DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 41 <-- 41 --> PDF |
optimalno oplemenjeni proizvodi, a ne sirovina. To ne znači zatvaranje u regionalne okvire, nego samo jednu ekonomsku nužnost — da najprije »u kući« raščistimo sve što sami možemo i tako ojačani da krenemo u daljnja nužna -poslovna povezivanja — u svim pravcima. 2.2. Specifični ciljevi integracije 1. Izvršiti podjelu rada unutar sadašnjih šumskih gospodarstava Slavonije, te i u širim okvirima. Podjela rada u matičnoj djelatnosti je gotovo nemoguća, ili neznatna (rasadnici i si.). U pomoćnim i vanmatičnim je moguće — transport i građevinarstvo. Također neke pomoćnotehničke funkcije izdvojiti na nivou poduzeća (uređivanje šuma, financiiska služba, elementi mehanografije, plan, analiza, raspodjela, istraživačko-razvojna funkcija), zatim na nivou republike i šire (fundamentalna naučna istraživanja, istraživanja tržišta, glavni dio mehanografije itd.); 2. izvršiti pravilan raspored nostojećih kadrova i osigurati njihovo daljnje usavršavanje, te formirati odgovarajuće radne ekipe stručnjaka raznorodnih stručnosti i specijalnosti; 3. omogućiti specijalizaciju pojedinih organizacionih jedinica, odnosno rada (uređivanje šuma, transport, građevinarstvo, rasadnička proizvodnja, zajedničke službe novog poduzeća i dr.); 4. provesti integraciju proizvodnje s tehničkog aspekta: a) koncentracijom proizvodnje okrupnjavanje radilišta u poduzeću gdje »od je to moguće u uzgajanju i iskorišćivanju šuma, u šumskom građevinarstvu, u rasadničarstvu, itd.); b) koncentracijom proizvodnih snaga (oruđa za rad i radne snage, nosebno stručnih raznorodnih stručnosti): c) tipizacijom gotovih proizvoda; d) standardizacijom materijala, rezervnih dijelova, oruđa i alata, uvjeta račTa, pojmova, itd. i e) tipizacijom tehnoloških procesa; 5. provesti integraciju i s ekonomskog aspekta, čiji su ciljevi: a) bolji plasman na tržištu (glavnih i sporednih šumskih proizvoda i lovnih proizvoda, proizvodnih i lovno-turističkih usluga); b) masovnost proizvodnje, odnosno bo lje korišćenje šumskog bogatstva sa još više upotrebnih i prometnih vrijednosti iz šume i šumskog tla, te od šumskih pri rodnih dobara); c) veća proizvodnost i kvalitet proizvoda i usluga; d) sniženje cijene koštanja po jedinici proizvoda i usluga (kao centralni poslovni zadatak!); e) bolje iznalaženje i korišćenje (udruživanjem, kreditiranjem) obrtnih i osnovnih sredstava (povećati koeficijent obrtaja obrtnih sredstava i korišćenje kapaciteta osnovnih tipičnih sredstava) i, na kraju, f) veći dohodak po jedinici proizvoda i po radniku. Međutim, na osnovu sadašnjih dostignuća nauke i tehnike, ne može se dovesti do revolucije tehnologije proizvodnje u fazi šumsko-kulturnih radova, tj. proizvodnje drva na panju. Tu smo, uglavnom, limitirani prirodom. Ne može se, također, ni u druaoj fazi šumske proizvodnje — u iskorišćivanju šuma, gdje su inače moguće znatnije racionalizatorske mjere, učiniti neke kardinalne promjene. Međutim, baš tu leže naše najveće šanse za racionalizaciju proizvodnog i radnog procesa. I to racionalizaciju bez investicija (studij rada, studije vremena i dr.), te racionalizaciju sa investicijama (ceste, modernija oprema, kadar). Zato se riješava pitanje financiranja takvih programa putem Zajedničkih službi novoga poduzeća. Mora se biti realan i ne gajiti megalomanske pretenzije prema rezultatima integracije. Ali — ne smije se biti ni pesimista, jer, sasvim je sigurno da postoje realne mogućnosti za povećanje poslovne efikasnosti šumskoprivrednih poduzeća putem njihove integracije. 3. OSNOVNI PRISTUP I POLAZNI STAVOVI VAŽNO JE INTEGRIRATI POSLOVE A NE TERITORIJE Sa stanovišta šumarstva Istočne Slavonije trenutno postoje dva osnovna pristupa k problematici integracije šumarstva: — prvo, pristup privrednika šumarstva Istočne Slavonije, i — drugo, pristup Izvršnog vijeća Sabora SRH-e. 3.0. Pristup privrednika šumarstva Istočne Slavonije 3.0.0. Polazni stavovi 1. Sadašnja šumskoprivredna područja u Slavoniji, uz dogovorenu korekciju na području Šumskog gosopdarstva Podravska Slatina, smatra se zadovoljavajućom osnovom za ekonomski efikasno1 poslovanje i smatra se da ih u ovom trenutku ne treba mijenjati. Ona predstavljaju za |