DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 93 STUDENI—PROSINAC GODINA 1969 UDK 634.0.114.129:634.0.232.13 (Populus) DUBINA PODZEMNE VODE I TLO KAO VAŽNI EDAFSKI ČINIOCI USPJEVANJA NEKIH EVROAMERIČKIH TOPOLA NA ALUVIJU SAVE I KUPE KOD SISKA Prof. dr IVO DEKANIĆ 1. UVOD Dosadašnjim istraživanjima o utjecaju dubine i oscilacija podzemne vode na uspijevanje evroameričkih topola na aluviju Save spačvanskoga područja kao i na aluviju Dunava i Drave osječkoga područja utvrdili smo da je taj edafski faktor — pored klime i tala — neobično važan u proizvodnji topolovine. Nekako u isto vrijeme započeli smo analognim istraživalačkim radovima na sisačkom području zahvaljujući materijalnoj pomoći Šumskog gospodarstva i Šumarije u Sisku te velikom razumijevanju stručnjaka toga područja. Istraživanja su se obavljala kroz razdoblje od preko osam godina i iziskivala su prilična materijalna sredstva. Te su naučno-istraživačke radove financirali Šumsko gospodarstvo Sisak, Republički fond za naučni rad SR Hrvatske i dijelom Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija Hrvatske, pa im se ovim putem najljepše zahvaljujemo. Smatramo da bi se započeta istraživanja trebala nastaviti do završetka prvog proizvodnog ciklusa (ophodnja 12—15 godina) te da ćemo i nadalje naići na potpuno razumijevanje i podršku znanstvenih i privrednih institucija u vezi s tom problematikom izrazito proizvodnog karaktera. 2. PROBLEM Općenit nedostatak drva za kemijsku preradu i u našoj zemlji iziskivao je brži način rješavanja koji bi doprinio povećanju proizvodnje drva. Dio toga problema trebalo se riješiti uzgojem vrsta drveća brzoga rasta. Kod listača se počelo rješavati uzgajanjem evroameričkih topola koje su u svijetu, a i kod nas, pokazale potencijalno velike izglede. Na području Šumskog gospodarstva Sisak ima dosta površina koje bi trebalo privesti šumskoj proizvodnji, i normalno je da proizvodnja na takvim terenima treba biti što intenzivnija. Pretežni dio tih površina leži u Posavini i zato su za njihovo privođenje intenzivnim šumskim kulturama najpovoljnije listače kojima ekološki uvjeti Posavine najbolje odgovaraju. To su u prvom redu vrbe i topole. Gornja se Posavina smatra manje povoljnom za uzgajanje evroameričkih topola od Podravine i Podunavlja. Prvobitna zamisao postavljanja pokusa imala je u vidu tri lokaliteta sisačkog područja i to aluvij Save i Kupe (Stari grad), Brezovicu i Cvijetni vir. Na žalost zbog nedostatka financijskih sredstava prišlo se istraživanjima samo na plohama nedaleko Starog grada. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 4 <-- 4 --> PDF |
3. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Postavljene pokusne plohe nalaze se u međurječju Save i Kupe, nedaleko ušća Kupe u Savu, odmah iza etnoparka koji čini cjelinu s drevnom utvrdom SI. 1. Tvrđava »Stari grad« u međurječju Save i Kupe Foto: Dekanić Stari grad (SI. 1). Ta tvrđava je podignuta polovinom šesnaestog stoljeća (1.550. godine). : l Sagradio ju je zagrebački Kaptol kao bastion obrane od Turaka. Locirana je uz samu Kupu nedaleko njezina ušća u Savu na najužem mjestu između Save i Kupe. Karakteristične su njezine okrugle kule u trokutnom rasporedu, debeli zidovi i velike toparnice. Kao materijal poslužili su za gradnju i ostaci rimskih opeka stare Siscie. Jedan od najznačajnijih datuma za »Stari grad« je |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 5 <-- 5 --> PDF |
najteža opsada 1593. godine koja je završila čuvenom bitkom i potpunim porazom Turaka. Danas je u toj prilično očuvanoj tvrđavi smješten etnografski muzej gdje se nalaze vrijedni eksponati iz života i razvitka Pokuplja te Gornje i Donje Posavine. 3.1. Ekološke prilike 3.1.1. Geomorfološka karakteristika Površine na kojima se nalaze pokusne plohe čine aluvijalni nanosi rijeka Save i Kupe. Nisu zaštićene od poplavnih voda te su redovito svake godine plavljene po nekoliko puta. Od Kupe se teren blago uzdiže prema Savi s nadmorskom visinom od 97 do 99 m, ali tako da su tereni uz obale Save i Kupe viši od onih centralnog dijela međurječja. KLIMADIJAGRAM PO H. WALTERU CLIMAGRAMME D´APRES H. WALTER a — Meteorološka slanica - Station meteorologique b — Nadmorska visina-Altitude c — Broj godina opažanja - Nombre d´annees d´obsprvation d — Prosjek godišnjih temperalura- Moyenne annuelle de temperature e — Prosjek godišnjih količina oborina-Fluviosite moyenne annuelle f — Prosjeci mjesečnih temperatura zraka - Moyennes mensur-lles des temperatures de g — Humidni period - Periode humide i — Prosjeci oborina po mjesecima - Moyennes de pluviosite selon les mois . Mjeseci sa srednjim minimumom temperature ispod 0°C ´ Mois avec des temperatures moyennes minima au-dessous de zero , Mjeseci sa apsolutnim minimumom temperature ispod Q°C Mois avec une temperature minimum absolae I — Apsolutni maksimum temperature-Temperature maximum absolue Srednji maksimum temperature najtoplijeg mjeseca Moyenne de temperature maximum du mois le plus chaud n — Srednje kolebanje temperature - Fluctuation moyenne de temperature (amplituda prosječnih vrijednosti temperatura - l´amplitude des valeurs moyennes de temperatures Srednji minimum temperature najhladnijeg mjeseca J Moyenne de temperature minimum du mois le plus froid p — Apsolutni minimum temperature - Temperature minimum absolue ´ Prosjek temperatura vegetacijskih perioda Moyenne de temperatures pendant ies periodes de vegetation -.j SI. 2 3.1.2. Klima Klima istraživanog područja prikazana je klimadij agrarnom po H. Walteru prema podacima meteorološke stanice u Sisku (SI. 2.). U vegetacijskom periodu padne cea 55% od ukupne količine godišnjih oborina. Oborine su povoljno raspoređene tako da ih najviše padne u naponu vegetacije, u svibnju i lipnju. Izrazito sušnih perioda nema iako su uočljiva dva perioda s povećanim oborinama. To su već spomenuti mjeseci kao i kasna jesen. