DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 27     <-- 27 -->        PDF

l.´DK 634.0.414.23:634.0.145.7X 18.11


STANJE ZARAZE I SUZBIJANJE MOLJCA JEDNIH IGLICA
(Argyresthia fundella F. R.) U 1969. GODINI


Dr IVAN SPAIĆ


STANJE ZARAZE


Zaraza* jel. moljca 1969. god. utvrđena je na isti način kao i prethodne
godine. U svakom je odjelu svih gospodarskih jedinica u kojima pridolazi jela
pregledan određeni broj stabala i na njima je utvrđen broj kokona na 1.000
iglica. (Ova metoda kao i kriteriji za razvrstavanje zaraze u slabu, srednju i
jaku opisani su u mom članku iz 1968. god.). Radi dobivanja što kvalitetnijih
podataka neposredno prije početka tog važnog i obimnog posla održane su u
Delnicama i Tršću terenske instruktaže s osobljem svihgorskokotarskih šumarija.
Rad je na utvrđivanju stanja zaraze jel. moljca u čitavom Gorskom kotaru
obavljen istovremeno u kratkom roku (između 16—21. V). Rezultati ovog
rada tj. podaci o stanju zaraze po šumarijama iskazani su u tab. 1. Radi usporedbe
u tabeli su navedeni i sumarni podaci o zarazi u prethodnoj godini.


Iz podataka tabele razabire se da zaraza jel. moljca u Gorskom kotaru —
općenito uzevši — ne jenjava. Ukupna zaražena površina čak je ove godine nešto
veća nego lane. Zapaža se, međutim, da je postotak jake i srednje zaraze
nešto opao, a slabe se povećao. Tko ne poznaje stanje i uspoređuje samo brojke


o prošlogodišnjoj i ovogodišnjoj zarazi, mogao bi doći do zaključka da su to
prvi znaci retrogradacije zaraze. Ne treba, međutim, zaboraviti da je prošle
godine na području veoma jako zaraženih šuma u Mrkoplju provedeno suzbijanje
jel. moljca na površini od 7.095 ha. Da tih 7.095 ha gotovo isključivo jake
zaraze u Mrkoplju nije lane tretirano, vjerojatno bi na toj površini i ove godine
bila jaka zaraza, kao što je to bilo na susjednom neposredno vezanom području
Ravne Gore. U tom bi slučaju bio ukupni postotak jake zaraze na području
Gorskog kotara čak veći nego lane, a slabe jednak. Prema tome, općenito
uzevši, zaraza jel. moljca u Gorskom kotaru u odnosu na prošlu godinu nije
oslabila niti se zapaža tendencija u tom smislu. Ako se, međutim, usporedi prošlogodišnja
i ovogodišnja zaraza na području pojedinih šumarija, onda se slika
nešto mijenja. Na nekim se područjima može uočiti tendencija jačanja, a na
nekim slabljenja zaraze. Izrazito jačanje zaraze zapaža se na području Delnica,
Crnog Luga i Zalesine, dakle u centralnom dijelu Gorskog kotara. Tendencija
slabljenja zapaža se na području Prezida, Gerova i Skrada. Da li je ova ocjena
točna moći će se sigurnije zaključiti idućeg proljeća. Razlog za takav oprez je
slučaj Klane. Pretprošle (1967) godine područje Klane bilo je žestoko napadnuto
od čega je 50% bila jaka, a 34% srednja zaraza. Prošle se godine zaražena
* Istraživačke radove, koji su ovdje opisani, financirali su Fond za naučni rad
SR Hrvatske i šumska gospodarstva putem Poslovnog udruženja šumskoprivrednih
organizacija iz Zagreba.
387




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Šumarija Površina gosp. jed. u Intenzitet zaraze
kojima pridolazi jela


