DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 93 RUJAN—LISTOPAD GODINA 1969 UDK 634.114.2:634.0.238 PRILOG POZNAVANJU PENETRACIJE FOSFORA (P12) U NEKIM TLIMA HRVATSKE U KOJIMA SE OSNIVAJU PLANTAŽE I INTENZIVNE KULTURE ŠUMSKOG DRVEĆA* Dr T. FILIPAN, dipl. ing. kern, i Dr B. PRPIĆ, dipl. ing. šum. 1. UVOD I PROBLEMATIKA U zadnje vrijeme u području Hrvatske ulažu se veliki napori u osnivanje plantaža eurameričkih topola i brzorastućih četinjača kao i intenzivnih šumskih kultura četinjaču. Prilikom izvođenja takvih radova mahom se koriste neobrasle šumske površine koje nalazimo u raznim tipovima tala. Našu pažnju posvetili smo parapodzolu te aluvijalnom i lesiviranom tlu. Šumarskom stručnjaku koji osniva plantažu ili intenzivnu kulturu šumskog drveća neophodno je da dobro poznaje edafske prilike u površini koju je u tu svrhu izabrao. Naročito je važno´ da se upozna 3 kemijskim osobinama tla, koje ukazuju ina odnose hranha. Jedno od važnih mineralnih hraniva za plantažni i intenzivni uzgoj šumskog drveća je fosfor. Ako je opskrba fosforom nedovoljna biljka zaostaje u rastu, lišće i iglice se smanjuju i poprimaju nenormalnu boju (sivozelenu, plavozelenu, viole´tnobrončanu, crvenkastobrončanu). Biljka postoje nježna, a često dolazi do prijevremenog opadanja lišća (8). Poznato je, također, da dobra opskrbljenost biljaka fosforom uvjetuje kod šumskog drveća otpornost prema zimskim studenima (5). Kod aluvijalnih tiatla količina fiziološki aktivnog fosfora zavisi o njegovoj količini u tlima slivnog područja rijeka. Aluvijalna tla u pravilu su dobro opskrbljena fosforom, ali se ipak događa da se i kod njih ukaže potreba za dodavanjem fosfornih gnojiva. Parapodzol i lesivirana tla pokazuju u pravilu manjak fiziološki aktivnog fosofora i gotovo se bez iznimke ukazuje potreba njegova dodavanja u obliku mineralnih fosfornih gnojiva. Dodavanje fosfora obavlja se većinom površinski. Proces penetracije fosfora od površine tla u rizosferu može se pratiti pomoću radioaktivnog fosfora (F32) (1, 2). Iako se, zahvaljujući radioaktivnom fosforu došlo do nekih saznanja o vezanju fosfatnih iona u tlu (3, 6), još uvijek je ostalo puno neriješenih problema. Poznati su procesi adsorpcije PO4 iona na površini čestica tla, njegovo kemijsko vezanje sa slobodnim kationima (A1+ ++, Fe+ + , Ca++ i dr.) * Istraživanja je financirao Republički fond za naučni rad SRH. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 4 <-- 4 --> PDF |
u teško topive fosfate, kao i njegova zamjena sa silikatnim anionima u kristatlnoj rešetci alumosili´kata (4, 7). Većima1 je navedenih istraživanja obavljena u laboratorijskim, a ne u prirodnim uvjetima. U našim istraživanjima nismo pretendirali obuhvatiti veliko područje i puno lokaliteta. Ograničili smo se na utvrđivanje prikladne i .suvremene terensko- laboratorijske metode na osnovi koje bi se preduzela opsežnija istraživanja u prirodnim uvjetima. Brzinu smo prodiranja fosfora s površine tla u rizosferu ispitivali na terenu pomoću radioaktivnog izotopa fosfora (P*2). Odlučili smo se za aluvijalne tlo i parapodzol u blizini Zagreba i ast lesivirano vrištinsko-bujadiono tlo u okolici Ogulina. 2. OPIS OBJEKTA ISTRAŽIVANJA 2.1. Klima Zagreb i Ogulin imaju umjerenu klimu s izrazitom zimom koja je obilježena kontinentalnošću. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime pripada u klimatski tip označen formulom Cfwbx«. Ogulin s cea 1500 mm oborina godišnje humidniji je od Zagreba (cea 900 mm). Srednje godišnje temperature Zagreba i Ogulina kolebaju između 10 i 11UC, a raspored oborina tokom godine povoljan je za razvoj vegetacije. 