DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 29 <-- 29 --> PDF |
clicuMnana BijeSti ZAPISNIK sa 85. redovne skupštine Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske održane 20. 6. 1969. god. u Zagrebu DNEVNI RED: I. Društveni dio 1. Otvaranje skupštine 2. Biranje radnog predsjedništva i radnih tijela skupštine 3. Izvještaj o radu Saveza ITŠIDH između 84. i 85. redovne skupštine (od 27. VI 1966. do 20. VI 1969.) 4. Izvještaj o financijskom poslovanju Saveza ITŠIDH 5. Diskusija o izvještajima i zaključci 6. Davanje razrješnice Upravnom i Nadzornom odboru 7. Prijedlog kandidacione komisije za izbor: a) predsjednika Saveza b) članova Upravnog odbora c) članova Nadzornotg odbora 8. Razno II. Stručno savjetovanje 1. Integraciona kretanja u šumarstvu i drvnoj industriji 2. Diskusija ad 1-1. Ing. Vid Fašaić otvorio je 85. redovnu skunštinu te je tom prilikom podnio uvodni referat. Tajnik Saveza podnijet će detaljni izvještaj o radu Saveza u vremenskom razdoblju između 84. i 85. Skupštine tj. 1966. do 1969. god. Htio bih međutim iznijeti neke aktuelne probleme šumarstva i drvne industrije kao i Saveza inž. i teh. Hrvatske pred vas da o njima raspravljate i za rješenje istih da dadete svoje preporuke. Prema statutu Saveza, zadaća je društva aktivizacija svih šumarskih i drvno industrijskih stručnjaka na ekonomskoj izgradnji zemlje, a osobito sada u sprovođenju privredne reforme. Baš je u proteklom periodu u privrednim organizacijama šumarstva i drvne industrije bilo mnogo problema. Već koncem 1966. nakon burne konjunkture u prodaji, nastala je stagnacija koja je bila na vrhuncu u 1967. god. Proizvodnja u šumarstvu u 1967. godini ostvarena je manja. Proizvodnja drvne industrije Hrvatske pala je za 3,4,0/o prema ostvarenoj u 1966, a izvoz je pao za 77». Pored ukupnog opadanja izvoza za brinjavajuće je bilo da je i struktura izvoza postala nepovoljnija: Primarna prerada: 1966. 1967. građa, pragovi, furnir frize, parket itd. 57%> 60Vo Finalna proizvodnja: namještaj, stolice 30´7o 26´Vo Savez je uočio te probleme opadanja proizvodnje, te je na Plenumu u Delnicama, a osobito u Jastrebarskom raspravljao i dao je konkretne preporuke šumsko privrednim organizacijama kao i drvnoj industriji za poboljšanje stanja u tim privrednim organizacijama. U 1968. je kretanje cijele privrede znatno bolje nego nego u 1967. te u vezi toga i financijski rezultati su bolji u šumarstvu kao i drvnoj industriji u cijeloj Jugoslaviji i Hrvatskoj. Odnos ukupnog prihoda u šumarstvu, utroška sredstava, netto-iprodukta, dohotka i fondovskih sredstava u 1968. naprama 1967. god. je bio: Ukupan prihod — 110 Utrošena sredstva — 106 Netto produkt — 114 Dohodak za raspodjelu — 114 Fondovi — 99 Povećanje ukupnog prihoda je rezultat neznatnog povećanja obima sječe i novećanja cijena, ali i rezultat organiziraniieg rada u šumarstvu ,bolje iskorištene drvne mase itd. Ne samo da je u šumarstvu bolja organizacija na eksploataciji, nego su i šumsko- kulturni radovi izvršeni na većoj novršini i kvalitetnije, tako na nrimjer ´u indeksima) ako je 1964. = 100 pošumljavanje je izvršeno za cijelu Jugoslaviju u 1965. = 111 u 1967. = 103 u 1968. = 106 a u Hrvatskoj 1965. = 104 1966. = 143 1967. = 200 1968. = 275 Takova aktivnost u šumarstvu, a i postignuti uspjesi, rezultat su zalaganja članova inženjera i tehničara. Velika pozitivna kretanja su nastala u prošloj godini i u drvnoj industriji: Ukupan prihod veći je za 17»A> Netto produkt veći je za 22;0/o Dohodak za raspodjelu veći je za 24,)/o 335 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Značajno je da je u 1978. god. smanjen broj radne snage za 2°/o ,da je porast produktivnosti veći od porasta ličnih dohodaka, a porast ličnih dohodaka da je manji od porasta fondovskih sredstava. Povoljna kretanja u 1968. nastavljena su i u ovoj godini i u šumarstvu i u drvnoj industriji. Savez inženjera i tehničara je također na Plenumu u Kutini koncem prošle godine, iako su privredna kretanja bila dovoljna, opet raspravljao o problemima privrede. Šumarska društva na terenu na svakom svom sastanku također su rassnravljala o mogućnosti sprovođenja boliih