DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Šumarija Površina gosp. jed. u Intenzitet zaraze
kojima pridolazi jela


Forstamt
Fläche d. WirtschaftsBefallsrate
einheit wo die Tanne


vorkommt
ukupna
gesamt
zaražena
befallen
jak
starts:
srednji
mittelstark
slab
schwach
ha ha */o ha »/o ha »/ ha /«
Klana 5.353 3.112 58 3.112 100
Prezid 5.599 4.831 86 11 1 3.157 65 1.663 34
Mnkopalj
Delnice
9.303
8.396
7.106
6.129
76
73
79
1.642
1
27
3.893
2.322
55
38
3.134
2.165
44
35
Tršće 4.376 3.291 75 172 5 2.909 89 210 6
Rijeka
Fužine
4.796
5.645
3.364
4.205
70
74
64 2 942
730
28
17
2.358
3.475
95
83
Zalesina 725 725 100 520 72 205 28
Skrad 7.639 2.974 39 1.050 35 1.923 65
Ravna Gora 6.267 6.092 97 3.654 60 2.438 40
Crni Lug
Gerovo
5.789
8.744
5.117
6.489
88
74
700
96
14
1
3.507
5.886
68
91
911
507
18
8
šum. gosp.
Nac. park
Delnice
»Risnjak«
72.632
3.014
53.435
1.904
74
63
9.530 18 27.354
1.868
51
99
16.551
36
31
1
Sveukupno 1969. god. 75.646 55.339 73 9.530 17 29.222 53 16.587 30
Sveukupno 1968. god. 74.980 52.774 70 13.219 25 30.519 58 9.036 17
Tab. 1


Stanje zaraze jel. moljca A. fundel´la u Gorskom kotaru prema brojnosti kokona
u svibnju 1969. god.
Befallszustand der Tannennadelmotte A. fundella im Gebiet von Gorski kotar
gemäss der Kokonzahl im Mai 1969.


površina ovdje znatno smanjila, a postotak je jake zaraze iznosio svega 11. Međutim
ove je godine zaražena još znatno veća površina nego 1967. Čitava je ta
površina zaražena jakom zarazom, a srednje i slabe uopće nema. Za sada je
ovakav tok gradacije u Klani teško dovoljno pouzdano komentirati.


Istom su ovom metodom pregledane sastojine u kojima pridolazi jela na području
šum. gospodarstava Senj, Go´spić i Ogulin (s područja ovog gospodarstva
nedostaju podaci za šumarije Flaški, Drežnica i Vrbovsko, u kojima također rjostoji
zaraza). O stanju zaraze na području Gospića nemam brojčanih podataka
nego samo informaciju da je jel. moljac prisutan u svim jelinim sastojinama te
da je zaraza u 27 gospodarskih jedinica srednja, a u jednoj slaba.


U tab. 2 su iskazani podaci o stanju zaraze na području Delnica, Senja i
(nepotpuno) Ogulina. Kako se razabire, ove je godine zaraza čak za 24.000 ha
veća s tim da se postotak jake i srednje smanjio, a slabe povećao. Ovo međutim
treba uzeti s određenim oprezom jer je moguće da je 1968. god. bila pregledana
manja površina nego ove godine. U svakom slučaju zaražena površina
od gotovo 100.000 ha (od čega na srednju i jaku zarazu otpada 63%) veoma je
impresivna. Kad bi na čitavoj ovoj površini nastali samo mali gubici na prirastu
od svega 0,1 m3/ha već bi to predstavljalo štetu, koja se iskazuje stotinama
milijuna st. dinara. No gubici na prirastu sigurno će na mnogim mjestima
biti znatno veći (v. Androić-Klepac 1969).


388