2.2. Tlo Aluvijalno tlo odabrano je u plantaži eurameričke topole, klon 1-214. Plantaža se nalazi u šumskom predjelu Jaždovac—Lučko kojim upravlja Šumarija Remetinec (Šumsko gospodarstvo Zagreb). Lokalitet u kojem smo obavili pokus udaljen je cea 1,5 km od rijeke Save, a nalazi se pokraj mjesta Lučko. Tlo je prilikom osnivanja plantaže obrađeno te je narušen njegov prirodni profil. Sloj I (0—24 cm) je dosta humozan, vrlo karbonatant (32,5%), a po mehaničkom je sastavu glinasta ilovača (u pirofosfatu). Sloj II (24—47 cm) je sitno pjeskovita, slabo humozna, karbonatna ilovača. Vodozračni režim kao i opskrbljenost fosforom oba sloja je povoljna (vidi tabelu 1.). Parapodzol je odabran u plantaži robusne topole i američkog borovca pokraj sola Cerja. Plantažu je osnovala i njome upravlja šumarija Dugo Selo (Šumsko gospodarstvo Zagreb). I tu je prirodan profil tla narušen obradom. Usprkos tome u profilu se nazire raspored horizonata u parapodzola i jasno je vidljiv prijelaz između horizonata A2g i Bg. Površinski je sloj tla od 0—15 cm (izmješani horizonti Ai i A-2g) slabo humozna, beskarbonatna gliniasta ilovača, a ispod njega se nastavlja, obradom također narušen, A»g horizont, vrlo slabo humozan, beskarbonatan, a po mehaničkom sastavu g´linovit. Taj horizont prelazi u dubini od cea 36 cm u Bg horizont koji je težeg mehaničkog sastava. Opisani su horizonti dobro opskrbljeni fiziološki aktivnim fosforom što se može pripisati gnojidbi fosforom koja je obavljena u plantažama. Neke se osobine tog tla vide u tabeli 1. Lesivirano smo tlo izabrali u bujadnici (Genisto-Callunetum croaticum Horv.) u predjelu Zalije kraj Ogulina. Prema M. Kalinić (9) površinski A-horizont je glinasta, dosta humozna, beskarbonatna ilovača; ovo u dubini od oca 30 cm prelazi u A3-B1 prolazni horizont koji je slabo humozna beskarbonatna laka glina. Matični je supstrat opisanog tla vapnenac. To je tlo vrlo siromašno fiziološki aktivnim fosforom (vidi tabelu 1.). 310 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 5 <-- 5 --> PDF |
311 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 6 <-- 6 --> PDF |
3. METODA RADA Po tri plastična cilindra duljine 30 cm, a promjera 10 cm utisnuta su u tlo do njegove razine (vidi fotografiju 1.) nakon čega je na površinu tla, u sv»aki cilindar, dodano po 50 ml otopine kalijeva primarnog fosfata (KH2P3204) s markiranim fosforom aktivnosti 200 uC P32, (kalijev primarni fosfat s miaTkiranim fosforom je nabavljen iz nuklearnog instituta »Boris Kidrič« u Vinči). Jedan su sat nakon dodavanja P32 uzeti uzorci tla do dubljine od 8 cm i to sa sondom na svakih 2 cm dubljine (vidi fotognafiju 1.). Uzorci su tla stavljeni u plastične epruvete te im je pomoću scintilacijskog brojača »EKCO« tip N 664 A izmjerena aktivnost. Na isti su način uzeti i izmjereni uzorci još dva puta i to nakon 15 i nakon 30 dana. Fotografija — Photo 1. Raspored plastičnih cilindara i način uzimanja uzoraka tla Placement of plastic cylinders and method of taking soil samples Uz pomoć metalnih prizmi dimenzija 1X5X30 cm uzeti su monoliti tla. Za svaki je tip tlta uzeto šest monolita. Metalne su prizme načinjene od nehrđajućeg lima i prilagođene postojećim instrumentima u svrhu direktnog mjerenja radioaktivnosti po dubini. Na gornju je površinu monolita (1X5 cm), koja predstavlja površinu tla, dodana u laboratoriju doza od cea 1 uC P32, (a praćenje aktivnosti P32 je obavljeno pomoću GM-brojača »Actigraf II Nuclear Chicago« koji ima automatski pisač. Nakon toga je na gornju površinu monolita dodana voda i to 5 ml, 10 ml i 30 ml i nakon svakog je prolaza vode kroz monolit izmjerena penetracija P32 po dubini. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 7 <-- 7 --> PDF |
