DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 40 <-- 40 --> PDF |
pitanje u ovoj problematici: šta se to realno može postići bilo kakvom integracijom u šumarstvu uopće, a posebno u šumarstvu Slavonije? Generalni odgovor glasi: integracijom šumarstva, prvo, u početku, samo horizontalnom (unutar šumarstva); drugo, kasnije i vertikalnom (sa prerađivačima drva, samo u odgovarajućoj, labilnijoj ili čvršćoj formi); treće, također kasnije, i mješovitom (od proizvođača sirovina preko prerađivača i finalista do povezivania sa prometom, odnosno trgovinom, isto tako u odgovarajućoj formi udruživanja), može se postići toliko mnogo da se može vlastitim i udruženim sredstvima i snagama (čak i bez pomoći zajednice), bržim tempom, podizati životni standard i poboljšavati uslove rada radnih ljudi u šumarstvu, te povećavati i poboljšavati šumski fond. A pogotovo ako se još udruženim snagama bude insistiralo uz ozbiljne i atraktivne programe razvoja na riešavanju sistemskih uvjeta privređivanja za šumarstvo (i drvnu industriju). Za postavljanje realnih ciljeva razvoja putem poslovnog povezivanja potrebno je temeljito izučavati sadašnje i perspektivne mogućnosti. Integracija, kao organizaciono sredstvo, — isto kao i sveukupna organizacija rada, — nije sama sebi cilj, nego sredstvo za postizanje privrednih i društveno političkih ciljeva, koji su precizirani u: — općoj generalnoj) poslovnoj politici i u — posebnim poslovnim politikama poduzeća (proizvodna orijentacija i mogućnosti, te investiciona, komercijana, kadrovska, socijalna i financijska politika, zatim politika unutrašnje raspodjele dohotka, praćenja i primjenjivanja nauke i tehnike, poslovnog povezivanja i, na kraju, organizacija rada i proizvodnje). Post osu ciljevi generalne poslovne politike šumskih gospodarstava Istočne Slavonije: — prvo, poboljšati životni i društveni standard, te uvjete rada radnih ljudi u svojim radnim kolektivima, i — drugo, povećati akumulativnu sposobnost, time i proširenu reprodukciju u svojim poduzećima, jačajući time svoju proizvodno-tehničku sposobnost, te povećavajući sigurnost na radu, stupanj_ zaposlenosti i zapošljavanja, te odvajajući veća sredstva za povećanje i poboljšanje šumskog fonda, optimalno usklađujući odnos između općih (posrednih, neekonomskih) i direktnih (ekonomskih) _ koristi od šuma, to se i ciljevi i zadaci integracije moraju uklopiti u ciljeve generalne i posebnih poslovnih politika ovih gospodarstava, tj. da integracija doprinese: — prvo, modernizaciji proizvodnih snaga (radne snage i sredstava za rad), i — drugo, unapređenju proizvodnih odnosa (samoupravljanja i nagrađivanja prema rezultatima rada), kako bi se omogućilo bolje uvjete privređivanja i stjecanja većeg dohotka, odnosno — poboljšanje onoga što imamo, i — ostvarivanje onoga što zasad nemamo. Ciljeve integracije promatra se s dva aspekta, i to: prvo, osnovni i, drugo, snecifični ciljevi. 2.1. Osnovni ciljevi integracije 1. Postojećim sredstvima i kadrovima, a naročito njihovom prikladnom koncentracijom, ostvariti što veće poslovne rezultate na svim sektorima privređivan-´a u šumarstvu Slavonije; 2. poslovno-tehničkom suradnjom svih oblika na nivou proizvodnje, usluga i prometa povezati, za sada, slavonsku šumsku privredu međusobno (po horizontali), te kasnije, po vertikali sa drvnom industrijom, i, eventualno, sa drugim poslovnim partnerima i na taj način najracionalnije koristiti postojeće mogućnosti u cilju stvaranja uslova svestranijeg razvitka; 3. poslovno-tehnička suradnja treba da bude sredstvo za podizanje šumarstva (a s tim u vezi i drvne industrije) na evropski nivo. (Naročito, da prerađivačka industrija može konkurentno da nastuna na inostranom tržištu). Za postizanje ovog cilja postoje dobri preduslovi — bogatstvo šumama i stručnjaci. U šumarstvu treba naći najbolja rješenja za otvaranje šuma i mehanizaciju proizvodnos; procesa (a u drvnoj industriji odgovarajuća rješenja za modernizaciju proizvodnje i poboljšanje kvaliteta proizvodaV 4. integracioni procesi na bazi čvršćeg poslovnog povezivanja šumarstva u slavonskim (a u perspektivi i u širim) razmjerama treba da omoguće daljnie jačanje´ samoupravljanja i socijalističkih odnosa, te modernizaciju proizvodnih snaga (kao dvije strane istog procesa), jer »što budu razvijeniji socijalistički odnosi, to će biti brži i ekonomski razvoj. I obrnuto, ništa nije i ne može biti od koristi socijalizmu, ako ide na štetu ekonomskog napretka . . .« (Edvard Kardelj); 3. šumarstvo i drvno-prerađivački kompleks Slavonije organizirati tako da se sa područja (regije, odnosno zemlje) izvoze |