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 6 <-- 6 --> PDF |
3.1.3. Hidrološki odnosi Na površinama gdje se nalaze pokusne plohe iznosi udaljenost od lijeve Obale Kupe do desne obale Save 350 do 500 metara. Zbog toga za visokih vodostaja utječu na čitavu površinu poplavna voda odnosno podzemne vode koje su u direktnoj vezi s nivoom vodostaja tih rijeka. 3.1.4. Tlo Na cijeloj površini istraživanog područja pruža se aluvijaln o tlo. Pedogenetski procesi još se nalaze u početnoj fazi tako da je slojevitost uvjetovana sedimentacijom čestica. Endomorfološka svojstva tih tala nisu rezultat pedogenetskih procesa pa se po nekim klasifikacijama ubrajaju u a tipska tla. U tanjurastim mikrodepresijama gdje je tlo izloženo prekomjerno napajanju vodom (stagnacija vode) takva se tla označuju i kao aluvijalna slabo zamočvarena tla. 4. POKUSNE PLOHE Radovi na osnivanju pokusnih ploha obavljeni su za mirovanja vegetacije 1961/62. godine. Tlo se izoralo na dubinu od cea 40 cm da se omogući uništenje travnog pokrivača. Obradom je zaoran humozni površinski sloj i time je omogućeno ubrzavanje bioloških procesa u tlu. Dublje oranje nije bilo potrebno jer su prirodna svojstva tla takva da omogućuju dobar razvoj korijenova sistema, tlo je bez nepropusnog sloja, rahlo i dobro drenirano. U proljeće 1962. godine zasađene su na 5 hektara evroameričke topole. Na pokusnoj plohi 11 zasađena je P. x E. cv. marilandica, na pokusnoj plohi 13 P x E. cv. robusta, na pokusnoj plohi 14 P. x E. klon 1-214, a na pokusnim plohama 15 i 21 P. x E. cv. serotina (si. 3.). Sadnja je obavljena u trokutnom odnosu šesterokutnom rasporedu sa stranicama 6,5 m, tj. 273 topole/ha. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Sadni materijal 2/3 nabavljen je na osiječkom području. Prilikom sadnje obavila se startna gnojidba od 1 kg po jami s NPK (nitromonkal 25%, superfosfat 50% i kalijeva sol 25%). U prve tri godine uzgajao se kao međukultura kukuruz, i to na pokusnim plohama 11, 13, dijelu 14-te te na 21. plohi. Na pokusnoj plohi 15 zasijana je lucerna, a posiije nije bilo više nikakvoga agrotehničkog tretmana. Na pokus- Slika 4. Predjel Stari grad. Populus euramericana cv. marilandica u plantažnom uzgoju. Foto: Dekanić nim plohama 11 i 13 i dio 14-te obavljena je gnojidba površina pod kulturom kukuruza i to prve dvije godine s količinom koja odgovara 235 kg superfosfata i 287 kg kalijeve soli na hektar. Pokusne plohe 15 i 21 gnojene su jednokratno |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 8 <-- 8 --> PDF |
s 250 kg superfosfata na hektar. U trećoj godini kukuruz više nije mogao uspijevati zbog prevelike zasjene drveća. 5. METODA RADA 5.2. Mjerenje nivoa podzemne vode Mjerenja u sondi obavljala su se pomoću specijalne pištaljke svaki drugi dan u mjesecima od travnja do konca rujna, a u ostalim mjesecima svaki četvrti dan od 1961. do zaključno 1969. godine. 5.2. Mjerenje topola Svaka topola na pokusnoj plohi je obrojčana te je označena prsna visina trajnom uljenom bojom. Svake godine se mjerio opseg i totalna visina svake Slika 5. Predjel Stari grad. Populus euramerdcana cv. robusta u plantažnom uzgoju. Foto: Dekanić |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 9 <-- 9 --> PDF |
topole. Nakon završetka vegetacije u trećoj, petoj i sedmoj godini uzeta su od svake vrste po dva stabla (srednje stablo pokusne plohe uzeto na osnovi obrađenih podataka i utvrđenog srednjeg prsnog promjera i visine) radi uzoraka za stabalnu analizu. Slika 6. Predjel Stari grad. Populus euramericana klon 1-214 u plantažnom uzgoju. Foto: Dekanić 5.3. Obrada podataka Podatke mjerenja nivoa podzemne vode u sondi obračunali smo po formuli Dv = (e—u) + (k—ih), gdje je »Dv« dubina nivoa podzemne vode od razine tla, »c« je veličina u cm, očitana na rubu otvora sonde na mjerenoj vrpci kod snimanja nivoa podzemne |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 10 <-- 10 --> PDF |