Forstamt
Fläche d. WirtschaftsBefallsrate
einheit wo die Tanne


vorkommt
ukupna
gesamt
zaražena
befallen
jak
starts:
srednji
mittelstark
slab
schwach
ha ha */o ha »/o ha »/ ha /«
Klana 5.353 3.112 58 3.112 100
Prezid 5.599 4.831 86 11 1 3.157 65 1.663 34
Mnkopalj
Delnice
9.303
8.396
7.106
6.129
76
73
79
1.642
1
27
3.893
2.322
55
38
3.134
2.165
44
35
Tršće 4.376 3.291 75 172 5 2.909 89 210 6
Rijeka
Fužine
4.796
5.645
3.364
4.205
70
74
64 2 942
730
28
17
2.358
3.475
95
83
Zalesina 725 725 100 520 72 205 28
Skrad 7.639 2.974 39 1.050 35 1.923 65
Ravna Gora 6.267 6.092 97 3.654 60 2.438 40
Crni Lug
Gerovo
5.789
8.744
5.117
6.489
88
74
700
96
14
1
3.507
5.886
68
91
911
507
18
8
šum. gosp.
Nac. park
Delnice
»Risnjak«
72.632
3.014
53.435
1.904
74
63
9.530 18 27.354
1.868
51
99
16.551
36
31
1
Sveukupno 1969. god. 75.646 55.339 73 9.530 17 29.222 53 16.587 30
Sveukupno 1968. god. 74.980 52.774 70 13.219 25 30.519 58 9.036 17
Tab. 1


Stanje zaraze jel. moljca A. fundel´la u Gorskom kotaru prema brojnosti kokona
u svibnju 1969. god.
Befallszustand der Tannennadelmotte A. fundella im Gebiet von Gorski kotar
gemäss der Kokonzahl im Mai 1969.


površina ovdje znatno smanjila, a postotak je jake zaraze iznosio svega 11. Međutim
ove je godine zaražena još znatno veća površina nego 1967. Čitava je ta
površina zaražena jakom zarazom, a srednje i slabe uopće nema. Za sada je
ovakav tok gradacije u Klani teško dovoljno pouzdano komentirati.


Istom su ovom metodom pregledane sastojine u kojima pridolazi jela na području
šum. gospodarstava Senj, Go´spić i Ogulin (s područja ovog gospodarstva
nedostaju podaci za šumarije Flaški, Drežnica i Vrbovsko, u kojima također rjostoji
zaraza). O stanju zaraze na području Gospića nemam brojčanih podataka
nego samo informaciju da je jel. moljac prisutan u svim jelinim sastojinama te
da je zaraza u 27 gospodarskih jedinica srednja, a u jednoj slaba.


U tab. 2 su iskazani podaci o stanju zaraze na području Delnica, Senja i
(nepotpuno) Ogulina. Kako se razabire, ove je godine zaraza čak za 24.000 ha
veća s tim da se postotak jake i srednje smanjio, a slabe povećao. Ovo međutim
treba uzeti s određenim oprezom jer je moguće da je 1968. god. bila pregledana
manja površina nego ove godine. U svakom slučaju zaražena površina
od gotovo 100.000 ha (od čega na srednju i jaku zarazu otpada 63%) veoma je
impresivna. Kad bi na čitavoj ovoj površini nastali samo mali gubici na prirastu
od svega 0,1 m3/ha već bi to predstavljalo štetu, koja se iskazuje stotinama
milijuna st. dinara. No gubici na prirastu sigurno će na mnogim mjestima
biti znatno veći (v. Androić-Klepac 1969).


388




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Sum. gosp. Intenzitet zaraze Forstw. Betrieb Berallsrate


zaraženo
befallen
jak
stark
srednji
mittelstark
slab
schwach
ha ha »/o ha »/o ha o/o
Delnice 55.339 9.530 17 29.222 53 16.587 30
Senj
Ogulin
26.426
16.685
5.734
281
22
2
14.798
2.524
56
17
5.89413.880
22
83
Ukupno 1969. g.
Gesamt
98.450 15.545 16 46.544 47 36.361 37
Ukupno 1968. g. 74.520 15.539 21 43.363 58 15.618 21


Tab. 2


Ukupno stanje zaraze jel. moljca A. fundella u Hrvatskoj prema brojnosti kokona
u svibnju 1969. god.
Gesamter Befallszustand der Tannennadelmotte A. fundella in Kroatien gemäss
der Kokonzahl im Mai 1969.