4. REZULTATI I DISKUSIJA U oba je slučaja, tj. i kod pokusa u terenu kao i kod laboratorijskog pokusa, sB´čuvana prirodna struktura tla. Praćenjem penetracije P32 u cilindrima, koji su cijelo vrijeme pokusa ostali u terenu, dobili smo rezultate koji su posljedica djelovanja ekoloških činilaca u tim staništima. U tabeli 2. su prikazani rezultati izmjera aktivnosti F23 za različite vremenske intervale i različite dubine tla. Tab. 2. P32 Srednje vrijednosti aktivnosti po dubinama i vremenskim intervalima Mean value of Psi-activity according to depths and time intervals -2g Aluvijalna tlo Parapodzal Lesivirano tlo a & Alluvial soil Pseudogley Lessive soil .5"° S ^ % aktivnosti P32 u vremenskim intervalima 3 5 D M %> activity of P32 in time intervals cm I II III X I II III X I II III X 2 52,04 49,79 30,73 44,19 35,77 29,76 32,73 32,75 68,13 66,12 63,09 65,78 4 26,07 26,32 38,01 30,13 31,89 28,84 35,02 31,92 20,67 19,32 22,00 20,66 6 15,48 13,34 21,48 18,77 22,44 25,31 18,61 22,12 8,44 10,60 8,49 9,18 8 6,41 10,55 9,78 8,91 9,90 16,09 13,64 13,21 2,76 3,96 6,42 4,38 I = jedan sat nakon dodavanja doze P32 — One hour after adding P32 dose II = 15 dana nakon dodavanja doze P32 — 15 days after adding P32 do.se III = 30 dana nakon dodavanja doze P82 — 30 days after adding P32 dose x = aritmetička sredina — Arithmetical mean Iz rezultata u tabeli 2. je vidljivo da je najveća aktivnost P32 izmjerena 1 sat poslije dodavanje1 doze i to u prva dva centimetra tla. U parapodzolu je izmjerena aktivnost od 35,77% P32, u aluvijalnom tlu 52,04% P3a, a najveća je aktivnost izmjerena u lesiviranoni tlu u Zalijama i to od 68,13% P32. Pod utjecajem vanjskih faktom1 fosfor je tokom vremena postepeno, ali vrlo polagano prodirao u dubinu. To se, međutim, kod sva tri ispitivana tipa tla nije zbivalo podjednako. Najmanja je penetracija P02 uočena kod lesiviiona tla. Nakon 15 dana se aktivnost P3- smanjila na 66,12%, a poslije 30 dania na 63,09% u prva dva centimetru tla. Najveće su razlike izmjerene kod aluvijalnog tla gdje se »aktivnost P3 2 u vremenskom razdoblju od 30 dana smanjila za više od 2~0<% u prva 2 cm tla. Kod parapodzola nije se za vrijeme pokusa aktivnost P02 puno promjenila čak ni do dubine od 6 cm. Ako pogledamo kemijska svojstva tla u tabeli 3. uočavamo da se takav raspored aktivnosti mogao i očekivati. U lesiviranom je tlu iz Zalija nađeno svegta 0,2 mg P2O5/IOO g tla pa je razumljivo vezanje dodanog KH2P3204 na njegovoj površini (prosječno za sva tri uzimanja 65,78% u prva 2 cm dubine tla). Većia 313 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 8 <-- 8 --> PDF |
je penetracija P3 2 kod parapodzola i aluvijalnog tla uslijedila zbog većeg sadržaja fiziološki aktivnog fosfore1 u gornjim slojevima tih tala (4,6 mg i 3,4 mg na 100 g tla). Zbog lakše uočljivosti srednje vrijednosti aktivnosti P32 po dubini i % aktivnosti P32 u pojedinim tipovima tala konstruiran je grafikon 1. P32 SPLDrtJL VRIJEDNOST/ AKT/MOST/ Graf. I. /fear? vo/t/e of P" -ocf/v/ft/ occorc/Z/yg /o đepfhs Akt. P32 LL6END A -legene/: A/t/v/ja/oo f/o 60 Alluvial soil PcrrapocJzo/ Pseudogley Les/v/rano f/o L ess ive soi/ irO 20 a c/77 J?uć>/ne -Depths Grafikon } . Iz grafikona 1. se vidi velika razlika postotke aktivnosti P32 u različitim dubinama za različite tipove tala. U lesiviranu tlu postotak aktivnosti P32 u prva dva centimetra dubine iznosi 65,78, u 4 cm dubine iznosi svega 20,66, dok u 6 cm dubine pade ispod 10. U aluvijalnom tlu srednja vrijednost aktivnosti P32 opada postepeno po dubini tla za oko 10%. U pseudogleju je postotak aktivnosti P32 podjednak za prve dvije dubine (2 cm i 4 cm), a zatim se za svaku daljnju dubinu smanjuje za cea 10%. Mjerenjem penetracije P32 u laboratoriju pomoću GM-brojača nakon dodavanja 1 ml doze KH2P3´2C>4 od 1 uC u monolit tla i nakon dodavanja 5 ml, 10 ml i 30 ml vode, dobiveni su skenogrami 1., 2. i 3. koji su prikazani u slikama 1., 2. i 3. 