DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 4 <-- 4 --> PDF |
u teško topive fosfate, kao i njegova zamjena sa silikatnim anionima u kristatlnoj rešetci alumosili´kata (4, 7). Većima1 je navedenih istraživanja obavljena u laboratorijskim, a ne u prirodnim uvjetima. U našim istraživanjima nismo pretendirali obuhvatiti veliko područje i puno lokaliteta. Ograničili smo se na utvrđivanje prikladne i .suvremene terensko- laboratorijske metode na osnovi koje bi se preduzela opsežnija istraživanja u prirodnim uvjetima. Brzinu smo prodiranja fosfora s površine tla u rizosferu ispitivali na terenu pomoću radioaktivnog izotopa fosfora (P*2). Odlučili smo se za aluvijalne tlo i parapodzol u blizini Zagreba i ast lesivirano vrištinsko-bujadiono tlo u okolici Ogulina. 2. OPIS OBJEKTA ISTRAŽIVANJA 2.1. Klima Zagreb i Ogulin imaju umjerenu klimu s izrazitom zimom koja je obilježena kontinentalnošću. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime pripada u klimatski tip označen formulom Cfwbx«. Ogulin s cea 1500 mm oborina godišnje humidniji je od Zagreba (cea 900 mm). Srednje godišnje temperature Zagreba i Ogulina kolebaju između 10 i 11UC, a raspored oborina tokom godine povoljan je za razvoj vegetacije. 2.2. Tlo Aluvijalno tlo odabrano je u plantaži eurameričke topole, klon 1-214. Plantaža se nalazi u šumskom predjelu Jaždovac—Lučko kojim upravlja Šumarija Remetinec (Šumsko gospodarstvo Zagreb). Lokalitet u kojem smo obavili pokus udaljen je cea 1,5 km od rijeke Save, a nalazi se pokraj mjesta Lučko. Tlo je prilikom osnivanja plantaže obrađeno te je narušen njegov prirodni profil. Sloj I (0—24 cm) je dosta humozan, vrlo karbonatant (32,5%), a po mehaničkom je sastavu glinasta ilovača (u pirofosfatu). Sloj II (24—47 cm) je sitno pjeskovita, slabo humozna, karbonatna ilovača. Vodozračni režim kao i opskrbljenost fosforom oba sloja je povoljna (vidi tabelu 1.). Parapodzol je odabran u plantaži robusne topole i američkog borovca pokraj sola Cerja. Plantažu je osnovala i njome upravlja šumarija Dugo Selo (Šumsko gospodarstvo Zagreb). I tu je prirodan profil tla narušen obradom. Usprkos tome u profilu se nazire raspored horizonata u parapodzola i jasno je vidljiv prijelaz između horizonata A2g i Bg. Površinski je sloj tla od 0—15 cm (izmješani horizonti Ai i A-2g) slabo humozna, beskarbonatna gliniasta ilovača, a ispod njega se nastavlja, obradom također narušen, A»g horizont, vrlo slabo humozan, beskarbonatan, a po mehaničkom sastavu g´linovit. Taj horizont prelazi u dubini od cea 36 cm u Bg horizont koji je težeg mehaničkog sastava. Opisani su horizonti dobro opskrbljeni fiziološki aktivnim fosforom što se može pripisati gnojidbi fosforom koja je obavljena u plantažama. Neke se osobine tog tla vide u tabeli 1. Lesivirano smo tlo izabrali u bujadnici (Genisto-Callunetum croaticum Horv.) u predjelu Zalije kraj Ogulina. Prema M. Kalinić (9) površinski A-horizont je glinasta, dosta humozna, beskarbonatna ilovača; ovo u dubini od oca 30 cm prelazi u A3-B1 prolazni horizont koji je slabo humozna beskarbonatna laka glina. Matični je supstrat opisanog tla vapnenac. To je tlo vrlo siromašno fiziološki aktivnim fosforom (vidi tabelu 1.). 310 |