vode, »u« je uronjenost pištaljke u vodu, izražena u centimetrima, »k« je konstantni razmak od 0 oznake na pištaljci do 0 oznake na "mjernoj vrpci i »h« je visina otvorene sonde od razine tla. Obrada podataka mjerenja topola odnosno visina, opsega u prsnoj visini (opsezi su preračunati u promjere) i analiza stabala obavljena je standardnim dendrometrijskim metodama. Na temelju svih tih podataka utvrđene su oblikovisine te izračunata drvna masa radi komparacije uspijevanja istraživanih topola. 6. TLO NA ISTRAŽIVANOM PODRUČJU Koristit ću se podacima prof, dr A. Škorića iz njegova rada »Tlo kao ekološki faktor zasnivanja topolovih plantaža u Sisku (Stari Grad)« i to samo Slika 7. Predjel Stari grad. Populus euramericana cv. robu´sta u plantažnom uzgoju. Foto: Ddkanić |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 11 <-- 11 --> PDF |
onoga dijela koji se odnosi na pokusne plohe. Pedološka jama iskopana je nedaleko sonde gdje se mjerilo kretanje nivoa podzemne vode. Prema podacima već spomenutog rada morfološki opis prikazuje slijedeću građu profila: »0—20 cm praškasta ilovača, orašaste i graškaste strukture, protkana je gusto sitnim korjenčićima travnate vegetacije. Taj je površinski horizont dosta humo´zan, te je bez ikakvih tragova zamočvarivanja iako je to područje plavno. U profilu se nalaze gliste, a to pokazuje da je tlo dobro i svježe. 25—45 cm je teksturno isto tlo, samo je taj sloj slabije humozan, iste je strukture, dobro pakovani agregati. 45—60 cm je zapravo prijelazni, nešto lakši i drobljiviji horizont, a od 60—150 cm je pjeskovitiji, Vlažan, tj. svježi horizont kroz koji se diže podzemna voda i navlažuje sve do 50 cm ispod površine. Čitavi profil je karbonatan. Fizikalne i kemijske osobine profila prikazane su u Tab. 1—4. Mehanički sastav, određivan u vodi pokazuje da su uzorci ilovača i. praš kasta ilovača (Tab. 1 i 2). Dakle, tlo ima teksturu koja se ubraja među najpo- Tab. 1 PÄIÜS* SISAKGRAD ESft«.STAR´ Region: Section: MEHANIČKI SASTAV TLA - COMPOSITION GRANULOMETRIQUE (određenu H20 - determined en H20) Oznaka profila Designation du profil Dubina Profondeur cm % čestica fractions enKrupni pijesak Sable grossier Sitni pijesak Sable fin Prah Poussiere % Glina Argile Teksturna oznaka Designation de la composition granulometrique 2-2 0 0.1 48.6 46.3 5,0 Praškasta ilovača Llmon poussiereux 1 25 45 0.1 34,3 45,4 10,2 Praškasta ilovača Limon poussiereux 60 80 0.1 53.5 36, 8 9.6 Ilovača- Limon 120 - 140 0 62,0 29,7 8,3 Ilovača Limon Tab. 2 MEHANIČKI SASTAV TLA - COMPOSITION GRANULOMETRIQUC (određenu Ü2CO3 - determinee en Li2C03> Oznaka % čestica - fractions en % profila Dubina Teksturna oznaka Krupni pijesak Designation Profondeur Sitni pijesak Prah Glina Ss Designation de la composition Sable du profil grossier sable fin Poussiere Argile granulometrique cm Praskaste glinasta ilovača 2-2 0 0.3 31.2 45,4 23.1 78.35 Limon argiro-poussierux Praškasta glina Argile poussiereuse 25 - 45 0,1 22.9 51,0 26.0 60,76 1 60 - 80 0 38,3 39.4 22.3 56.95 GHnasta ilovača Limon arglleux Glinasta ilovača 120-140 a 51, 7 30.0 18.3 54 64 Llmon argileux voljnije za uzgoj bilja. Iz Tab. 1 vidljivo je da praskaste i sitnopjeskovite čestice čine 90% čvrste faze tla. Sitni pijesak stvara sitne pore, nije tako propuštan kao krupni pijesak (koje frakcije gotovo i nema u spomenutom tlu), kretanje vode je brzo, ne lijepi se i ne bubri, a u suhom se stanju rasipa. Praskaste čestice imaju dobar vodni kapacitet, propusnost nije velika kao i kod pijeska, kapilarni uspon je dobar, slabo bubri i slabo lijepi čestice. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Glinenih čestica nema mnogo (5—10´%), međutim, određivanja u litijevom karbonatu omogućuju bolju maceraciju i potpunije razaranje mikroagregata pa je vidljivo da ipak čestica gline ima više, samo su vezana u male agregate. S jedne strane to nam pokazuje da su stabilni mikroagregati, a s druge da ima ipak dovoljno gline koja doprinosi povećanju vodnog kapaciteta, a posebno većoj adsorpciji hranjiva i uopće boljim, kemijskim svojstvima. Znači, mehanička građa ovog tla je vrlo povoljna, zapravo najpovoljnija, jer pri bonitiranju dobiva najviše poena. Ocjenjujući podatke iz Tab. 3 vidi se da su svi ispitani uzorci porozni (50— —52% pora), da je kapacitet za vodu osrednji (42—43%), ali sa tendencijom da se približi donjoj granici velikog kapaciteta (45%). Zračni kapacitet je osrednji, zapravo sasvim dobar ako se uzme relativno značenje same metode. v Tab. 3 R&onJ:e:S´SAK L$ & STAR. MAD FIZIKALNA SVOJSTVA TLA - PROPRIETES PHYSIQUES DU SOL Oznaka Specifična težina Kapacitet za vodu Kapacitet za zrak PoroziUl Dubina profila Masse specifique Capacile pour l´eau Capacite pour l´air PorosUe Profondeur Designation vol umna prava u volumnim % - en % du volume du profil cm apparente reelle 5-1 0 1,33 2,65 43,5 6,3 49,8 1 35 - 40 1,31 2,65 43,3 7,8 51, 1 80 - 90 1, 30 2,70 41, 7 10.2 51,9 Tab. 4 KEMIJSKA SVOJSTVA TLA - PROPRIETES CHIMIQUES DU SOL Fiziološki aktivni Oznaka Assimilables Dubina pH prof i la Caco3 Humus N C:N Vapno Profondeur u-en Egner- Riehm AI-metoda Calcaire Designation H20 P2°5J K2° P205 I K20 du profil cm % u-en mg/100 9-% 2-2 0 8,0 22,9 4,2 0,21 11,61 0 7,8 4. 5 9,6 4.8 25 - 45 7,9 16,7 2,4 0,15 9,26 0 5,9 ´ 4,0 8,6 5,1 1 60 - 80 7,7 20,9 1,0 0,09 6,44 0 4,7 --4.3 120-140 7,8 26,2 -0,07 ----2,8 - Reakcija tla je slabo alkalična, tlo je u cijelom profilu karbonatno. Sadržaj karbonata ne pokazuje pravilnosti, kreće se od 17—26%. Aktivnog vapna (Tab. 4) ima 3—5%. Ocjenjujući tlo na osnovi % humusa, vidi se da su površinski horizonti dosta humozni (rezultat djelovanja travnate vegetacije). U istim tim horizontima, zbog biološke akumulacije, a prema količini ukupnog dušika za ključuje se da su površinski slojevi dobro opskrbljeni dušikom. Odnos C : N je za površinske horizonte povoljan (6,5—12). _ ... . Konačno u Tab. 4 prikazano je stanje opskrbljenosti tla mobilnim lako pri stupačnim kalijem i fosforom. Analize su izvršene standardnom kemijskom metodom po Egner-Riehmu. Kako su za fosfor utvrđeni samo tragovi, uzorci su ispitivani i po AL -metodi, koja ima jače ekstrakciono sredstvo, ali su zato vrijednosti pojedi |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 13 <-- 13 --> PDF |