i efikasnijih mjera u šumarstvu i drvnoj industriji. Rezultati takovog zalaganja su nama svima dobro poznati i onakvi su kako sam prije naveo, a ima izgleda da će ove godine biti još bolji. Iako su privredna ´kretanja pozitivna, kod nekih poduzeća čak skokovita, još uvijek su lični dohoci radnika, tehničara i inženjera u našim privrednim organizacijama niski prema ostalim granama "rivrede. Za rješenje toga potrebna je također aktivizacija inženjera i tehničara kao i za rješenje ostalih problema o kojima želim viće reći. 1. Odnosi šumarstva i drvne industrije O tim odnosima se raspravlja na svakom sastanku Saveza inž. i teh. i oni su čas bolji čas lošiji. Inženjeri i tehničari šumarstva i drvne industrije koji su organizirani u jednu organizaciju obavezni su da te odnose bolje urede, da postoji između stručnjaka jedne i druge nrivredne grane međusobno povjerenje, da zajedničke probleme raspravljaju i rješavaju zajednički, da pronalaze načina kooperacije između šumarstva i drvne industrije, jer svi znamo da solidna drvna industrija može biti od koristi šumarstvu kao i obratno. Tom odnosu trebalo bi ubuduće posvetiti više ipažnje nego u proteklom periodu. 2. Integraciona kretanja u šumarstvu Integraciona kretanja u šumarstvu i drvnoj industriji u poslijeratnom periodu bila su veoma intenzivna. Bile su veoma česte reorganizacije u jednoj i drugoj grani, lokalne integracije, dezintegracije, pokušaj spajanja šumarstva i drvne industrije itd. Sva ta integraciona kretania uglavnom vršena su bez učešća inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije, a koji bi po svojim stručnim sposobnostima trebali biti nosioci i organizatori svih mogućih povezivanja u šumarstvu i drvnoj industriji, kao i sa drugim granama privrede. Savez je u toliko pogriješio što nije u svoj program stavio raspravu na širem području o tom problemu nego je raspravljano samo na Plenumima u Jastrebarskom i Kutini. Kako je to sada aktuelno u šumarstvu i drvnoj industriji stavljena su ta integraciona kretanja kao stručno savjetovanje na ovu godišnju skupštinu. Poznata je odluka Izvršnog vijeća Hrvatske o formiranju 7 šumsko ´privrednih područja, ali ta odluka nije odredila organizaciju šumarstva na tim područjima i potrebno je da inženjeri i tehničari šumarstva dadu svoje prijedloge za rješenje te organizacije, a koja bi trebala biti što bolja za službu, što bolja za rješenje kadrovskog pitam´a, mogućnosti dugoročnijeg povezivanja šumarstva i prerađivačke industrije itd. U drvnoj industriji su također intenzivna kretanja o međusobnom povezivanju- integraciji na širem području kao i o fuziji. Cilj privredne politike u Jugoslaviji i Hrvatskoj je sprovođenje integracije u privredi i inženieri i tehničari su svjesni da je integracija nužna, ali treba naći formu koia bi udovoljila suvremenom povezivanju privrednih organizacija. U tom je pogledu rekao drug Jakov Blažević u svom ekspozeu od 8. 5. 1969.: »To niie mehaničko fuzioniranje stvoreno Političkim administrativnim mjerama već normalan razmah moderno opremljene i rukovođene .´privrede sa snažnim resursima, sa nroširenom reprodukciiom i stimuliranim društvenim i ličnim interesima proizvođača«. 3. Stručno uzdizanje kadrova Također, prema Statutu, organizacije inženjera i tehničara su dužne stručno uzdizati svoje članove. I o tome se raspravljalo na Plenumima Saveza inženiera i tehničara šum .i drvne ind. Jugoslavije kao i na sjednici Upravnog odbora ovog Saveza. Isto tako o stručnim ispitima raspravljalo je na skupštini inž. i teh. Jugoslavije. Na svim tim sastancima konstatirano ie da su stručni ispiti potrebni radi stručnog usavršavanja mladih inženiera i tehničara, isto tako su potrebni i seminari u kojima bi se usavršili inženieri i tehničari zaposleni u privrednim organizacijama šumarstva i drvne industrije. Te seminare trebala bi organizirati društva inženjera i tehničara na terenu i Savez. Stručne ispite sada polažu samo mladi inženieri zaposleni u šumarstvu, dok inženieri i tehničari drvne industrije uopće ne polažu nikakve stručne ispite. Potrebno je da budući odbor Saveza razmotri mogućnost polaganja stručnih |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 31 <-- 31 --> PDF |