314 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Slika 1. Stenogrami penetracije P32 u monolitu aluvijalnog tla Fig. 1. Skenogramus of P32-penetration into the soil monolith of Aluvial soil |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Slika 2. Skenogrami penetracije P32 u monolitu pseudogleja Fig. 2. Skenograms of P32^penetration into the soil monoliths of Pseudogley Slika 3. Skenogrami penetracije P32 u monolitu lesivirana tla Fig. 3. Skenograms of F^penetration into the soil monolith of Lessive soil |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Skenogrami označeni s A, izmjereni su nakon dodavanja 5 ml vode, oni označeni sa B, nakon dodavanja 10 ml vode, a oni označeni s C nakon dodavanja 30 ml vode. Iz slike 1., koja predočuje skenograme penetracije P32 u monolitu aluvijalnog tla, a iz skenograma A i B, se vidi da nije došlo do pomicanja aktivnosti P32 niže od 4 cm. Tek je nakon dodavanja 30 ml H2O (stenogram C) izmjeren minimalan pomak u dubinu od 1 cm. Te se vrijednosti dobro podudaraju s rezultatima dobivenim mjerenjem penetracije P32 na terenu (vidi tabelu 2. i grafikon 1.). Iz slike 2., u kojoj su prikazani skenogrami penetracije P32 u monolitu parapodzola, se vidi već u skenogramu A penetracija P3"2 u dubinu od 6 cm kojta se zadržala i u skenogramu B (dodano 10 ml vode). Tek se u skenogramu C (dodano 30 ml vode) uočava pomak aktivnosti za 1 cm. Za razliku od skenograma aluvijalnog tla i parapodzola, penetracija je P32 najmanja kod monolita lesiviranog tla, odnosno adsorpcija se P32 dogodila uglavnom, u prva 2 cm monolita. Dodavanjem se vode nije utjecalo na pomak P32 po dubini monolita tla. Takva se adsorpcija P32 na površini lesiviranog tla mogla i očekivati, budući da je to tlo vrlo siromašno na fiziološki aktivnom fosforu. Ova »pilot« istraživanja je nužno proširiti, tj. opisanu terensko-laboratorijsku metodu primijeniti, kako u većem broju tipova i podtipova tala, tako i u većem broju uzoraka. Posebno bi zanimljiva bila korelacija između rezultata opisane metode i rezultata kemijskih analiza tala i to posebice aciditeta i sadržaja fiziološki aktivnog fosfora u tlu. 5. ZAKLJUČCI Na osnovu obavljenih istraživanja dobiveni su rezultati o penetraciji fosfora P32 u lesiviranom tlu, aluvijalnom tlu i parapodzolu, na temelju kojih možemo zaključiti slijedeće: 1. Najveća je aktivnost P32 izmjerena u prva 2 cm kod lesiviranog vrištinsko- bujadičnog tla iz Zalija kraj Ogulina (tabela 2.), što se i očekivalo, budući da je to tlo siromašno na fiziološki aktivnom fosforu. P32 penetrirao je u prva 2 cm i kod monolita lesiviranog tla, a dodavanjem vodenog taloga od 10 mm, 20 mm i 60 mm H2O, koji približno odgovara količini oborina u vrijeme obavljanja pokusa, penetracija se nije puno izmjenila (slika 3., skenogrami A, B i C). 2. Penetracija P32 je bila veća kod aluvijalnog tla iz Jaždevca kraj Lučkog (vidi tab. 2-), no, razmotrimo li kemijska svojstva tog tla (vidi tab. 1.), uočavamo da je sadržaj fiziološki aktivnog fosfora relativno velik, iz čega zaključujemo da nije došlo do većih izmjena iona fosfata u gornjem sloju tla. Iz skenograma (si. 1.) je vidljiva veća penetracija P32 kod monolita toga tla što koincidira s naprijed navedenim rezultatima dobivenim kod uzoraka koji su uzimani u terenu. 