nih razreda više. Obje metode, bez obzira što apsolutne vrijednosti, specijalno za fosfor, nisu iste upravo zbog različitih granica za pojedine klase opskrbljenosti, pokazuju da su svi slojevi ispitivanih tala vrlo siromašni fosforom, a s kalijem su slabo do srednje opskrbljeni. To nam jasno pokazuje da istraživano tlo nema visoku aktivnu količinu tako važnih biogenih elemenata (P i K), a što se traži za velike godišnje priraste drvne mase (30 m3/ha i više). Od tih kratkih karakteristika fizikalnih i kemijskih osobina proizlazi da tlo, predviđeno za topoline plantaže u Sisku (Stari Grad) spada po svojim osobinama (osim mobilnog P i K) među najprikladnija tla za uzgoj topola. To su svježa, duboka, prozračna ilovasta, karbonatna aluvijalna tla, slabo alkalične reakcije, nisu zamočvarena, prirodno su dobro drenirana, a istovremeno mogu sadržavati dosta vode u svojoj masi. Tekstura i fizaklne osobine pojedinih slojeva određuju i način obrade kao i pripreme tla za plantažiranje. Nedostatak fiziološki aktivnih P i K upućuje na potrebu pojačane gnojidbe«. 7. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 7.1. Kretanje nivoa podzemne vode u sondi Rezultati mjerenja nivoa podzemne vode u sondi prikazani su na Graf. 1 u mjesečnim maksimumima i minimumima. Maksimalni nivo podzemne vode podudara se svake godine s površinskom vodom (poplave), a minimum je u Predjel; Područje: STARI GRAD SISAK Section Region: OSCILACIJE NIVOA PODZEMNE VODE U SONDI 1 NA POKUSNOJ PLOh: 15 OSCILLATION DU NIVEAU DE L´ EAU SOUTERRAINE DANS LA SONDE Nä 1 SUR LA PLACE D´EXPERIENCE Na 15 Sraf. 1 1963 1964 1965 1966 1967 1968 1969 1962 ,V-..,...:..-..n-.,f,.;,,.:.:^.l.m™":.;.||l<´i..!:|i*i Mjesečni maksimumi- Maxima mensuels Mjesečni minimumi - Minima mensuels periodu mjerenja između 5 i 6 m. Srednjak nivoa podzemne vode za period istraživanja (1961—1969. g.) u vrijeme vegetacijske sezone (travanj—rujan) iznosio je 323 cm, a za period mirovanja vegetacije 301 cm. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Područje. Predjel: Region: Section: STARI GRAD UČESTALOST I TRAJANJE POPLAVA FREQUENCE ET DURE´E DES INUNDATIONS (SONDE ) (vjD^iniDr^oao (CID U> U) lOu>(0U) O1CT»O»C7>O>O»0>O> Tab.5 L » c s S5 8 O *y »Ol N 2 X´.^ ™ 1 I1 1 U s (A o> IQ C TD O 5* dt o :! , Dana -Jours 1962 48 65 113 I 1963 8 39 47 u $ VI 1964 1965 - 54 44 36 44 90 1966 -24 24 V 1967 7 -7 1968 -8 8 1969 8 13 21 Učestalost i trajanje poplava prikazani su u Tab. 5. Za nas su interesantne poplave za vrijeme vegetacijske sezone. Poplave su kratkotrajne te ne utječu negativno na uspijevanje evroameričkih topola na pokusnim plohama. Gornji podaci, uz već opisane podatke o tlu, pokazuju da je dobar vodni režim osigurao vrlo povoljne edafske uvjete za uspijevanje (rast i prirast) evroameričkih topola. 7.2. Startno uspijevanje (visinski i volumni rast i prirast) prikazano je u Tab. 6—11 i na Graf. 3—8. Iz rezultata istraživanja proizlazi da maksimalni debljinski i visinski prirast postižu na spomenutom pokusnom objektu P. x E. cv. marilandica P. x E. cv. robusta i P. x E. klon 1-214 u trećoj godini, tj. da maksimalni visinski i debljinski prirast koincidiraju. Kod P. x E. cv. serotina maksimalni debljinski prirast je u trećoj vegetacijskoj sezoni plantaže, a maksimalni visinski u četvrtoj vegetacijskoj sezoni plantaže. Preostaje da se daljnim istraživanjima utvrdi kulminacija volumnog prirasta za P. x E. klon 1-214 i za P. x E. cv. marilandica. Klonovi P. x E. cv. ro |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Tab. 6 POPULUS EURAMERICANA cv MARILAND1CA Područje Predjel: „,„ . „. „ Pokusna pl oha: SISAK GRAD Region; Section: S ™ R I Place d´experience: 1 1 DINAMIKA DEBLJINSKOG. VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA DYNAMISME DE LA CROISSANCE ET DE LACCROISSEMENT EN DIAMETRE, EN ilAUTEUR ET t N VOLUME ´S e 2 § Sadnja: 273 topola po ha ili 36, 6m1´po stablu c ´.z Plantation:273 peupliers par ha ou 36,6m2par pied a. c cv ds ! prs hs [ prs M prs L c cm m rn^ha O «* Zasađena sadnica — Plant mis en place — o» CO 4.4 -5, 5 -1, 42 1 5.1 0.7 6,0 0.5 2,10 0, 68 2 8.5 3.4 7,4 1. 4 6, 39 4, 29 3 13,1 4.6 9,7 2.3 18,18 11.79 4 17.0 3,9 1 1,9 2,2 3 5,76 17, 58 5 20.3 3,3 14,0 2, 1 58,29 22. 53 6 23,2 2.9 1 6,0 2,0 85,91 27, 62 7 25.7 2,5 17,9 1. 9 1 17, 88 31, 97 8 28.0 2,3 19,7 1. 