je dobar vodni
režim osigurao vrlo povoljne edafske uvjete za uspijevanje (rast i prirast) evroameričkih
topola.


7.2. Startno uspijevanje (visinski i volumni rast i prirast)
prikazano je u Tab. 6—11 i na Graf. 3—8. Iz rezultata istraživanja proizlazi
da maksimalni debljinski i visinski prirast postižu na spomenutom pokusnom
objektu P. x E. cv. marilandica P. x E. cv. robusta i P. x E. klon 1-214 u trećoj
godini, tj. da maksimalni visinski i debljinski prirast koincidiraju.


Kod P. x E. cv. serotina maksimalni debljinski prirast je u trećoj vegetacijskoj
sezoni plantaže, a maksimalni visinski u četvrtoj vegetacijskoj sezoni
plantaže.


Preostaje da se daljnim istraživanjima utvrdi kulminacija volumnog prirasta
za P. x E. klon 1-214 i za P. x E. cv. marilandica. Klonovi P. x E. cv. ro




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Tab. 6
POPULUS EURAMERICANA cv MARILAND1CA
Područje Predjel: „,„ . „. „ Pokusna pl oha:


SISAK GRAD


Region; Section: S ™ R I Place d´experience: 1 1


DINAMIKA DEBLJINSKOG. VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA
DYNAMISME DE LA CROISSANCE ET DE LACCROISSEMENT EN DIAMETRE,
EN ilAUTEUR ET t N VOLUME


´S e


2 § Sadnja: 273 topola po ha ili 36, 6m1´po stablu


c ´.z


Plantation:273 peupliers par ha ou 36,6m2par pied


a. c
cv ds ! prs hs [ prs M prs
L c cm m rn^ha
O «* Zasađena sadnica — Plant mis en place


— o»


CO

4.4 -5, 5 -1, 42 1
5.1 0.7 6,0 0.5 2,10 0, 68
2 8.5 3.4 7,4 1. 4 6, 39 4, 29
3 13,1 4.6 9,7 2.3 18,18 11.79
4 17.0 3,9 1 1,9 2,2 3 5,76 17, 58
5 20.3 3,3 14,0 2, 1 58,29 22. 53
6 23,2 2.9 1 6,0 2,0 85,91 27, 62
7 25.7 2,5 17,9 1. 9 1 17, 88 31, 97
8 28.0 2,3 19,7 1. 8 153,70 35,82
ds = srednji pro/njer-Diametre moyen M= totalna rr.asa-Volume total
prs= godišnji prirast-Accro i ssement annuel h^srednja visina -Hauteur moyenne


Tab. 7
POPULUS EURAMERICANA cv. ROBUSTA


Pred el


PodruCjei STARI GRAD Pokusna ploha: ,


SISÄK IAH bHnu 1J


Region: Section- Place d´experience:


DINAMIKA DEBLJINSKOG, VISINSKOG I VOLUMNCG RASTA I PRIRASTA
DYNAMISME DE LA CROISSANCE ET DE LACCROISSEMENT EN DIAMETRE.
EN HAUTEUR ET EN VOLUME


— c Sadnja:273 topola po ha ili 36,6m2po stablu
^ °


AI —


Plantation: 273 peupüers par ha au 36,6m2 par pied
C OD d s ] prs hs | prs | M prs
=> Q. cm m mj/ha
S L Zasađena sadnica — Plant mis en place
4,3 -5, 6 -1.47 -
1 5,3 1,0 6.3 0.7 2,27 0,80
2 9,0 3,7 8,6 2,3 8,38 6.1.1
3 13.8 4.8 11,8 3.2 24,24 15,86
4 18.1 4. 3 14,7 2.9 48.89 24,65
5 21.5 3.4 17, 1 2.4 7 8.00 29.11
6 24,2 2. 7 19,2 2. 1 109,25 31. 25
7 26,3 2, 1 21,0 1. 8 140,07 30.82
8 28.0 1,7 22,5 1. 5 169,18 29.11


ds = srednji promjer-Diametre moyen M = totalna masa-Volume total
prs = godiSnji prirast-Accroissement annuel hs=srednja viaina-Hauteur moyenne




