DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Značajno je da je u 1978. god. smanjen broj radne snage za 2°/o ,da je porast produktivnosti veći od porasta ličnih dohodaka, a porast ličnih dohodaka da je manji od porasta fondovskih sredstava. Povoljna kretanja u 1968. nastavljena su i u ovoj godini i u šumarstvu i u drvnoj industriji. Savez inženjera i tehničara je također na Plenumu u Kutini koncem prošle godine, iako su privredna kretanja bila dovoljna, opet raspravljao o problemima privrede. Šumarska društva na terenu na svakom svom sastanku također su rassnravljala o mogućnosti sprovođenja boliih i efikasnijih mjera u šumarstvu i drvnoj industriji. Rezultati takovog zalaganja su nama svima dobro poznati i onakvi su kako sam prije naveo, a ima izgleda da će ove godine biti još bolji. Iako su privredna ´kretanja pozitivna, kod nekih poduzeća čak skokovita, još uvijek su lični dohoci radnika, tehničara i inženjera u našim privrednim organizacijama niski prema ostalim granama "rivrede. Za rješenje toga potrebna je također aktivizacija inženjera i tehničara kao i za rješenje ostalih problema o kojima želim viće reći. 1. Odnosi šumarstva i drvne industrije O tim odnosima se raspravlja na svakom sastanku Saveza inž. i teh. i oni su čas bolji čas lošiji. Inženjeri i tehničari šumarstva i drvne industrije koji su organizirani u jednu organizaciju obavezni su da te odnose bolje urede, da postoji između stručnjaka jedne i druge nrivredne grane međusobno povjerenje, da zajedničke probleme raspravljaju i rješavaju zajednički, da pronalaze načina kooperacije između šumarstva i drvne industrije, jer svi znamo da solidna drvna industrija može biti od koristi šumarstvu kao i obratno. Tom odnosu trebalo bi ubuduće posvetiti više ipažnje nego u proteklom periodu. 2. Integraciona kretanja u šumarstvu Integraciona kretanja u šumarstvu i drvnoj industriji u poslijeratnom periodu bila su veoma intenzivna. Bile su veoma česte reorganizacije u jednoj i drugoj grani, lokalne integracije, dezintegracije, pokušaj spajanja šumarstva i drvne industrije itd. Sva ta integraciona kretania uglavnom vršena su bez učešća inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije, a koji bi po svojim stručnim sposobnostima trebali biti nosioci i organizatori svih mogućih povezivanja u šumarstvu i drvnoj industriji, kao i sa drugim granama privrede. Savez je u toliko pogriješio što nije u svoj program stavio raspravu na širem području o tom problemu nego je raspravljano samo na Plenumima u Jastrebarskom i Kutini. Kako je to sada aktuelno u šumarstvu i drvnoj industriji stavljena su ta integraciona kretanja kao stručno savjetovanje na ovu godišnju skupštinu. Poznata je odluka Izvršnog vijeća Hrvatske o formiranju 7 šumsko ´privrednih područja, ali ta odluka nije odredila organizaciju šumarstva na tim područjima i potrebno je da inženjeri i tehničari šumarstva dadu svoje prijedloge za rješenje te organizacije, a koja bi trebala biti što bolja za službu, što bolja za rješenje kadrovskog pitam´a, mogućnosti dugoročnijeg povezivanja šumarstva i prerađivačke industrije itd. U drvnoj industriji su također intenzivna kretanja o međusobnom povezivanju- integraciji na širem području kao i o fuziji. Cilj privredne politike u Jugoslaviji i Hrvatskoj je sprovođenje integracije u privredi i inženieri i tehničari su svjesni da je integracija nužna, ali treba naći formu koia bi udovoljila suvremenom povezivanju privrednih organizacija. U tom je pogledu rekao drug Jakov Blažević u svom ekspozeu od 8. 5. 1969.: »To niie mehaničko fuzioniranje stvoreno Političkim administrativnim mjerama već normalan razmah moderno opremljene i rukovođene .´privrede sa snažnim resursima, sa nroširenom reprodukciiom i stimuliranim društvenim i ličnim interesima proizvođača«. 3. Stručno uzdizanje kadrova Također, prema Statutu, organizacije inženjera i tehničara su dužne stručno uzdizati svoje članove. I o tome se raspravljalo na Plenumima Saveza inženiera i tehničara šum .i drvne ind. Jugoslavije kao i na sjednici Upravnog odbora ovog Saveza. Isto tako o stručnim ispitima raspravljalo je na skupštini inž. i teh. Jugoslavije. Na svim tim sastancima konstatirano ie da su stručni ispiti potrebni radi stručnog usavršavanja mladih inženiera i tehničara, isto tako su potrebni i seminari u kojima bi se usavršili inženieri i tehničari zaposleni u privrednim organizacijama šumarstva i drvne industrije. Te seminare trebala bi organizirati društva inženjera i tehničara na terenu i Savez. Stručne ispite sada polažu samo mladi inženieri zaposleni u šumarstvu, dok inženieri i tehničari drvne industrije uopće ne polažu nikakve stručne ispite. Potrebno je da budući odbor Saveza razmotri mogućnost polaganja stručnih |