PODRUČJE SUZBIJANJA


Ovogodišnja je akcija suzbijanja leptira jel. moljca provedena na području
šumarija Ravna Gora, Mrkopalj i Jasenak na ukupnoj površini od 7.453 ha
(Ravna Gora 6.136 ha, Mrkopalj 693 ha, Jasenak 624 ha). Ovakav izbor površina
nije bio slučajan. Prije svega, ova je površina bila najvećim dijelom jako zaražena,
a jaka je zaraza trajala ovdje već više godina. To se vidjelo i po izgledu
ovih sastojina. Na velikom su dijelu ovih površina stabla u visokom postotku
izgubila iglice zbog višegodišnjeg uzastopnog oštećivanja. Očigledno se na ovom
području moralo intervenirati radi sprečavanja daljnjih šteta. Osim toga se akcija
na ovom području Uklapala u ranije zacrtani plan da se sa suzbijanjem jel.
moljca u Gorskom kotaru pođe određenim sistemom tj. da se zaraza postupno
likvidira na suvislim vezanim kompleksima, a ne da se suzbijanje provede na
mnogo manjih površina raštrkanih po cijelom Gorskom kotaru. Budući da je
1967. god. suzbijanje provedeno na području Fužina, a 1968. na području Mrkoplja,
bilo je racionalno da se raspoloživa financijska sredstva upotrijebe za
likvidiranje zaraze na području Ravne Gore, tim prije što je i stanje zaraze
ovdje zahtijevalo intervenciju. Na taj je način trogodišnjim radom likvidirana
ili znatno smanjena zaraza u čitavom jugoistočnom dijelu Gorskog kotara.


PROVEDBA SUZBIJANJA


Čitavo je tretirano područje bilo podijeljeno na 20 radnih sektora, koji su
na uobičajeni način bili označeni bijelim zastavama. Radi praćenja uspjeha
akcije na određenim je — po čitavom području više-manje pravilno raspoređenim
— mjestima bilo postavljeno 20 kontrolnih platna i 2 platna na susjednom
netretiranom području radi mogućnosti usporedbe.


Kao insekticid i ove je godine upotrijebljen 20%-tni DDT-preparat »Pantakan
« zagrebačke tvornice »Chromos« i to u količini od 3,0 kg/ha preparata
u svakoj od dvije serije tretiranja.


Akcija je obavljena sa 4 aviona »Piper-Pawnnee« zagrebačkog poduzeća
»Pan-Adria«. Aerodrom se nalazio na Grobničkom polju. Veza je između Ravne




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Gore i aerodroma održavana putem telefona, a između šume (radilišta) i Ravne
Gore pomoću malih primopredajnika tzv. »Toki-Voki«. Kako je rečeno, zamagljivanje
je obavljeno u dvije serije i to prva u vremenu između 3—11. VI, a
druga između 22—30. VI 1969.*. Tokom izvođenja obje serije zamagljivanja
vrijeme je bilo relativno nepovoljno. Zbog toga je umjesto teoretski potrebnih
5, svaka od ovih serija zamagljivanja trajala po 9 dana.


EKLOZIJA LEPTIRA


Započimanje prve serije zamagljivanja zavisi o početku eklozije leptira.
Praćenje eklozije jedna je od najvažnijih i za uspjeh akcije najodlučnijih mjera.
Eklozija je promatrana na tri mjesta i to na nadm. visinama od 810 m, 945
m i 1000 m.


Ove je (1969) godine eklozija leptira jel. moljca započela na tretiranom području
28. V, a završila oko 1. VII (v. graf. 1). Prema tome je ona ove godine
trajala oko 35 dana. Međutim se u prva 23—24 dana izleglo svega 25% svih
leptira, dok je preostali pretežni dio leptira izašao iz kukuljica u posljednjih
desetak dana eklozije.


S obzirom na trajanje eklozije i prosječno rezidualno djelovanje insekticida
smatram da je, općenito uzevši, dvokratno tretiranje bilo dvoljno tj. da
nije bilo potrebno izvršiti još i treće tretiranje iste površine.