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Tab. 8


POPULUS EURAMERICANA clon 1-214


Područje. Predjel: r .^.„ , „„, „ Pokusna ploha: .. .
Region: SISAK Section: STAR I SRAO Place d´experience:14a


DINAMIKA DEBLJINSKOG, VISINSKOG 1 VOLUMNOG RASTA 1 PRIRASTA
DYNAMISME DE LA CROISSANCE ET DE L´ACCROI SSEMENT EN DIAMETRE,


EN HAUTEUR ET EN VOLUME


Sddnja.273 topola po haili 36,6m?po stablu


Plantation: 273 peupliers par ha ou 36,Sm2par pied


Bez primjene agrotehnike
Sans application des mesures agrotechniques


a. c
m ds Prs hs prs M prs
crr m m]/na
Zasađena sadnica— Plant mis en place
4.5 J 5.
7 -1,61 -
1 5.2 0.7 6,2 0.5 2,24 0,63
2 7.4 2.2 7.7 1.5 5.38 3,14
3 12.3 4.9 10,9 3.2 19.22 13, 84
4 17. 0 4.7 13.9 3.0 44.20 24,98
5 21.3 4,3 16.6 2,7 80.37 36,17
S 24,9 3.6 19, 0 2,4 123, 78 43,41
7 28,1 3,2 21,1 2.1 174,01 50,23
8 30, & 2, 7 2 2,8 1.7 224,95 50.94


d5= srednji promjer - Diametre moyen M=totalna masa-Volume total
prs=godi5nji prirast-Accroissement annuel h^srednja visina-Hauteur moyenne


Tab. 9


POPULUS EURAMERICANA clon 1-214


Područje: Predjel: „_._. „„. ^ Pokusna ploha: ,..
Region: SISAK Section: STaR I ™»° Place .^experience:14b


DINAMIKA DEBLJINSKOG. VISINSKOG 1 VOLUMOG RASTA 1 PRIRASTA
DYNAMISME DE LA CROISSANCE ET DE LACCROlSSEMENT EN DIAMETRE.
EN HAUTEUR ET EN VOLUME


Sadnja:273 topola po haili 36.6m2po stablu
Plantation: 273 peupliers par ha ou 36,6m2par pied


S .1
S primjenom agrotehnike


15


Avec r application des mesures agrotechniques


~ c


m


ds | Prs hs | PCs M prs
to c


D "Et


cm m mV ha


o «J
Zasađena sadnica—Plant mis en place


2 S.


4.5 -5.7 -1,61 1
5.7 1.2 6.6 0.9 2.89 1,28
2 10.6 4.9 9.3 2.7 12.48 9.59
3 16.7 6.1 12.9 3,6 39,64 27.16
4 21.4 4.7 15.9 3.0 77. 83 38. 19
5 25.4 4.0 18. 4 2.5 1 24. 84 47, 01
6 28.8 3.4 20.6 2.2 17 7, 91 53.07
7 31,6 2.8 22,6 2.1 234.59 56.68


8 33.8 2.2 24,7 2.0 293. 37 58.78
ds=srednji promjer - Diametre moyen M= totalna masa-Volume total


prs-godišnji prirast- Accroissement annuel h^srednja visina-Hauteur moyenne




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Tab. 10
POPULUS EURAMERICAN« cv. SEROTINA
PodruC p Prediel: „.„ , . „ Pokusna ploha: ,_


e 1 b


Region SISAK s™j"0 n. STARI GRAD p,ace d.expe-rie„ce:


3INAMIKA DEBLJINSKOG, VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA
DYNAMISME DE LA CROISSANCE ET DE LACCROISSEMENT EN DIAMETRE,
EN HAUTEUR ET EN VOLUME


Sadnja: 273 topola po ha III 3S,6m2po stablu
«1 Plantation:273 peupliers par ha ou 36.6m´par pied