8 153,70 35,82 ds = srednji pro/njer-Diametre moyen M= totalna rr.asa-Volume total prs= godišnji prirast-Accro i ssement annuel h^srednja visina -Hauteur moyenne Tab. 7 POPULUS EURAMERICANA cv. ROBUSTA Pred el PodruCjei STARI GRAD Pokusna ploha: , SISÄK IAH bHnu 1J Region: Section- Place d´experience: DINAMIKA DEBLJINSKOG, VISINSKOG I VOLUMNCG RASTA I PRIRASTA DYNAMISME DE LA CROISSANCE ET DE LACCROISSEMENT EN DIAMETRE. EN HAUTEUR ET EN VOLUME — c Sadnja:273 topola po ha ili 36,6m2po stablu ^ ° AI — Plantation: 273 peupüers par ha au 36,6m2 par pied C OD d s ] prs hs | prs | M prs => Q. cm m mj/ha S L Zasađena sadnica — Plant mis en place 4,3 -5, 6 -1.47 - 1 5,3 1,0 6.3 0.7 2,27 0,80 2 9,0 3,7 8,6 2,3 8,38 6.1.1 3 13.8 4.8 11,8 3.2 24,24 15,86 4 18.1 4. 3 14,7 2.9 48.89 24,65 5 21.5 3.4 17, 1 2.4 7 8.00 29.11 6 24,2 2. 7 19,2 2. 1 109,25 31. 25 7 26,3 2, 1 21,0 1. 8 140,07 30.82 8 28.0 1,7 22,5 1. 5 169,18 29.11 ds = srednji promjer-Diametre moyen M = totalna masa-Volume total prs = godiSnji prirast-Accroissement annuel hs=srednja viaina-Hauteur moyenne |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Tab. 8 POPULUS EURAMERICANA clon 1-214 Područje. Predjel: r .^.„ , „„, „ Pokusna ploha: .. . Region: SISAK Section: STAR I SRAO Place d´experience:14a DINAMIKA DEBLJINSKOG, VISINSKOG 1 VOLUMNOG RASTA 1 PRIRASTA DYNAMISME DE LA CROISSANCE ET DE L´ACCROI SSEMENT EN DIAMETRE, EN HAUTEUR ET EN VOLUME Sddnja.273 topola po haili 36,6m?po stablu Plantation: 273 peupliers par ha ou 36,Sm2par pied Bez primjene agrotehnike Sans application des mesures agrotechniques a. c m ds Prs hs prs M prs crr m m]/na Zasađena sadnica— Plant mis en place 4.5 J 5. 7 -1,61 - 1 5.2 0.7 6,2 0.5 2,24 0,63 2 7.4 2.2 7.7 1.5 5.38 3,14 3 12.3 4.9 10,9 3.2 19.22 13, 84 4 17. 0 4.7 13.9 3.0 44.20 24,98 5 21.3 4,3 16.6 2,7 80.37 36,17 S 24,9 3.6 19, 0 2,4 123, 78 43,41 7 28,1 3,2 21,1 2.1 174,01 50,23 8 30, & 2, 7 2 2,8 1.7 224,95 50.94 d5= srednji promjer - Diametre moyen M=totalna masa-Volume total prs=godi5nji prirast-Accroissement annuel h^srednja visina-Hauteur moyenne Tab. 9 POPULUS EURAMERICANA clon 1-214 Područje: Predjel: „_._. „„. ^ Pokusna ploha: ,.. Region: SISAK Section: STaR I ™»° Place .^experience:14b DINAMIKA DEBLJINSKOG. VISINSKOG 1 VOLUMOG RASTA 1 PRIRASTA DYNAMISME DE LA CROISSANCE ET DE LACCROlSSEMENT EN DIAMETRE. EN HAUTEUR ET EN VOLUME Sadnja:273 topola po haili 36.6m2po stablu Plantation: 273 peupliers par ha ou 36,6m2par pied S .1 S primjenom agrotehnike 15 Avec r application des mesures agrotechniques ~ c m ds | Prs hs | PCs M prs to c D "Et cm m mV ha o «J Zasađena sadnica—Plant mis en place 2 S. 4.5 -5.7 -1,61 1 5.7 1.2 6.6 0.9 2.89 1,28 2 10.6 4.9 9.3 2.7 12.48 9.59 3 16.7 6.1 12.9 3,6 39,64 27.16 4 21.4 4.7 15.9 3.0 77. 83 38. 19 5 25.4 4.0 18. 4 2.5 1 24. 84 47, 01 6 28.8 3.4 20.6 2.2 17 7, 91 53.07 7 31,6 2.8 22,6 2.1 234.59 56.68 8 33.8 2.2 24,7 2.0 293. 37 58.78 ds=srednji promjer - Diametre moyen M= totalna masa-Volume total prs-godišnji prirast- Accroissement annuel h^srednja visina-Hauteur moyenne |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Tab. 10 POPULUS EURAMERICAN« cv. SEROTINA PodruC p Prediel: „.„ , . „ Pokusna ploha: ,_ e 1 b Region SISAK s™j"0 n. STARI GRAD p,ace d.expe-rie„ce: 3INAMIKA DEBLJINSKOG, VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA DYNAMISME DE LA CROISSANCE ET DE LACCROISSEMENT EN DIAMETRE, EN HAUTEUR ET EN VOLUME Sadnja: 273 topola po ha III 3S,6m2po stablu «1 Plantation:273 peupliers par ha ou 36.6m´par pied S3 ds | prs hs | prs M prs 3 Q. cm m rrf/hi o * zasađena sadnica — Plant mis en place 3 S. 1.20 3,9 -5,6 - C1 < 0,38 1 4.4 0.5 6,0 0,4 1,58 2 6.3 1.9 6.9 0.9 3.49 1.91 3 10.3 4.0 9,0 2.0 10.84 7.35 4 14,0 3.7 11.3 2.4 23,75 12.91 5 17.2 3,2 13.6 2.3 41.71 17. 96 6 19.8 2,6 15.6 2,0 62,05 20. 34 7 21.9 2,1 17, 4 1.8 83,46 21.41 8 23.4 1,5 19,0 1,6 103.06 19,60 _ . ds= srednji promjer-Diametre moyen M= totalna masa-Volume total prs=dodisnji prirast-Accroissement annuel hs=srednja visina-Hauteur moyenne Tab. 11 POPULUS EURAMERIGANA cv. SEROTINA Područje: e ,-At / Predjel: __._. ,.„--, Pokusna ploha : S STARl 6RAD S * K Region: ´ Section: Place d´expeVience: 2 1 DINAMIKA DEBLJINSKOG. VISINSKOG I VOLUMNOG RASTA I PRIRASTA DYNAMISME DE LA CROISSANCE ET DE LACCROISSEMENT EN DIAMETRE, EN HAUTEUR ET EN VOLUME Sadnja: 273 topola po ha ili 36.6m´po rtablu si Plantation: 273 peupliers par ha au 36,6m2par pied ds prs hs prs M prs cm m mj/ha Zasađena sadnica—Plant mis en plan m a» *, u, en < 4,0 -5.6 -1,28 1 4.4 0.4 6,0 0,4 1,58 0,30 2 7, 4 3,0 7. 4 | 1,4 5.02 3,44 3 12.1 4,7 9.6 | 2.2 1 5.53 10.51 4 16.1 4,0 12.1 2,5 3 2.98 17. 