_J
Kontrolno platno br.
Kontroll-Tafel Nr.
Broj kokona na 1.00O iglica
Kokonszahl je 1.000 Nadeln
Broj mrtvih leptira po 1m2
Anzahl toter Falter je m2
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
9,8
2,8
3,7
7,8
8,2
32,0
4,4
28,4
4,8
10,5
27,5
3,0
4,3
18,7
17,0
19,2
3,5
6,3
307
197
62
156
314
170
424
339
179
167
370
254
482
189
275
222
154
83
604
20 106
21 1
22 0


Tab. 3
Broj mrtvih leptira po 1 m2 na tretiranoj (kontr. pl. 1—20) i netretiranoj (kontr.
pl. 21—22) površini u Ravnoj Gori.
Anzahl der toten Falter je m2 der behandelten (Taf. 1—20) und unbehandelten
Fläche (Taf. 21—22) in Ravna Gora.


* S drugom ´serijom zamagljivanja namjeravalo se započeti nekoliko dana ranije.
Međutim to je spriječilo loše vrijeme, a zatim opća dvodnevna zabrana letenja
aviona u ovom kraju.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 31     <-- 31 -->        PDF

REZULTATI SUZBIJANJA


Posljedice tretiranja bile su evidentne. Na svakom je od 20 kontr. platna
na tretiranom području nađeno mnoštvo otrovanih leptira jel. moljca, kako se
to vidi iz tab. 3. Velik broj uništenih leptira ukazuje također na jačinu zaraze
na ovom području. Osim na kontr. platnima posvuda se po šumi na pogodnim
mjestima (čisto tlo, mlake vode) moglo vidjeti golemo mnoštvo uništenih leptira
jel. moljca. Međutim na dva kontrolna platna izvan tretiranog područja
nije uopće bilo uginulih niti u pogledu zdravstvenog stanja sumnjivih leptira
(samo zadnjeg dana opažanja — 2. VII — na jednom od ova dva kontr. platna
nađen je jedan uginuli leptir). Razlika je između tretiranog i netretiranog područja
bila očita.


To je potvrđeno i komisijskim pregledom dne 1. VII tj. ubrzo nakon završetka
druge serije zamagljivanja. Na čitavom tretiranom području nije bio pronađen
nijedan živi leptir jel. moljca. Međutim na susjednom netretiranom (kontrolnom)
području nađeno ih je veliko mnoštvo.


POKUSNO SUZBIJANJE SMANJENOM DOZOM DDT-a


U svom članku iz 1969. god. izložio sam dosadašnja iskustva o suzbijanju
jel. moljca. Kao jedan od glavnih nedostataka naveo sam upotrebu relativno
velikih količina DDT-a i preporučio provjeravanje efikasnosti manjih doza. Pa-


Graf. 1
Tok pojave leptira na tri opažačka mjesta u Ravnoj Gori 1969. god.
Verlauf des Falterausschlüpfens an drei Beobachtungsstellen in Ravna Gora
im J. 1969.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 32     <-- 32 -->        PDF

ralelno s ovogodišnjom naprijed opisanom operativnom akcijom proveo sam i
pokus suzbijanja leptira jel. moljca smanjenom dozom DDT-a. Taj je pokus
izvršen na području šumarije Gerovo u šum. gospodarskoj jedinici Lividraga
na površini od 111 ha. Pokusna površina bila je zamagljena DDT-preparatom
»Pantakan« koncentracije 10% i to s količinom od 2,5 kg/ha (= 250 g/ha aktivne
materije DDT-a). Ovaj se preparat i ova doza uspješno primjenjuju protiv
nekih gusjenica (gubar, hr. savijač, grbice) u hrastovim šumama. Zamagljivanje
je obavljeno u dva navrata tj. 9. i 28. lipnja, svaki puta s navedenom
količinom preparata. Na ovoj su relativno maloj površini bila postavljena četiri
kontrolna platna, a peto je bilo, usporedbe radi, postavljeno na susjednom netretiranom
području i bilo je oko 1 km udaljeno od zamagljene površine.


Čitava se tretirana površina u Lividragi nalazi na nadm. visini između
950—1000 m. Eklozija leptira jel. moljca praćena je na nadm. visini od 950 m.
Tok eklozije je prikazan na graf. 2.


— —. ´ >´"-L—^t"H 1 I ´ I I 1 1 I 1—J I I I I 1 L—1_^_ —1 1 1 I 1 1 I I 1 1 I L.J
2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 2 4 6 8 10 12 14 16


T I
T I
zamagljivanje j2 . zamagljivanje


1 Vernebelung i 2 Vernebelung


Graf. 2
Tok pojave leptira u Lividragi 1969. god.
Verlauf des Falterausschlüpfens in Lividraga im J. 1969.