3. Najdulja je penetracija P32 izmjerena u parapodzolu iz Cerja kraj Dugog Sela i to kako kod prirodnog tretmana (vidi tab. 2.) tako i kod monolita u laboratoriju (vidi si. 2.). U tom je tlu utvrđen najveći iznos fiziološki aktivnog fosfora, tj. 4,6 mg P2O5/IOO g tla pa je i razumljivo prodiranje P32 u veće dubine tla. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 12 <-- 12 --> PDF |
4. Rezultati ovih istraživanja ukazuju nam da se opisanim metodama primjene P´1-´ može doći do brzih rezultata o njegovoj penetraciji u rizosferu što je prikladno za indikaciju površinske gnojidbe tla s fosfornim gnojivima. Vrijednost se tih metoda očituje u nenarušavanju prirodne građe tla kao i u brzini dobivanja rezultata, tj. već jedan sat poslije dodavanja doze P32 na površinu tla. LITERATURA 1. Sokolov, A. V. i Serdoboljski, J. R.: Primena radioaktivnih izotopa fosfora u agrokemijskim istraživanjima. Akademija nauka SSSR, Moskva 1954 (prijevod). 2. Olson , R. A.: Developments in Atomic Science in Soil and Plant Research in Europa and United States, E. P. A., O. E. E. C. Paper No 6, 1958. 3. Schuf f el en, A. C: Radioisotopes in Soil Research, E. P. A., O. E. E. C, 1958. 4. Furl an, J.: Primjena radioizotopa P32 kod određivanja izmjenljivog fosfora tala, Saopštenje na Konferenciji poljskih i jugoslavenskih stručnjaka o primjeni N E u poljoprivredi, šumarstvu i veterini, Beograd 1959. 5. Rubner , K.: Die pflanzengeographischen Grundlagen des Waldbaues, Radebeul- Berlin 1960. 6. Borland, J. W. and Reitemeier, R. E.: Kinetic Exchange Studies on Clays with Radioaktive Calcium, Soil Science 69, 1960. 7. Draganić , I.: Radioaktivni izotopi i zračenja, II i III, Naučna knjiga, Beograd 1963. 8. Fiedler, H. J. und H o e h n e, H.: Vorkommen und Gehalt der Makronährstoffe in Waldbäumen, Wissenschaftliche Veröffentlichungen aus der Fakultät für Forstwirtschaft Tharandt der Technnischen Universität Dresden, (F)-Reihe Nr. 33, 1965. 9. Cestar, D., K a 1 i n i ć, M., Milković, S. i P e 1 c e r, Z.: Gospodarske jedinice Veljun, Tržićka šikara i Zalije, Ekološko-gospodarski tipovi i meliorativni zahvati, Tipološko istraživanje i kartiranje šuma i šumskih staništa SR Hrvatske, Svezak I, Zagreb 1966. Summary A CONTRIBUTION TO THE KNOWLEDGE OF .PENETRATION OF PHOSPHORUS (P3>) IN SOME SOILS OF CROATIA ON WHICH ARE ESTABLISHED PLANTATIONS AND ACCELERATED CULTURES OF FOREST TREE SPECIES In the work the authors attempt to present an up-to-date and rapid field- laboratory method for the following-up of the penetration of phosphorus from the soil surface into the rhizosphere. A knowledge of phosphorus penetration is indispensable in surface manuring with phosphorus fertilizers, which is applied in plantations and accelerated cultures of forest tree species. The paper includes an introduction, a presentation of the problem, a description of the object of investigation, the working methods, results of the investigation, a discussion and conclusions. The objects of the investigations were chosen in the area which according to Köppen´s climatic classification belong to the climatic type designated by the formula Cfwbx«, while as to the soil types were selected: a pseudogley soil at Cerje near Dugo Selo, an alluvial soil at Jaždovac near Lučko, and a lessive heather- bracken soil at Zalije near Ogulin. The results of laboratory analyses of the mentioned soil types are presented in Tab. 1. In the chapter »Working method« the field and laboratory application of labelled phosphorus P:i- in the form of KH_>P:!2Oi was described. In Photo 1 is visible the placement of plastic soil sampling cylinders within the profile of the soil being |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 13 <-- 13 --> PDF |