S3 ds | prs hs | prs M prs


3 Q. cm m rrf/hi


o *


zasađena sadnica — Plant mis en place
3 S. 1.20


3,9 -5,6 -


C1 <


0,38


1 4.4 0.5 6,0 0,4 1,58
2 6.3 1.9 6.9 0.9 3.49 1.91
3 10.3 4.0 9,0 2.0 10.84 7.35
4 14,0 3.7 11.3 2.4 23,75 12.91
5 17.2 3,2 13.6 2.3 41.71 17. 96
6 19.8 2,6 15.6 2,0 62,05 20. 34
7 21.9 2,1 17, 4 1.8 83,46 21.41
8 23.4 1,5 19,0 1,6 103.06 19,60
_ .


ds= srednji promjer-Diametre moyen M= totalna masa-Volume total
prs=dodisnji prirast-Accroissement annuel hs=srednja visina-Hauteur moyenne


Tab. 11
POPULUS EURAMERIGANA cv. SEROTINA
Područje: e ,-At / Predjel: __._. ,.„--, Pokusna ploha :


S STARl 6RAD


S * K


Region: ´ Section: Place d´expeVience: 2 1


DINAMIKA DEBLJINSKOG. VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA
DYNAMISME DE LA CROISSANCE ET DE LACCROISSEMENT EN DIAMETRE,
EN HAUTEUR ET EN VOLUME


Sadnja: 273 topola po ha ili 36.6m´po rtablu si Plantation: 273 peupliers par ha au 36,6m2par pied


ds prs hs prs M prs
cm m mj/ha
Zasađena sadnica—Plant mis en plan


m a»


*, u,


en < 4,0 -5.6 -1,28


1 4.4 0.4 6,0 0,4 1,58 0,30
2 7, 4 3,0 7. 4 | 1,4 5.02 3,44
3 12.1 4,7 9.6 | 2.2 1 5.53 10.51
4 16.1 4,0 12.1 2,5 3 2.98 17. 45
5 19.4 3,3 14,2 2.1 54.38 21.40
6 22.1 2.7 16, 1 1,9 7 8,62 i 24.24
7 24.1 2.0 17,8 1.7 102.21 23.59
8 25,6 1.5 19.4 1,6 124.54 22,33
dgssrednji promjer-Diametre moyen M=totalna masa-Volume total
prs=god´&nji prirast-Accroiss:ment annuel h^srednja visina-Hauteur moyenne




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Tab.12


POPULUS EURAMERICAN/1 cv MARILANDICA


Područje:«., SAK Pr«di.l:STAR, SRAD Pokusna ploha: . .
Region: Section: Place d´experience:


STRUKTURA _ STRUCTURE


d1.3 cm N 6 M
18 1 0.05 0.22
19
20
21
22 1 0.04 0.33


23 3 0.12 1.11
24 S 0,27 2.44
25 11 0.54 4.90


26 26 1.38 12,58
27 47 2.69 24.61
28 60 3.70 33.78
29 50 3.35 30.37


30 27


1.91 17.54
31 14 1.06 9.76
32 5 0,40 3.72


s. 251 15.51 141,36
Po-ha 273 16.87 153, 75


Par:


N = Broj stabala-Nombre de tiges


G = Temeljnica - Surface terrlere


M = Drvna masa-Volume sur pied


Tab,13
POPULUS EURAMERICANA cv. ROBUSTA


Područje:-.S.K Predjel: R R Pokusna plena: 1 3


slsflK eRAD


Region: Section:STARI Place d´experience:
STRUKTURA - STRUCTURE


d-|_3 cm N 6 M
24 1 0.04 0,44
25 7 0.34 3.38
26 35 1.86 18.40
27 51 2.92 29,14
28 74 4,56 45.86
29 51 3.37 33.98


30 24 1.70 17,17
31 14 1,06 10, 75
X 257 15.85 159, 12


273 16.84 169, 02


Par:ha


N = Broj stabala - Nombre de tiges


G = Temeljnica- Surface terriere


M= Drvna masa-Volume sur pied




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Tab. 15


POPULUS EURAMERICAN« z 1 on 1-214


POPULUS EURAMERICAN^ don 1-214
PodruCje:
Region: s


«« S8Z.««"»° SS.T.ÖrtÜj«´


PodruCje:,.,„.„ Predjel: __._,-_.„ Pokusna ploha:


SISAK


«gion: Section:s™" sna 0 Place ^experience:1"*
STRUKTURA - STRUCTURE


STRUKTURA -STRUCTURE S primjenom agrotehnike
d 1.3


Avec (´application des mesuresagnotechniques
Bez primjene agrotehnike


cm N 6 M


JSans application des mesures agrotechniques


1.3
N 6 M 25 2 0.10 1.13
21 1 0.03 0,35 26
23 1 0.04 0, 43 27 1 0.06 0,67
24 1 0.05 0. 47 28 3 0.18 2.16


25 1 0.05 0. 52 29 1 0.07 0.78
26 3 0. 16 1,70 30 4 0.28 3.33
27 1 0,06 0,62 31 17 1.28 15.25
28 4 0.25 2,69 32 24 1.93 23.02
29 7 0,46 5.08 33 36 3,08 36.88


30 8 0,56 6,23 34 37 3.36 40.32
31 3 0.23 2,50 35 39 3.76 45,02
32 11 0.88 9.82 36 23 2.34 2 8.21
33 3 0,26 2,86 37 11 1.18 14.31
34 3 0.27 3,05 38 4 0.45 5.50


35 G 0,58 6,45 39 1 0.12 1.45
36 2 0.20 2,28 40


I 203 18.19 218.03


z. 55 4.08 45, 05
Po i.
273 24.46 293.21


273 20.26 223,63


Par»«
&"


N = Broj stabala - Nombre de tiges N = Broj stabala-Nombre de tiges
s = Temeljnica - Surface terriere G = "meljnic - Surface terriere
M = Drvna masa- Volume sur pled M l Drvna masa-Volume sur pied


Tab.16


POPULUS EURAMERICAN« cv. SEROTINA


Područje:..,..,. Predjel: „..-. ... . Pokusna ploha: 1 5


SIS4K


Region: Section:bTÄRI 5HA D Place d´experience:


STRUKTURA-STRUCTURE


d 1. 3 c m N 6 M
17 2 0.04 0.36
18 1 0.03 0.21
19 9 0.26 2.13
20 4 0,12 1. 07
21 17 0.59 5,05
22 26 0,99 8,b7
23 36 1.49 13.07
2´J 39 1.76 15,53
25 21 1,03 9, 13
26 12 0.64 5.68
27 1 1 0,63 5. es
28 5 0.31 2,7 7
29 1 0.07 0,60
1 184 7,96 69,83
Par:M 273 11,81 103, 60


N - Broj stabala-Nombre de tiges
6= Temeljnica-Surface terriere
Ms Drvna masa- Volume sur pied




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Tab.1?


POPULUS fcURAMERICANA cv. SEROTINA
Područje: Predjel: Rw ) Pokusna ploha:


blbaK


Region: Section: s´ TaH´ 8Ha u Place ^experience: d l
STRUKTURA — STRUCTURE


d1,3 c m N G M
18 4 0.16 0.83
19 1 0.03 0.24
20 3 0.09 0.80
21 5 0.17 1,46
2 2 14 0.53 4.61
23 21 0.87 7,62
24 28 1,27 11,15
2 5 26 1. 28 11,31
2 6 2 8 1.49 13.25
27 32 1,83 16.47
28 30 1.85 16.65
29 12 0.79 7.18
30 3 0,21 1.93
31 1 0.08 0.69
i 208 10.65 94.2 1
Par: h a 273 13.98 123,65


N = Broj stabala - Nombre de tiges


G = Temeljnica-Surface terriere


M = Orvna masa-Volume sur pied


busta i P. x E. cv. serotina (pok. ploha 21) — uz analogni agrotehnički tretman


i pridruženu poljoprivrednu kulturu postigli su kulminaciju volumnog prirasta


u šestoj vegetacijskoj sezoni plantaža, dok se to kod klona P. x E. cv. serotina


na pokusnoj plohi 15 (poslije osnivanja, a bez agrotehničkog tretmana jer je


zasijana lucerna) postiže u sedmoj vegetacijskoj sezoni.