Uspoređujući tok eklozije u Lividragi i Ravnoj Gori (graf. 1) na istoj nadm.
visini zapažaju se razlike. U Lividragi je početak izlaženja leptira opažen 4.
lipnja tj. 5 dana kasnije ,a eklozija je trajala oko 40 dana tj. oko 5 dana duže
nego u Ravnoj Gori. Uzrok tome vjerojatno su niže temperature u Lividragi.


Dnevni temperaturni srednjaci na graf. 1 pokazuju samo opći tok kretanja
temperature u tom kraju u vrijeme eklozije leptira. To nisu one veličine od kojih
zavisi početak i tok pojave leptira. Krivulja je tih srednjaka načinjena, naime, na
temelju podataka utvrđenih u Zalesini na nadm. visini od oko 780 m i oko 10 km


392




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 33     <-- 33 -->        PDF

daleko od mjesta opažanja eklozije u Ravnoj Gori. Međutim dnevni su temperaturni
srednjaci na graf. 2 izračunati iz podataka registriranih u Lividragi na nadm,
visini od 950 m., dakle na istoj visini na kojoj je opažana i eklozija leptira. Osim
toga je meteorološka ´stanica bila svega oko 2 km udaljena od mjesta opažanja
eklozije. Prema tome su krivulje dnevnih temp, srednjaka i eklozije leptira na
ovom grafikonu u čvršćoj vezi.


Vrijedno je zabilježiti da je minimalna temperatura 12. srpnja u Lividragi
bila —1,2° C a 13. srpnja čak —2,6° C. Mraz je uzrokovao znatne štete. Bilo bi važno
znati kako su ove niske temperature djelovale na upravo odložena jaja jel. moljca.


Kontrolno platno br.
Kontroll-Tafel Nr.
Brojkokona na 1.000 iglica
Kokonszahl je 1.000 Nadeln
Broj mrtvih leptira po 1 m2
Anzahl toter Falter je m2
1234
4,6
4,6
3,8
5,1
264
431
326
112
5 4,8 67


Tab. 4
Broj mrtvih leptira po 1 m2 na tretiranoj (kontr. pl. 1—4) i netretiranoj (kontr.
pl. 5) površini u Lividragi.
Anzahl der toten Falter je m2 der behandelten (Taf. 1—4) und unbehandelten
Fläche (Taf. 5) in Lividraga.


Podaci o uništenim leptirima jel. moljca, utvrđeni na kontr. platnima,
iskazani su u tab. 4. Kako se razabire, količina uništenih leptira odgovara vrijednostima
registriranim na kontr. platnima u Ravnoj Gori. Drugim riječima,
ne zapaža se razlika u efektu između količine od 500 g/ha aktivne materije
DDT-a primijenjene u Lividragi i 1.200 g/ha primijenjene u Ravnoj Gori. Međutim
se podaci, registrirani na kontr. platnima izvan tretiranih područja,
veoma razlikuju. Dok na dva takva platna u Ravnoj Gori praktički uopće nije
bilo uginulih leptira, na jednom platnu u Lividragi nađeno ih je ukupno čak


67. Istina to je još uvijek mnogo manje nego na platnima s tretiranog područja
pa je toksički efekt smanjene doze insekticida očit. Ova razlika ipak začuđuje
i za sada ju je teško sigurno objasniti. Logično bi objašnjenje bilo da je populacija
leptira u Lividragi konstitucionalno bila slabija te da je stoga prirodni
mortalitet ovdje bio veći. No moguće su i druge pretpostavke, ali se ovdje u
njih ne upuštam jer ih je nemoguće dokazati.
Ako bi se od broja leptira, nađenih na platnima 1—4 odbio broj leptira
nađenih na platnu br. 5 (kontrola) i to sve izrazilo postotkom, onda bi se dobilo
da je na platnima 1—4 insekticidom uništeno 75l%, 85%, 80:% i 40% leptira.
Preostatak do 100% teoretski je stradao od prirodnih faktora. Bez obzira
na to da li se u zatrovanoj šumi može govoriti o prirodnom mortalitetu leptira,
ovakva računica ne kazuje mnogo. Važnije je znati koliko je u tretiranoj šumi
preživjelo leptira. Nažalost mi još uvijek nemamo metodu za proračunavanje
broja leptira u šumi pa ne možemo ni izračunati postotak ukupno uništenih.
Istina moglo bi se pokušati s takvim proračunom na osnovi utvrđenog broja
kokona na 1.000 iglica. Međutim budući da ne znamo koliko ima ukupno iglica
na jednom stablu odnosno na određenoj površini, takva bi računica dala sasvim
nepouzdan rezultat.


