DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA


I


DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE


GODIŠTE 93 STUDENI—PROSINAC GODINA 1969


UDK 634.0.114.129:634.0.232.13 (Populus)


DUBINA PODZEMNE VODE I TLO KAO VAŽNI EDAFSKI ČINIOCI
USPJEVANJA NEKIH EVROAMERIČKIH TOPOLA NA ALUVIJU
SAVE I KUPE KOD SISKA


Prof. dr IVO DEKANIĆ


1. UVOD
Dosadašnjim istraživanjima o utjecaju dubine i oscilacija podzemne vode
na uspijevanje evroameričkih topola na aluviju Save spačvanskoga područja
kao i na aluviju Dunava i Drave osječkoga područja utvrdili smo da je taj edafski
faktor — pored klime i tala — neobično važan u proizvodnji topolovine.
Nekako u isto vrijeme započeli smo analognim istraživalačkim radovima na sisačkom
području zahvaljujući materijalnoj pomoći Šumskog gospodarstva i
Šumarije u Sisku te velikom razumijevanju stručnjaka toga područja. Istraživanja
su se obavljala kroz razdoblje od preko osam godina i iziskivala su prilična
materijalna sredstva. Te su naučno-istraživačke radove financirali Šumsko
gospodarstvo Sisak, Republički fond za naučni rad SR Hrvatske i dijelom
Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija Hrvatske, pa im se ovim
putem najljepše zahvaljujemo. Smatramo da bi se započeta istraživanja trebala
nastaviti do završetka prvog proizvodnog ciklusa (ophodnja 12—15 godina) te
da ćemo i nadalje naići na potpuno razumijevanje i podršku znanstvenih i privrednih
institucija u vezi s tom problematikom izrazito proizvodnog karaktera.


2. PROBLEM
Općenit nedostatak drva za kemijsku preradu i u našoj zemlji iziskivao je
brži način rješavanja koji bi doprinio povećanju proizvodnje drva. Dio toga
problema trebalo se riješiti uzgojem vrsta drveća brzoga rasta. Kod listača se
počelo rješavati uzgajanjem evroameričkih topola koje su u svijetu, a i kod
nas, pokazale potencijalno velike izglede. Na području Šumskog gospodarstva
Sisak ima dosta površina koje bi trebalo privesti šumskoj proizvodnji,
i normalno je da proizvodnja na takvim terenima treba biti što intenzivnija.
Pretežni dio tih površina leži u Posavini i zato su za njihovo privođenje
intenzivnim šumskim kulturama najpovoljnije listače kojima ekološki
uvjeti Posavine najbolje odgovaraju. To su u prvom redu vrbe i topole. Gornja
se Posavina smatra manje povoljnom za uzgajanje evroameričkih topola od
Podravine i Podunavlja. Prvobitna zamisao postavljanja pokusa imala je u
vidu tri lokaliteta sisačkog područja i to aluvij Save i Kupe (Stari grad), Brezovicu
i Cvijetni vir. Na žalost zbog nedostatka financijskih sredstava prišlo
se istraživanjima samo na plohama nedaleko Starog grada.