Na dijelu pokusne plohe 14 P. x E. klon 1-214 sađenje je obavljeno bez pripremne
agrotehnike i daljnjega agrotehničkog tretmana (pok. ploha 14a s 55
stabala), tj. osnovana je šumska kultura topola, a na većem dijelu (pok. ploha
14b s 203 stabla) s potpunom agrotehnikom i pridruženom poljoprivrednom
kulturom. U prve tri vegetacijske sezone eklatantna je razlika u debljinskom
i visinskom rastu i prirastu (Tab. 8 i 9) u korist topola na pokusnoj plohi 14b
(obrađivana površina). Međutim, u četvrtoj vegetacijskoj sezoni se spomenuti
prirasti izjednačuju. Za vrijeme narednih četiriju vegetacijskih razdoblja promjer
u prsnoj visini povećao se u prosjeku kod topola na pok. plohi 14a (neobrađivane
površine) za 13,8 cm, a kod topola na pok. polhi 14b (određivana
površina) za 12,4 cm. Visinski prirast u zadnje četiri godine skoro je jednak
kod topola na neobrađivanoj površini (8,9 m prema 8,8 m) i onih na obrađivanoj.
Prema tome, razlike u uspijevanju (debljinski i visinski prirast) kod P. x E.
klon 1-214 su evidentne samo u prve tri godine, tj. u vrijeme primjene agrotehnike
i fertilizacije. Prirast ukupno proizvedene drvne mase kao i godišnji
prirast veći su na obrađivanoj površini, jer se isti ili nešto manji debljinski
prirast na većem opsegu očitovao i u većoj masi.


Kod Populus euramericana cv. serotina na pokusnoj plohi 15 (Tab. 10) —
gdje je kod osnivanja plantaže zasijana lucerna i više nije bilo agrotehničke
obrade — debljinski i nizinski prirasti su manji prvih godina rasta (4 godine)


380 .


ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Područje; ,
Region :
Predjel:
Section:
traf. 2
ODNOS VEGETACUSKOG SREDNJAKA (1961 - 1969) NIVOA
PODZEMNE VODE PREMA PROIZVEDENOJ DRVNOJ MASI
RELATION ENTRE LA MOYENNE (SE RAPPORANTAUH PERIODES
DE VEGETATION DE 1961-1969) DU NIVEAU DE L´ EAU SOUTERRAINE
ET LE MATERIEL PRODUIT
Populus turamericana
250150cv.
marilandica
cv. serottna
| Ä razina tla
niveau du sol
23
Vegetacijski srednjak nivoa podzemne vode
Moyenne du niveau de Teau souterralne pour
la periode de vćgtftation
Područje:
Reg i on :
POPULUS EURAMEHICANA cv. MARII.ANDICA
Pokusna ploha;
Place d" experience:
DEBLJI NSKI ( d ), VISINSKI (h ) I VOLUMNl (v ) RAST (1) 1 PRIRAST 12) SREDNJEG STABLA
LA CROISSANCE ( 1 ) ET L´ACCROISSEMENT ( 2 ) EN DIAMETRE Id ),EN HAUTEUR ( h > ET EN
VOLUME (V) DE LA TIGE MOYENNE
3 4 5 6 7 Sans 1 2 3 4 5 6
Tt^od .
m^an
2 1 "-´S
-j 0.10
j 0.05
7 Sans
381




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 22     <-- 22 -->        PDF

od takvih prirasta istih klon ova na pokusnoj plohi 21 (Tab. 11), gdje je u prvim
godinama prakticiran međuusjev kukuruza. Jedan od uzroka je sigurno i duboko
zakorjenjivanje lucerne i crpljenje velikih količina vode za transpiraciju.