Budući da nam računske metode za sada ne pomažu, ne preostaje nam
drugo nego da usporedimo podatke o uginulim leptirima, registrirane na platnima
u Ravnoj Gori i Lividragi te da na temelju iskustva procijenimo efikas




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 34     <-- 34 -->        PDF

nost doze primijenjene u ovom pokusu. Kako je već navedeno, u tom se pogledu
ne zapaža razlika. I još nešto, što govori više od brojaka iz tab. 4. Na tretiranoj
pokusnoj površini nakon 11. VII kada je završena eklozija — a to znači
13 dana po završetku druge serije zamagljivanja — nije se više mogao pronaći
nijedan živi leptir jel. moljca. U isto vrijeme na netretiranoj površini oko kontr.
platna br. 5 bilo ih je još mnogo. Ovakvo različito stanje na tretiranoj i netretiranoj
površini utvrđeno je i u Ravnoj Gori, kako je to već navedeno.


Iz svega ovoga zaključujem da se dosadašnja relativno velika doza DDT-a
od 3 kg/ha 20%-tnog preparata pri jednokratnom tretiranju može uspješno zamijeniti
manjom dozom od 2,5 kg/ha 10%-tnog preparata. Ovo svakako treba
shvatiti u smislu onoga što sam o primjeni DDT-a općenito napisao u članku
iz 1969. god.


PARAZITIRANOST


Radi orijentacije o prisutnosti parazita stavio sam u staklenke 1.250 kokona
jel. moljca iz Ravne Gore i 1.000 kokona iz Lividrage. Na svakom od ova
dva lokaliteta materijal je uzet s nekoliko stabala na potezu od stotinjak metara
i na nadm. visini od oko 950 m. U svemu je iz ovih kokona izašlo 438 parazita,
a daljnja 44 primjerka izašla su iz kokona, koji su služili u druge svrhe.
Materijal je poslan u inozemstvo na determinaciju i do sada mi još nije poznato


o kojim se vrstama radi. Sa sigurnošću sam mogao odrediti jedino vrste Gelis
providus Forst. (Ichneumonidae) od koje sam dobio 15 primjeraka. Daleko najveći
dio pripada grupi Chalcidoidea i to porodici Eulophidae.
Kako se iz tab. 5 razabire, iz promatranih kokona u Ravnoj Gori izašlo je
14% a u Lividragi 26% parazita. Iako ovi postoci nisu veliki ipak nisu beznačajni,
naročito u Lividragi.


Nije potrebno posebno isticati da ovi podaci ne mogu pretendirati na to da
predstavljaju sigurne pokazatelje o učešću parazita u likvidiranju zaraze. U tu
svrhu trebalo bi promatrati mnogo veći broj kokona uz posebnu metodiku opažanja.
Oni služe samo za orijentaciju o tom problemu. U tom smislu oni pružaju
još jednu zanimljivu informaciju. Kako se iz tab. 5 razabire, u Ravnoj


,0/o ,0/o


Lokalitet Leptiri ">/o Paraziti Neizleženo Ukupno °/o
Lokalität Falter Parasiten Nichtausge- Insgesamt


schlüpft


Ravna Gora 841 67 178 14 231 19 1.250 100
Lividraga 478 48 260 26 262 26 1.000 100


Tab. 5
Parazitiranost kukuljica jel. moljca A. fundella na dva lokaliteta 1969. god.
Parasitierungsrad der Puppen von A. fundella an zwei Lokalitäten im Jahre 1969.


