DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 93 STUDENI—PROSINAC GODINA 1969 UDK 634.0.114.129:634.0.232.13 (Populus) DUBINA PODZEMNE VODE I TLO KAO VAŽNI EDAFSKI ČINIOCI USPJEVANJA NEKIH EVROAMERIČKIH TOPOLA NA ALUVIJU SAVE I KUPE KOD SISKA Prof. dr IVO DEKANIĆ 1. UVOD Dosadašnjim istraživanjima o utjecaju dubine i oscilacija podzemne vode na uspijevanje evroameričkih topola na aluviju Save spačvanskoga područja kao i na aluviju Dunava i Drave osječkoga područja utvrdili smo da je taj edafski faktor — pored klime i tala — neobično važan u proizvodnji topolovine. Nekako u isto vrijeme započeli smo analognim istraživalačkim radovima na sisačkom području zahvaljujući materijalnoj pomoći Šumskog gospodarstva i Šumarije u Sisku te velikom razumijevanju stručnjaka toga područja. Istraživanja su se obavljala kroz razdoblje od preko osam godina i iziskivala su prilična materijalna sredstva. Te su naučno-istraživačke radove financirali Šumsko gospodarstvo Sisak, Republički fond za naučni rad SR Hrvatske i dijelom Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija Hrvatske, pa im se ovim putem najljepše zahvaljujemo. Smatramo da bi se započeta istraživanja trebala nastaviti do završetka prvog proizvodnog ciklusa (ophodnja 12—15 godina) te da ćemo i nadalje naići na potpuno razumijevanje i podršku znanstvenih i privrednih institucija u vezi s tom problematikom izrazito proizvodnog karaktera. 2. PROBLEM Općenit nedostatak drva za kemijsku preradu i u našoj zemlji iziskivao je brži način rješavanja koji bi doprinio povećanju proizvodnje drva. Dio toga problema trebalo se riješiti uzgojem vrsta drveća brzoga rasta. Kod listača se počelo rješavati uzgajanjem evroameričkih topola koje su u svijetu, a i kod nas, pokazale potencijalno velike izglede. Na području Šumskog gospodarstva Sisak ima dosta površina koje bi trebalo privesti šumskoj proizvodnji, i normalno je da proizvodnja na takvim terenima treba biti što intenzivnija. Pretežni dio tih površina leži u Posavini i zato su za njihovo privođenje intenzivnim šumskim kulturama najpovoljnije listače kojima ekološki uvjeti Posavine najbolje odgovaraju. To su u prvom redu vrbe i topole. Gornja se Posavina smatra manje povoljnom za uzgajanje evroameričkih topola od Podravine i Podunavlja. Prvobitna zamisao postavljanja pokusa imala je u vidu tri lokaliteta sisačkog područja i to aluvij Save i Kupe (Stari grad), Brezovicu i Cvijetni vir. Na žalost zbog nedostatka financijskih sredstava prišlo se istraživanjima samo na plohama nedaleko Starog grada. |