DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 47 <-- 47 --> PDF |
nog vijeća). Smatramo da je Izvršno vijeće trebalo forsirati ekonomske mjere kao stimulans za integraciona povezivanja, a ne silu zakona, pri čemu nije vodilo računa o sva tri osnovna faktora proizvodnje, nego samo o sredstvima (i to samo o tipičnim šumskim sredstvima — o šumi i šumskom zemljištu), zanemarujući ostala sredstva (ceste, zgrade, opremu i dr.), zatim vrlo veliku raznolikost i raznih drugih uvjeta privređivanja (tržište — proizvodna i konačna potrošnja), i, kao najvažnije, zanemaren je — čovjek (zamagljena je njegova perspektiva i dr.). Doduše, unutrašnju organizaciju novog, okrupnjenog poduzeća prepušta sadašnjim radnim zajednicama, iako to pitanje ne spominje u rješenju, ali je to mnogo puta rečeno od strane odgovornih drugova iz Izvršnog vijeća i Sekretarijata za privredu. Šumska gospodarstva Našice, Osijek, P. Slatina (pogon Slatina), Slav. Brod i Vinkovci (Požega je to već ranije učinila), podnijela su prijedlog Ustavnom sudu Hrvatske za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti rješenja Izvršnog vijeća Sabora SRH-e o osnivanju šums´ko privrednog područja broj 7888/11969. od 28. IV 1969. (Narodne novine broj 23/69.), time da se: — prvo, odloži njegovo provođenje do donošenja konačne odluke, a nakon provedenog postupka, i — drugo, da se rješenje ukine. U slučaju da do donošenja konačne odluke t>roizvede meke pravne posljedice, predlaže se da se poništi i rješenje i pravne posljedice koje je proizvelo. 3.2.1. Razlozi podnošenja prijedloga Ustavnom sudu su slijedeći: — prvo, što je u administrativnom putu integracije šumsko privrednih područja (a automatski time i u nametnutoj integraciji šumsko privrednih poduzeća) sadržano automatsko i bespovratno prelijevanje sredstava između sadašnjih radnih organizacija. U ovome i jeste bit neslaganja sa rješenjem Izvršnog vijeća; — drugo, što pogotovo saad, poslije riešenja Izvršnog vijeća, nisu jasna dva važna pitanja: a) što je to opći interes, te koja su to prava i obaveze zajednice na osnovu kojih ona ima pravo i obavezu da intervenira u šumu i u šumarske radne kolektive u ime zaštite i razvijanja elemenata općeg interesa u šumi, i b) što je to sa samoupravljanjem u šumarskim radnim kolektivima, pošto riešenje ne doprinosi neutralizaciji vlasti i njenom zamjenjivanju procesom samo upravnog dogovaranja o interesnim pitanjima. Sada je prilično zanemareno i zamagljeno samoupravljanje u šumarstvu. Oba pitanja (a i b) treba ozbiljno proučiti i izvršiti odgovarajuće dopune Zakona O´ šumama. Radi se o vrlo vitalnim pitanjima šumarstva (kao privredne grane sa dosta neprivrednih elemenata) i radnih kolektiva (koji nemaju ista samoupravna prava kao radni kolektivi u ostalim privrednim granama). Mi smatramo da zajednica mora (uz pomoć radnih kolektiva u šumarstvu) preciznije zakonom definirati svoja prava i obaveze u vezi šuma i da ih treba zadržati na njenoj posebnoj brizi oko osiguranja proste biološke reprodukcije šuma. To pravo i obavezu zajednica može ostvariti administrativnim putem i nekim ekonomskim mjerama. A proširenu reprodukciju i integraciona povezivanja treba stimulirati ekonomskim mjerama. 3.2.2. Prijedlog za usklađenje neslaganja. a) da se ne diraju sadašnja šumsko privredna područja, kojima gospodare šumska gospodarstva Našice (šumsko privredno područje »Krndija«), Osijek (š. p. p. »Vuka«), SI. Brod (š. p. p. »Dilj«) i Vinkovci (š. p. p. »Spačva«), osim da se podijeli šumsko privredno područje »Papuk « (Podravska Slatina), kako je to i Izvršno vijeće Sabora već predvidjelo (pogon Virovitica i Pitomaca da se izdvoje iz š. p. p. »Papuk« i da se pripoje bjelovarskom području, a pogon P. Slatina da ostane šumsko privredno područje »Papuk« i da se kao samostalna organizacija udruženog rada spoji sa naprijed navedenim šumskim gospodarstvima — Našice, Osijek, SI. Brod i Vinkovci). (Na toj osnovi su i referendumi provedeni); b) da se pokrene postupak za dopunu Zakona o šumama u cilju preciznog definiranja općeg interesa, te prava i obaveza zajednice u vezi toga, kao i samoupravljanja radnih ljudi u šumarstvu. 4. NEKI PROBLEMI INTEGRACIJE ŠUMARSTVA Da spomenemo samo neke od tih problema: 4.0. nedostatak dosadašnjih naših iskustava i teoretski razrađenih rješenja u vezi privredne integracije u šumarstvu (u samoupravnim uvjetima); 4.1. nestabilnost institucionalnih uvjeta privređivanja; 4.2. nedostatak praktične metodologije za izradu projekta integracije; 353 |