Gori iz 19%, a u Lividragi iz 26% kokona nije ništa izašlo, ni leptiri ni paraziti.
Naknadnim pregledom kukuljica nije se o uzroku moglo ništa sigurno zaključiti.
Ostaje, međutim, činjenica da se zbog parazitiranosti i iz nepoznatih razloga
u Ravnoj Gori iz jedne trećine, a u Lividragi čak iz polovine broja svih promatranih
kokona nisu izlegli leptiri. Kad bi ovi podaci bili reprezentativni za
šira područja, imali bi vrijednost važnog faktora prirodne redukcije populacija
jel. moljca.


394




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 35     <-- 35 -->        PDF

REKAPITULACIJA


U tab. 1 prikazano je stanje zaraze jel. moljca u Gorskom kotaru, utvrđeno
u svibnju 1969. god. prema broju kokona na 1.000 iglica. Ukupno je zaraženo


55.339 ha ili 73´% površine svih sastojina u kojima pridolazi jela. S obzirom na
stupanj zaraze (v. Spaić 1968) najviše je zastupana srednja (53%), zatim slaba
(30%) te jaka (17%). Zaražena je površina nešto veća nego prošle godine. Na
nekim područjima može se uočiti tendencija jačanja, a na nekim slabljenja zaraze.
Jačanje se zapaža u centralnom dijelu Gorskog kotara (Delnice, Grni Lug,
Zalesina), a slabljenje na području Prezida, Gerova i Skrada.
Ukupna zaražena površina u Hrvatskoj, na kojoj je zaraza utvrđena spomenutom
metodom (šum. gospodarstva Delnice, Senj i Ogulin) iznosi 98.450 ha
(tab. 2). Međutim ovome treba dodati nepregledani dio ogulinskog područja i
sve sastojine jele na području šum. gosp. Gospić, koje su također napadnute no


o tome nedostaju brojčani podaci.
Tokom lipnja 1969. god. je na području Ravne Gore, Mrkoplja i Jasenka
provedeno aviokemijsko suzbijanje leptira jel. moljca i to na ukupnoj površini
od 7.453 ha. Tretiranje je obavljeno metodom toplog zamagljivanja. Čitava je
navedena površina dva puta zamagljena u razmaku od 19 dana 20%-tnim DDT-
preparatom »Pantakan«, svaki puta s količinom od 3 kg/ha. Uspjeh je bio dobar
kako se to može zapaziti i iz podataka tab. 3. Tok eklozije leptira je vidljiv
iz graf. 1.


Paralelno s ovom akcijom, proveden je u Lividragi (šumarija Gerovo) pokus
suzbijanja leptira jel. moljca na isti način, ali smanjenom dozom DDT-a
(2,5 kg/ha 10%-tnog preparata »Pantakan« u svakom od dva tretiranja). Podaci
s kontrolnih ploča (tab. 4) i stanje u šumi pokazuju da je i ova doza efikasna
za suzbijanje leptira jel. moljca. Na graf. 2 je prikazan tok eklozije leptira
u Lividragi.


Iz promatranih je kokona jel. moljca u Ravnoj Gori izašlo 14% parazita,
a u Lividragi 26%. Podjednak je bio i postotak onih kokona, iz kojih nisu izašli
ni leptiri ni paraziti (19% odnosno 26% — v. tab. 5).


LITERATURA


Android , M. -Klepac , D. (1969): Problem sušenja jele u Gorskom kotaru, Lici
i Sloveniji. Šum. 1. br. 1—2.
Spaić , I. (1968): Neka ekološka opažanja i rezultati suzbijanja moljca jelinih
iglica (Argyresthia fundella F. R.). Šum.. 1. br. 5—6.
Spaić , I. (1969): Suzbijanje moljca jelinih iglica (Argyrethia fundella F. R.) 1968.
god. u Gorskom kotaru. Šum. 1. br. 1—2.


BEFALLSZUSTAND UND BEKÄMPFUNG DER TANNENNADELMOTTE
(ARGYRESTHIA FUNDELLA F. R.) IM JAHRE 1969.