45 5 19.4 3,3 14,2 2.1 54.38 21.40 6 22.1 2.7 16, 1 1,9 7 8,62 i 24.24 7 24.1 2.0 17,8 1.7 102.21 23.59 8 25,6 1.5 19.4 1,6 124.54 22,33 dgssrednji promjer-Diametre moyen M=totalna masa-Volume total prs=god´&nji prirast-Accroiss:ment annuel h^srednja visina-Hauteur moyenne |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Tab.12 POPULUS EURAMERICAN/1 cv MARILANDICA Područje:«., SAK Pr«di.l:STAR, SRAD Pokusna ploha: . . Region: Section: Place d´experience: STRUKTURA _ STRUCTURE d1.3 cm N 6 M 18 1 0.05 0.22 19 20 21 22 1 0.04 0.33 23 3 0.12 1.11 24 S 0,27 2.44 25 11 0.54 4.90 26 26 1.38 12,58 27 47 2.69 24.61 28 60 3.70 33.78 29 50 3.35 30.37 30 27 1.91 17.54 31 14 1.06 9.76 32 5 0,40 3.72 s. 251 15.51 141,36 Po-ha 273 16.87 153, 75 Par: N = Broj stabala-Nombre de tiges G = Temeljnica - Surface terrlere M = Drvna masa-Volume sur pied Tab,13 POPULUS EURAMERICANA cv. ROBUSTA Područje:-.S.K Predjel: R R Pokusna plena: 1 3 slsflK eRAD Region: Section:STARI Place d´experience: STRUKTURA - STRUCTURE d-|_3 cm N 6 M 24 1 0.04 0,44 25 7 0.34 3.38 26 35 1.86 18.40 27 51 2.92 29,14 28 74 4,56 45.86 29 51 3.37 33.98 30 24 1.70 17,17 31 14 1,06 10, 75 X 257 15.85 159, 12 273 16.84 169, 02 Par:ha N = Broj stabala - Nombre de tiges G = Temeljnica- Surface terriere M= Drvna masa-Volume sur pied |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Tab. 15 POPULUS EURAMERICAN« z 1 on 1-214 POPULUS EURAMERICAN^ don 1-214 PodruCje: Region: s «« S8Z.««"»° SS.T.ÖrtÜj«´ PodruCje:,.,„.„ Predjel: __._,-_.„ Pokusna ploha: SISAK «gion: Section:s™" sna 0 Place ^experience:1"* STRUKTURA - STRUCTURE STRUKTURA -STRUCTURE S primjenom agrotehnike d 1.3 Avec (´application des mesuresagnotechniques Bez primjene agrotehnike cm N 6 M JSans application des mesures agrotechniques 1.3 N 6 M 25 2 0.10 1.13 21 1 0.03 0,35 26 23 1 0.04 0, 43 27 1 0.06 0,67 24 1 0.05 0. 47 28 3 0.18 2.16 25 1 0.05 0. 52 29 1 0.07 0.78 26 3 0. 16 1,70 30 4 0.28 3.33 27 1 0,06 0,62 31 17 1.28 15.25 28 4 0.25 2,69 32 24 1.93 23.02 29 7 0,46 5.08 33 36 3,08 36.88 30 8 0,56 6,23 34 37 3.36 40.32 31 3 0.23 2,50 35 39 3.76 45,02 32 11 0.88 9.82 36 23 2.34 2 8.21 33 3 0,26 2,86 37 11 1.18 14.31 34 3 0.27 3,05 38 4 0.45 5.50 35 G 0,58 6,45 39 1 0.12 1.45 36 2 0.20 2,28 40 I 203 18.19 218.03 z. 55 4.08 45, 05 Po i. 273 24.46 293.21 273 20.26 223,63 Par»« &" N = Broj stabala - Nombre de tiges N = Broj stabala-Nombre de tiges s = Temeljnica - Surface terriere G = "meljnic - Surface terriere M = Drvna masa- Volume sur pled M l Drvna masa-Volume sur pied Tab.16 POPULUS EURAMERICAN« cv. SEROTINA Područje:..,..,. Predjel: „..-. ... . Pokusna ploha: 1 5 SIS4K Region: Section:bTÄRI 5HA D Place d´experience: STRUKTURA-STRUCTURE d 1. 3 c m N 6 M 17 2 0.04 0.36 18 1 0.03 0.21 19 9 0.26 2.13 20 4 0,12 1. 07 21 17 0.59 5,05 22 26 0,99 8,b7 23 36 1.49 13.07 2´J 39 1.76 15,53 25 21 1,03 9, 13 26 12 0.64 5.68 27 1 1 0,63 5. es 28 5 0.31 2,7 7 29 1 0.07 0,60 1 184 7,96 69,83 Par:M 273 11,81 103, 60 N - Broj stabala-Nombre de tiges 6= Temeljnica-Surface terriere Ms Drvna masa- Volume sur pied |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Tab.1? POPULUS fcURAMERICANA cv. SEROTINA Područje: Predjel: Rw ) Pokusna ploha: blbaK Region: Section: s´ TaH´ 8Ha u Place ^experience: d l STRUKTURA — STRUCTURE d1,3 c m N G M 18 4 0.16 0.83 19 1 0.03 0.24 20 3 0.09 0.80 21 5 0.17 1,46 2 2 14 0.53 4.61 23 21 0.87 7,62 24 28 1,27 11,15 2 5 26 1. 28 11,31 2 6 2 8 1.49 13.25 27 32 1,83 16.47 28 30 1.85 16.65 29 12 0.79 7.18 30 3 0,21 1.93 31 1 0.08 0.69 i 208 10.65 94.2 1 Par: h a 273 13.98 123,65 N = Broj stabala - Nombre de tiges G = Temeljnica-Surface terriere M = Orvna masa-Volume sur pied busta i P. x E. cv. serotina (pok. ploha 21) — uz analogni agrotehnički tretman i pridruženu poljoprivrednu kulturu postigli su kulminaciju volumnog prirasta u šestoj vegetacijskoj sezoni plantaža, dok se to kod klona P. x E. cv. serotina na pokusnoj plohi 15 (poslije osnivanja, a bez agrotehničkog tretmana jer je zasijana lucerna) postiže u sedmoj vegetacijskoj sezoni. Na dijelu pokusne plohe 14 P. x E. klon 1-214 sađenje je obavljeno bez pripremne agrotehnike i daljnjega agrotehničkog tretmana (pok. ploha 14a s 55 stabala), tj. osnovana je šumska kultura topola, a na većem dijelu (pok. ploha 14b s 203 stabla) s potpunom agrotehnikom i pridruženom poljoprivrednom kulturom. U prve tri vegetacijske sezone eklatantna je razlika u debljinskom i visinskom rastu i prirastu (Tab. 8 i 9) u korist topola na pokusnoj plohi 14b (obrađivana površina). Međutim, u četvrtoj vegetacijskoj sezoni se spomenuti prirasti izjednačuju. Za vrijeme narednih četiriju vegetacijskih razdoblja promjer u prsnoj visini povećao se u prosjeku kod topola na pok. plohi 14a (neobrađivane površine) za 13,8 cm, a kod topola na pok. polhi 14b (određivana površina) za 12,4 cm. Visinski prirast u zadnje četiri godine skoro je jednak kod topola na neobrađivanoj površini (8,9 m prema 8,8 m) i onih na obrađivanoj. Prema tome, razlike u uspijevanju (debljinski i visinski prirast) kod P. x E. klon 1-214 su evidentne samo u prve tri godine, tj. u vrijeme primjene agrotehnike i fertilizacije. Prirast ukupno proizvedene drvne mase kao i godišnji prirast veći su na obrađivanoj površini, jer se isti ili nešto manji debljinski prirast na većem opsegu očitovao i u većoj masi. Kod Populus euramericana cv. serotina na pokusnoj plohi 15 (Tab. 10) — gdje je kod osnivanja plantaže zasijana lucerna i više nije bilo agrotehničke obrade — debljinski i nizinski prirasti su manji prvih godina rasta (4 godine) 380 . |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Područje; , Region : Predjel: Section: traf. 2 ODNOS VEGETACUSKOG SREDNJAKA (1961 - 1969) NIVOA PODZEMNE VODE PREMA PROIZVEDENOJ DRVNOJ MASI RELATION ENTRE LA MOYENNE (SE RAPPORANTAUH PERIODES DE VEGETATION DE 1961-1969) DU NIVEAU DE L´ EAU SOUTERRAINE ET LE MATERIEL PRODUIT Populus turamericana 250150cv. marilandica cv. serottna | Ä razina tla niveau du sol 23 Vegetacijski srednjak nivoa podzemne vode Moyenne du niveau de Teau souterralne pour la periode de vćgtftation Područje: Reg i on : POPULUS EURAMEHICANA cv. MARII.ANDICA Pokusna ploha; Place d" experience: DEBLJI NSKI ( d ), VISINSKI (h ) I VOLUMNl (v ) RAST (1) 1 PRIRAST 12) SREDNJEG STABLA LA CROISSANCE ( 1 ) ET L´ACCROISSEMENT ( 2 ) EN DIAMETRE Id ),EN HAUTEUR ( h > ET EN VOLUME (V) DE LA TIGE MOYENNE 3 4 5 6 7 Sans 1 2 3 4 5 6 Tt^od . m^an 2 1 "-´S -j 0.10 j 0.05 7 Sans 381 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 22 <-- 22 --> PDF |
od takvih prirasta istih klon ova na pokusnoj plohi 21 (Tab. 11), gdje je u prvim godinama prakticiran međuusjev kukuruza. Jedan od uzroka je sigurno i duboko zakorjenjivanje lucerne i crpljenje velikih količina vode za transpiraciju. PCPULUS EURAME Područje Pokusna ploha: . STARI 6RAD Region: Pisce d´expe´riei DEBLJINSKI (d ), VISINSKI ( hl I VOLUMNI ( v) RAST (1)1 PRIRAST t 2 ) SREDNJEG STABLA LA CROISSANCE ( 1 ) ET C ACCROl S5EMENT ( 2 1 EN DIAMETRE C d ), EN HAUTLUR (h) FT EH VOLUME t V ) DE LA TISE M0YENNE 1 "Vjod / "Van //-~^\^ V V 2 " / i 1 2 3 4 5 6 7 6 PORJLLiS EüRAMrmc^NA do n 1-214 Područje: ^ ref´ el :Pokusna ploha STAR) GRAD fte´gton: Section: Place J´ experience DEBLJINSKI (d ). VISINSKI Ih) I VOLUMNI C V 1 RAST (1)1 PRIRAST (2) SfiECNJCG STASIA LA CROISSANCE l 1 ) ET L´ACCROI SSEMENT L 2 ) EN OIAMETRE ( d ), EN HAUTEUR ( h ) f T LH VOLUME ( v ) DE LA TI6E MOYENNE Bez primjene agrotehnike — Sans application des mesures aqrotechniques 7. 3. Struktura po debljinskim stepenima prikazana je u tabelama 12—17. 8. DISKUSIJA Uspijevanje Populus euramericana cv. marilandica, — robusta — serotina i klona 1-214 na aluviju međurječja nedaleko ušća Kupe u Savu istraživano je u toku prvih osam godina nakon osnivanja kultura. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 23 <-- 23 --> PDF |
00PUIUS EURAMERICANA clon 1-21 : Područje Region: ***F>: STMI GR4D Section: Pokusna ploha: Place d´experience. DEBLJINSK1 LA CROISSANCE (1 ) ET L´ ACCROISSEMENT C 2 > EN DIAMETRE (d).EN HAUTEUR C h ) ET EN VOLUME Cv) DE LA TISE MOYENNE S primjenom agrotehnike-Avec I1 application des mesures agrotechniques POPULUS F/JRAMERIGANA cv SEROTINA Podr´.-: Predjel Pokusna ploha: STfiRI 6RAD Rpaion Serien Place d´experience. DSBLJINSKI (d ), VISINSKI (h)l VOLUMNI t v) RAST : 1 ) I PRIRAST (2 ) SREDNJEG STABLA I A GROISSANCE t 1 ) ET L1 ACCROl SSEMENT 12 ! EN DIAMETRE ( d ), EN HAUTEUR (h ) ET EN VOLUME (v ) DE LA TIGE MOYENNE v/m3 Ü.6 1 rn 7god m /an 0.20 0,1S —-? : 0.10 O.O´i god 1 2 3 4 5 C 7 Oa^s 1 2 3 i, 5 5 7 »ns Temperaturni odnosi ispitivanog područja su povoljni, oborine su dobro raspoređene, a zbog blizine dviju rijeka relativno velika zračna vlaga dopunjuje oborine. Prema istraživanjima A. Škorić a tlo spada među najprikladnija tla za uzgajanje topola jer je duboko, karbonatno, aluvijalno, pH 7,7—8,0, nije zamočvareno, dobro je drenirano i u svojoj masi može držati dosta vode. Kapilarni uspon je dobar. Za vrijeme niskog nivoa podzemne vode od fiziološki aktivnih voda ima u navedenom tlu važnu ulogu vezana i kapilarna zadržana voda. Uspijevanje P. x E. cv. serotina, — marilandica, — robusta i — klon 1-214 u istim klimatskim i edafskim uvjetima te pri istom tretmanu uzgoja (jednaki |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 24 <-- 24 --> PDF |
POPUIUS EURAMERICANA cv. SEROTINÜ Pokusna ploha: -i *»*«´´ SISAK 52K: section. STAR! SRAO Region: Place d´expeVienc«: DEBLJINSKI (d), VISINSKI VOLUME (V) DE LA T16E HOVENNE 2 3 4 5 6 7 Bans razmaci sadnje, ista primijenjena agrotehnika i startna fertilizacija) vidimo iz niže navedenih rezultata istraživanja u prvih osam godina rasta slijedećih plantaža topole: Pokusna ploha Serotina« 21 »Mami] andica« 11 »Robusta« 13 »Kl on 1-214 14b Prosječni godišnji Prosječni maksimalni Totalna visina 1,7 2,5 19,4 VISINSKI prirast u m 1,8 2,1 2,3 3,2 19,7 22,5 2,4 3,6 24,7 Prosječni godišnji Prosječni maksimalni Prsni promjer 2,7 4,7 25,6 DEBLJINSKI prirast u3,0 3,0 4,6 4,8 28,0 28,0 cm 3,7 6,1 33,8 Prosječni godišnji Maksimalni godišnji Totalna masa 15,4 24,2 123,7 VOLUMNI prirast m´/ha 19,2 21,1 35,8 31,3 135,8 169,0 36,6 58,8 293,2 Odnos proizvodnje drvne mase i vegetacijskih srednjaka nivoa podzemne vode prikazan je na Graf. 2. Komparirat ćemo rezultate istraživanja P. x E. klon 1-214 u Sisku s rezultatima istraživanja PROVASTOA za isti klon u Italiji u 8-godišnjoj plantaži. Ekstra klasa Pokusna ploha u Italiji u »Staram Gradu« Broj topola po ha 278 (36 mVtopola) 273 (36,6 mVtopola) Prosječni promjer 33,1 cm 33,8 cm Prosječna visina 21,5 m 24,7 m Prosječni godišnji prirast 34 mVha 36,6 m3/ha Tečajni prirast u 8. godini 56 m3/ha 58,8 m3/ha Ukupna drvna masa 274 m´/ha 293,2 mVha |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Iz usporedbe tih podataka vidimo da su ekološki uvjeti za uspijevanje klo na 1-214 na istraživanoj plohi vrlo povoljni, odnosno iznad talijanskog prosjeka za ekstra klasu. Na pokusnim objektima utvrđene su svega tri raspukline na stablima P. x E. klon 1-214. 