PCPULUS EURAME


Područje Pokusna ploha:


. STARI 6RAD


Region: Pisce d´expe´riei


DEBLJINSKI (d ), VISINSKI ( hl I VOLUMNI ( v) RAST (1)1 PRIRAST t 2 ) SREDNJEG STABLA
LA CROISSANCE ( 1 ) ET C ACCROl S5EMENT ( 2 1 EN DIAMETRE C d ), EN HAUTLUR (h) FT EH
VOLUME t V ) DE LA TISE M0YENNE


1


"Vjod
/ "Van


//-~^\^


V
V
2 "


/


i


1 2 3 4 5 6 7 6


PORJLLiS EüRAMrmc^NA do n 1-214


Područje: ^ ref´ el :Pokusna ploha


STAR) GRAD


fte´gton: Section: Place J´ experience


DEBLJINSKI (d ). VISINSKI Ih) I VOLUMNI C V 1 RAST (1)1 PRIRAST (2) SfiECNJCG STASIA
LA CROISSANCE l 1 ) ET L´ACCROI SSEMENT L 2 ) EN OIAMETRE ( d ), EN HAUTEUR ( h ) f T LH
VOLUME ( v ) DE LA TI6E MOYENNE


Bez primjene agrotehnike — Sans application des mesures aqrotechniques


7. 3. Struktura po debljinskim stepenima
prikazana je u tabelama 12—17.


8. DISKUSIJA
Uspijevanje Populus euramericana cv. marilandica, — robusta — serotina
i klona 1-214 na aluviju međurječja nedaleko ušća Kupe u Savu istraživano je
u toku prvih osam godina nakon osnivanja kultura.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 23     <-- 23 -->        PDF

00PUIUS EURAMERICANA clon 1-21 :
Područje
Region: ***F>: STMI GR4D
Section:
Pokusna ploha:
Place d´experience.
DEBLJINSK1 , VISINSKI th) l VOLUMN1 (v ) RAST (1) 1 PRIRAST (.2) SREDNJEG STABLA
LA CROISSANCE (1 ) ET L´ ACCROISSEMENT C 2 > EN DIAMETRE (d).EN HAUTEUR C h ) ET EN
VOLUME Cv) DE LA TISE MOYENNE
S primjenom agrotehnike-Avec I1 application des mesures agrotechniques


POPULUS F/JRAMERIGANA cv SEROTINA


Podr´.-: Predjel Pokusna ploha:
STfiRI 6RAD


Rpaion Serien Place d´experience.


DSBLJINSKI (d ), VISINSKI (h)l VOLUMNI t v) RAST : 1 ) I PRIRAST (2 ) SREDNJEG STABLA
I A GROISSANCE t 1 ) ET L1 ACCROl SSEMENT 12 ! EN DIAMETRE ( d ), EN HAUTEUR (h ) ET EN
VOLUME (v ) DE LA TIGE MOYENNE


v/m3


Ü.6 1 rn


7god
m


/an


0.20


0,1S


—-? : 0.10


O.O´i


god
1 2 3 4 5 C 7 Oa^s 1 2 3 i, 5 5 7


»ns


Temperaturni odnosi ispitivanog područja su povoljni, oborine su dobro
raspoređene, a zbog blizine dviju rijeka relativno velika zračna vlaga dopunjuje
oborine.


Prema istraživanjima A. Škorić a tlo spada među najprikladnija tla za
uzgajanje topola jer je duboko, karbonatno, aluvijalno, pH 7,7—8,0, nije zamočvareno,
dobro je drenirano i u svojoj masi može držati dosta vode. Kapilarni
uspon je dobar.


Za vrijeme niskog nivoa podzemne vode od fiziološki aktivnih voda ima
u navedenom tlu važnu ulogu vezana i kapilarna zadržana voda.