Zusammenfassung


Die Tannennadelmotte ist in der letzten Zeit ein sehr gefährlicher Schädling
geworden, der sogar die biologische Existenz der Tannenbestände bedroht. Deswegen
wurde derselbe zum Gegenstand intensiver Forschungen, welche unter anderem
auch die rqpressiven Bekämpfungsmassnahmen einschliessen. In diesem Aufsatz
berichtet der Autor über den Befallszustand der Tannennadelmotte im Jahre 1969,


395




ŠUMARSKI LIST 11-12/1969 str. 36     <-- 36 -->        PDF

über die in diesem Jahr durchgeführte Bekämpfungsaktion, als auch über einen
Versuch betreffend die Wirksamkeit geringerer Insektiziddosen als diejenigen, die
bisher zur Vernichtung der Falter dieses Schädlings verwendet wurden.


In Tab. 1 wird der Befallszustand der Tannennadelmotte im Gebiet von Gorski
Kotar (Kroatien), welcher im Mai 1969 nacht der Anzahl der Kokons per 1.000
Nadeln bestimmt vurde, dargestellt. (Diese Methode sowie die Klassierungskriterien
für starke, mittelstarke und schwache Befahllsrate wurden vom Autor in einem
Aufsatz schon früher (1968) beschrieben). Insgesamt wurden 55.339 ha oder 73*Vo
der Gesamtfläche aller Bestände, wo die Weisstanne vorkommt, befallen. Der
mittelstarke Befall wurde am meisten vertreten (53fl/o), sodann kamen nach dem
Flächenausmass der schwache Befall (30%) und der starke Befall (17°/o). Die befallene
Gesamtfläche war etwas grösser als im vorangegangenen Jahr. In einigen
Gebieten konnte die Tendenz der Verstärkung und in anderen der Abschwächung
des Befalls beobachtet werden. Eine Verstärkung des Befalls wurde im Zentralgebiet
von Gorski Kotar (Delnice, Crni Lug und Zalesina) beobachtet und eine Abschwächung
in der Gegend von Prezid, Gerovo und Skrad.


Die gesamte befallene Waldfläche in Kroatien — wo die Befallsstärke vermittels
der erwähnten Methode ermittelt wurde — betrug 98.450 ha (Tab. 2). Dazu
sollen noch ein Teil des Gebiets von Ogulin, der nicht durchgesehen war, sowie alle
Weisstannenbestände im Gebiet des Forstwirtschaftsbetriebes Gospić, welche auch
heimgesucht wurden, hinzugefügt werden, worüber jedoch die Zahlenangaben
fehlen.


Im Juli 1969 wurde im Gebiet von Ravna Gora, Mrkopalj und Jasenak eine
aviochemische Bekämpfung der Tannennadelmotte-Falter auf einer Gesamtfläche
von 7.453 ha durchgeführt. Die Behandlung wurde vermittels Heissvernebelungsmethode
verrichtet. Die ganze angeführte Fläche wurde zweimal binnen 19 Tagen
begiftet, und zwar mit 20Vo-igem DDT-Präparat »Pantakan«, jedesmal mit einer
Ausbringmenge von 3 kgha. Der Erfolg dieser Bekämpfungsaktion war gut, wie
dies auch aus den Angaben in Tab. 3 zu ersehen ist. Der Ablauf des Ausschlüpfens
der Falter ist am Graph. 1 wiedergegeben.


Gleichlaufend mit der obigen Aktion wurde im Distrikt Lividraga (Forstamt
Gerovo) ebenso ein Versuch der Bekämpfung der Tannennadelmotte-Falter auf dieselbe
Weise durchgeführt, jedoch mit geringerer DDT-Dosis (d. h. mit 2,5 kg/ha
lO´Vor-igem Präparat »Pantakan« bei jeder der beiden Behandlungen). Die Angaben
aus den Kontrolltafeln (Tab. 4) sowie der Zustand im Walde lassen erkennen, dass
auch die letzgenannte Aufwanddosis für die Bekämpfung der Falter der Tannennadelmotte
wirksam ist. In Graph. 2 wird der Verlauf des Falterausschlüpfens in
Lividraga-Distrikt wiedergegeben.


Aus den beobachteten Kokons der Tannennadelmotte im Distrikt Ravna Gora
schupften 14´%» der Parasiten, und aus denjenigen in Lividraga 26°/o. Ebensoviel betrug
auch der prozentuelle Anteil derjeniegen Kokons aus denen weder Falter noch
Parasiten (19%> bzw. 26!%> — s. Tab. 5) ausschlüpften.