9. ZAKLJUČAK Istraživanjima uspijevanja evroameričkih topola na aluviju Kupe i Save utvrdili smo: 1. da je prosječni srednjak nivoa podzemne vode u razdoblju istraživanja (1961—1969. g.) iznosio 301 cm, a u vegetacijskim sezonama 323 cm. 2. da je kod istog režima podzemne vode — uz jednake klimatske uvjete — najbolje startne rezultate uspijevanja pokazao Pöpulus euramericana klon 1-214 skoro identične Populus euramericana cv. robusta i — Marilandica, a najslabiji debljinski visinski i volumni prirast pokazao je Populus euramericana cv. serotina. LITERATURA Dekanić , I.: Uspijevanje različitih eurameriökih topola pri jednakom režimu podzemne vode na dravskom aluviju u intenzivnoj kulturi. Topola, 48/49, Beograd 1965. Dekanić , I.: Utjecaj podzemne vode na uspijevanje Populus euramericana L. marilandica u šumskim i intenzivnim kulturama na dunavskom i dravskom aluviju kod O´sijeka. Topola, 59/60, Beograd 1966. Dekanić , I.: Utjecaj podzemne vode na uspijevanje Populus euramericana cv. serotina kod plamtažnog uzgoja na spačvanskomi području. Topola, 61/62, Beograd 1967. Dekanić , I.: Djelovanje visine podzemne vode na uspijevanje Populus euramericana cv. serotina. Zemljište i biljka, vol. 16, Beograd 1967. Dekanić , I.: Einfluss des Grundwasserspieeeis auf die Wuehsleistung der eura> merikanischen Pappelsorten. Schweiz. Z. Forstw., Zürich 1967. Franlković , A.: Gibanje podzemne vode i kapilarno usisavanje vode i podzemno vlaženje tla. Zagreb 1948. Pourtet, J. i Turpin, P.: L´influence de la profondeur de l´eau et du travail du sol pour la croissanee des peuplier´s. Rev. for. franc, 6, Nancy 1958. Preyosto , M.: L´acorescimento del pioppo euroamericano 1-214 nei diversi ambienti della pianura lombardo^piemontese in relazione alia spaziatura e al tumo. Roma 1965. Škorić , A.: Tlo kao ekološki faktor zasnivanja topolovih plantaža u Sisku (Stari grad). Zagreb 1962. (Manuskript). LA PROFONDEUR DE LA NAPPE PHRfiATIQUE ET LE SOL COMME FACTEURS fiDAPHIOÜES IMPORTANTS POUR LA CROISSANCE DE CERTAINS PEUPLIERS EURAMĆRICAINS SUR LES ALLUVIONS DES RIVIERES DE SAVA ET KUPA PRfeS DE SISAK Resume L´A. a fait de recherches sur la venue du Populus euramericana cv. marilandica, -robusta, -serotina et du clone 1-214 sur les sols alluviaux dans le bassin entre la Kupa et la Save pres de leur embouchure au cours de premiers huit ans lors de l´etablissement des cultures. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Les conditions de temperature de la region etudieee sont favorables, les precipitations atmospheriques sont bien reparties et grace ä la proximite de deux rivieres, l´humidite de 1 air relative elevee ajoute aux precipitations atmospheriques. POPULUS EURAMERICANA CV. »serotina« »marilandica« »robusta« clone »1-214« Placette d´experience 21 11 13 14b Accroissement en hauteur, m annuel moyen 1,7 1,8 2,1 2,4 maximalHauteur moyen totale 2,5 19,4 2,319,7 3,2 22,5 3,6 24,7 Accroissement en diametre, cm annuel moyen 2,7 3,0 3,0 3,7 maximal moyen 4,7 4,6 4,8 6,1 Diametre ä 1,3 m 25,6 28,0 28,0 33,8 annuel moyen 15,4 Accroissement19,2 en volume 21,1 m3/ha 36,6 maximal moyen Volume total 24,2 123,7 35,8153,8 31,3 169,0 58,8 293,2 D´apres les recherches d´A. Š ko r id le sol appartient aux sols les plus appro- pries a la culture des peupliers parce qu´il est profond, carbonate, alluvial, d´une reaction alcaline (pH 7,7—8,0), non marecageux, d´un bon drainage naturel et capable de retenir dans sa masse des quantites d´eau considerables. Le sol montre aussi une, bonne elevation capillaire. Durant le niveau bas de la nappe phreatique un role important est joue par 1´eau liee (hygroscopique) et par l´eau capillaire qui toutes les deux appartiennent aux eaux physiologiquement actives. La croissance du P. x E. cv. serotina, -marilandica, -robusta et du clone 1-214 sous les memes conditions climatiques et edaphiques ainsi que sous le meme traitement sylyicole (les memes ecartements des plants, les memes techniques de culture et la meme fumure initiale) montre comme resultat des etudes durant huit ans les donnees suivantes: Le niveau moyen du plan d´eau pour la periode etudiee (de 1961—1969) se chiffrait ä 301 cm. La relation entre les chiffres moyens des plans d´eau moyens par Saisons vegetatives et la production totale en volume d´un clone particulier du peuplier est representee dans le graphique 2. Dans la region etudiee, sous le meme regime de l´eau phreatique — et sous les memes conditions climatiques — les meilleurs resultats initiaux de croissance ont ete montres par le P. x E. clon 1-214, les resultats presque identiques ont ete constates chez le P. x E. cv. robusta et nmarilandica, alors que le P. x E. cv. serotina a montre le plus faible acroissement en hauteur, en diametre et en volume. 38R |