Uspijevanje P. x E. cv. serotina, — marilandica, — robusta i — klon 1-214
u istim klimatskim i edafskim uvjetima te pri istom tretmanu uzgoja (jednaki




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 24     <-- 24 -->        PDF

POPUIUS EURAMERICANA cv. SEROTINÜ


Pokusna ploha: -i


*»*«´´ SISAK 52K:


section. STAR! SRAO


Region: Place d´expeVienc«:


DEBLJINSKI (d), VISINSKI LA CROISSANCE (1 I ET L´ACCR01SSEMENT (21 EN DIAMETRE (d).EN HAUTEUR (h) ET EN
VOLUME (V) DE LA T16E HOVENNE


2 3 4 5 6 7 Bans


razmaci sadnje, ista primijenjena agrotehnika i startna fertilizacija) vidimo iz
niže navedenih rezultata istraživanja u prvih osam godina rasta slijedećih plantaža
topole:


Pokusna ploha
Serotina«
21
»Mami] andica«
11
»Robusta«
13
»Kl on 1-214
14b
Prosječni godišnji
Prosječni maksimalni
Totalna visina
1,7
2,5
19,4
VISINSKI prirast u m
1,8 2,1
2,3 3,2
19,7 22,5
2,4
3,6
24,7
Prosječni godišnji
Prosječni maksimalni
Prsni promjer
2,7
4,7
25,6
DEBLJINSKI prirast u3,0 3,0
4,6 4,8
28,0 28,0
cm
3,7
6,1
33,8
Prosječni godišnji
Maksimalni godišnji
Totalna masa
15,4
24,2
123,7
VOLUMNI prirast m´/ha
19,2 21,1
35,8 31,3
135,8 169,0
36,6
58,8
293,2


Odnos proizvodnje drvne mase i vegetacijskih srednjaka nivoa podzemne
vode prikazan je na Graf. 2.
Komparirat ćemo rezultate istraživanja P. x E. klon 1-214 u Sisku s rezultatima
istraživanja PROVASTOA za isti klon u Italiji u 8-godišnjoj plantaži.


Ekstra klasa Pokusna ploha
u Italiji u »Staram Gradu«


Broj topola po ha 278 (36 mVtopola) 273 (36,6 mVtopola)
Prosječni promjer 33,1 cm 33,8 cm
Prosječna visina 21,5 m 24,7 m
Prosječni godišnji prirast 34 mVha 36,6 m3/ha
Tečajni prirast u 8. godini 56 m3/ha 58,8 m3/ha
Ukupna drvna masa 274 m´/ha 293,2 mVha




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Iz usporedbe tih podataka vidimo da su ekološki uvjeti za uspijevanje klo


na 1-214 na istraživanoj plohi vrlo povoljni, odnosno iznad talijanskog prosjeka


za ekstra klasu.
Na pokusnim objektima utvrđene su svega tri raspukline na stablima


P. x E. klon 1-214.
9. ZAKLJUČAK
Istraživanjima uspijevanja evroameričkih topola na aluviju Kupe i Save
utvrdili smo:


1. da je prosječni srednjak nivoa podzemne vode u razdoblju istraživanja
(1961—1969. g.) iznosio 301 cm, a u vegetacijskim sezonama 323 cm.
2. da je kod istog režima podzemne vode — uz jednake klimatske uvjete
— najbolje startne rezultate uspijevanja pokazao Pöpulus euramericana klon
1-214 skoro identične Populus euramericana cv. robusta i — Marilandica, a
najslabiji debljinski visinski i volumni prirast pokazao je Populus euramericana
cv. serotina.
LITERATURA


Dekanić , I.: Uspijevanje različitih eurameriökih topola pri jednakom režimu
podzemne vode na dravskom aluviju u intenzivnoj kulturi. Topola, 48/49, Beograd
1965.


Dekanić , I.: Utjecaj podzemne vode na uspijevanje Populus euramericana L.
marilandica u šumskim i intenzivnim kulturama na dunavskom i dravskom
aluviju kod O´sijeka. Topola, 59/60, Beograd 1966.


Dekanić , I.: Utjecaj podzemne vode na uspijevanje Populus euramericana cv.
serotina kod plamtažnog uzgoja na spačvanskomi području. Topola, 61/62, Beograd
1967.