tested, as well as the sampling for measuring the P^-radioactivity which was carried out by means of a scintillation counter of the firm »EKCO«, type N664A. On the surface of the soil sampling cylinder were added ca. 200 uC of resolution. By means of metal prisms sized 1x5X30 cm. were taken the soil monoliths on who´Se upper base (1x5 cm) representing the soil surface was added in the laboratory a dose of ca. 1 uC of P!2. The activity of P32 in the soil monolith was measured by means of a GM-counter »Acligraph II Nuclear Chicago«. To the surface of the monolith a water deposit of 10, 20 and 60 m. m. of FLO/sq. m. was added. P32-activities in samples, which were taken 3 times (1 hour, 15 and 30 days after the application of P32) are presented in Tab. 2 and Graph. 1. In Figs. 1—3 are given the skenograms of the penetration of P3´2 into the monoliths of the soils investigated. From the performed investigations of the penetration of radioactive phosphorus (P32) into some soils of Croatia were obtained results on the basis of which the following conslusions may be drawn: 1. Highest Reactivity was measured in the first 2 cm. in the lessive heather- bracken soil from Zalija near Ogulin (Tab. 2), which had been expected, as the soil is poorly provided with available phosphorus. Phospohorus P32 penetrated into the first 2 cm. also in the monolith of the lessive soil, and when adding the water deposit of 10, 20 and 60 m. m. HsO/sq. m. — which corresponds approximately to the actual state of the rainfall during the testing time — the penetration did not change much (Fig. 3., skenograms A, B, and C). 2. The penetration of P32 in the alluvial soil from Jaždevec near Lučko was greater (Tab. 2), but, if we consider the chemical properties of this soil (Tab. 1), we see that the content of available phosphorus is relatievly high from which we conclude that there came to no great exchanges of phosphate ions in the upper layers of the soil. From skenogram (Fig. 1) we can see a greater penetration in the monolith of the mentioned soil which coincides with the aforementioned results obtained in samples taken in the field. 3. Longest penetration of P32 was measured in a pseudogley soil from Cerje near Dugo Selo (in the natural — Tab. 2 — and the monolith treatment in_ the laboratory — Fig. 2 —). In this soil was found the highest amount of available phosphorus, viz. 4.6 mg. of P2O5/IOO g. of soil, wherefore also the penetration of P32 into the deeper layers of the soil is understandable. 4. Results of the. investigations in question demonstrate that through the mentioned methods of application of P32 one may achieve rapid results of its penetration into the rhizoSphere, which is very suitable for the indication of surface soil manuring with phosphorus fertilizers. The value of the mentioned methods reflects both in the non-destruction of natural soil composition and in the rapid giving of results, i. e. 1 hours abready after adding the P32 do´se to the surface of the soil. Dr T. Filipan, Institut za stočarstvo i mljekarstvo Poljoprivrednog fakulteta Zagreb, Maksimir 46 Dr B. Prpić, Katedra za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Zagreb, Šimunska 25 |