Dekanić , I.: Djelovanje visine podzemne vode na uspijevanje Populus euramericana
cv. serotina. Zemljište i biljka, vol. 16, Beograd 1967.
Dekanić , I.: Einfluss des Grundwasserspieeeis auf die Wuehsleistung der eura>
merikanischen Pappelsorten. Schweiz. Z. Forstw., Zürich 1967.
Franlković , A.: Gibanje podzemne vode i kapilarno usisavanje vode i podzemno
vlaženje tla. Zagreb 1948.
Pourtet, J. i Turpin, P.: L´influence de la profondeur de l´eau et du travail du
sol pour la croissanee des peuplier´s. Rev. for. franc, 6, Nancy 1958.


Preyosto , M.: L´acorescimento del pioppo euroamericano 1-214 nei diversi ambienti
della pianura lombardo^piemontese in relazione alia spaziatura e al tumo.
Roma 1965.
Škorić , A.: Tlo kao ekološki faktor zasnivanja topolovih plantaža u Sisku (Stari
grad). Zagreb 1962. (Manuskript).


LA PROFONDEUR DE LA NAPPE PHRfiATIQUE ET LE SOL COMME FACTEURS
fiDAPHIOÜES IMPORTANTS POUR LA CROISSANCE DE CERTAINS
PEUPLIERS EURAMĆRICAINS SUR LES ALLUVIONS
DES RIVIERES DE SAVA ET KUPA PRfeS DE SISAK


Resume


L´A. a fait de recherches sur la venue du Populus euramericana cv. marilandica,
-robusta, -serotina et du clone 1-214 sur les sols alluviaux dans le bassin entre
la Kupa et la Save pres de leur embouchure au cours de premiers huit ans lors de
l´etablissement des cultures.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Les conditions de temperature de la region etudieee sont favorables, les precipitations
atmospheriques sont bien reparties et grace ä la proximite de deux rivieres,
l´humidite de 1 air relative elevee ajoute aux precipitations atmospheriques.


POPULUS EURAMERICANA CV.


»serotina« »marilandica« »robusta« clone »1-214«
Placette d´experience 21 11 13 14b


Accroissement en hauteur, m
annuel moyen 1,7 1,8 2,1 2,4
maximalHauteur
moyen
totale
2,5
19,4
2,319,7
3,2
22,5
3,6
24,7
Accroissement en diametre, cm
annuel moyen 2,7 3,0 3,0 3,7
maximal moyen 4,7 4,6 4,8 6,1
Diametre ä 1,3 m 25,6 28,0 28,0 33,8
annuel moyen 15,4
Accroissement19,2
en volume
21,1
m3/ha
36,6
maximal moyen
Volume total
24,2
123,7
35,8153,8
31,3
169,0
58,8
293,2


D´apres les recherches d´A. Š ko r id le sol appartient aux sols les plus appro-
pries a la culture des peupliers parce qu´il est profond, carbonate, alluvial, d´une
reaction alcaline (pH 7,7—8,0), non marecageux, d´un bon drainage naturel et capable
de retenir dans sa masse des quantites d´eau considerables. Le sol montre
aussi une, bonne elevation capillaire.


Durant le niveau bas de la nappe phreatique un role important est joue par
1´eau liee (hygroscopique) et par l´eau capillaire qui toutes les deux appartiennent
aux eaux physiologiquement actives.


La croissance du P. x E. cv. serotina, -marilandica, -robusta et du clone 1-214
sous les memes conditions climatiques et edaphiques ainsi que sous le meme traitement
sylyicole (les memes ecartements des plants, les memes techniques de culture
et la meme fumure initiale) montre comme resultat des etudes durant huit
ans les donnees suivantes:


Le niveau moyen du plan d´eau pour la periode etudiee (de 1961—1969) se
chiffrait ä 301 cm.


La relation entre les chiffres moyens des plans d´eau moyens par Saisons vegetatives
et la production totale en volume d´un clone particulier du peuplier est
representee dans le graphique 2.


Dans la region etudiee, sous le meme regime de l´eau phreatique — et sous les
memes conditions climatiques — les meilleurs resultats initiaux de croissance ont
ete montres par le P. x E. clon 1-214, les resultats presque identiques ont ete constates
chez le P. x E. cv. robusta et nmarilandica, alors que le P. x E. cv. serotina a
montre le plus faible acroissement en hauteur, en diametre et en volume.


38R