ispita tehničara i inženjera zaposlenih u drvnoj industriji. Ima prijedloga da seminari budu obavezni za sve inženjere i tehničare, a organizirao bi ih Savez uz pomoć fakulteta i naših instituta. Konstatirano je da školsko obrazovanje nije dovoljno za uspješno obavljanje poslova u šumarstvu i drvnoj industriji, jer nauka kao i u drugim privrednim granama i u šumarstvu i u drvnoj industriji svaki dan daje nove rezultate, nova rješenja. Prema tome seminari su veoma pogodan način za obnavljanje znanja, kao i za upoznavanje novih dostignuća nauke. Seminar bi se trebao održati jedamput godišnje u trajanju od 15—30 dana. 4. Savez na svojim sjednicama kao i na Plenumima raspravljao je o stručnom školstvu u Hrvatskoj. Isto je tako na Plenumima Saveza inž. i teh. Jugoslavije raspravljano o školstvu i visokom školstvu. Sve te rasprave bile su više izmjene mišljenja i nisu doneseni nikakvi konkretni prijedlozi. O srednjem stručnom školstvu raspravljaju također i Poslovna udruženja šumarstva i drvne industrije, dok je o fakultetu Savez imao namjeru, ali ikonkretno nije raspravljao. Stanje na šumarskim fakultetima Jugoslavije je slijedeće: >3§ ´3 ^ o . 0* Od Skopskog fakulteta nema podataka, jer ih na pomna traženja nismo mogli dobiti. Prema raspoloživim podacima na Šumarskom fakultetu u Zagrebu diplomiralo je u zadnjih 5 godina: 1963/64. 31 na uzgojnom smjeru 39 na drvno ind. smjeru 1964/65. 40 na uzgojnom smjeru 43 na drvno ind. smjeru 1965/66. 33 na uzgojnom smjeru 45 na drvno ind. smjeru 1966/67. 28 na uzgojnom smjeru 51 na drvno ind. smjeru 1968. 39 na uzgojnom smjeru 40 na drvno ind. smjeru Prema podacima u šumskim gospodarstvima zaposleno je 425 šumarskih inženjera. — Opći razvoj proizvodnje usmjerava sva nastojanja intenzivnom gospodarenju u cilju kvalitativnog i kvantitativnog povećavanja šumskog fonda, razvijanja kapaciteta drvne industrije, mogućnosti otvaranja nove djelatnosti u prerađivačkoj industriji, koristeći pri tom sve tekovine suvremene nauke i tehnike. Proučavanjem tehnološkog procesa, funkcionalne organizacije rada, stimulativnog nagrađivanja iziskuje sve veće potrebe kvalitete i kvantitete budućih stručnih kadrova. Sve jača materijalna baza privrednih organizacija omogućuje primjenu suvremene opreme i mehanizacije na bazi rezultata naučnih istraživanja, a što zahtjeva postepeni prelaz na veću specijaliza c/) trt H3 ÜÜ rt Ü Bi Upisan god. ie Ukupni na IV. godini o ciju kadrova. Prema tome rad fakulteta trebao bi se O N2 ; više oslanjati na mišljenja i potrebe privrednih organizacija. To povezivanje tre Ljubljana šumsko gosp. 10 67 15 drvnoindust. bao bi izvršiti Savez inž. i teh. zajedno2 53 3 nastavnicima i studentima fakulteta. sa Zagreb Sarajevo Beograd Skoplje Ukupno Svega šum. gosp. drv. ind. Svega šum. gosp. za iskorištav. Svega šumarski drvnoindust. hortikultura erozija^bujice Svega šumarski drvnoind. šumarski drvnoindust. hortikultura erozija-bujice Svega 12 120 18 32 202 28 44 354 42 76 556 70 23 34 22 13 27 10 36 61 32 47 169 45 34 526 25 18 281 21 11 119 8 110 1095 99 112 472 110 93 960 80 18 281 21 11 119 8 234 1832 219 — Sada se mnogo raspravlja o financiranju školstva u Jugoslaviji .Nacrt prijedloga zakona je na diskusiji i trebalo bi taj nacrt raspraviti na plenumima Saveza i teritorijalnih društava. Isto tako bi trebalo uskladiti potrebe stručnog kadra sa školovanjem kadrova na fakultetu i stručnim školama. 5. Aktivizacija stručnih društava Društva na terenu, mora se priznati .nisu pokazala osobitu aktivnost na rješavanju nekih problema u šumarstvu i drvnoj industriji. Nisu sazivani posebni sastanci gdje bi se raspravljalo o problemima koji se nameću, nisu raspravljane ni mogućnosti povezivanja i kooperacije s drvnom industrijom i nije također raspravljano ni o prijemu mladih kadrova 337 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 32 <-- 32 --> PDF |
i zaposlenosti kadrova koji su izašli iz stručnih škola, iako je o tome raspravljano na Plenumima Saveza. Savez inž. i teh. u cjelini, a posebno društva na terenu moraju imati više utjecaja na rješavanje vitalnih problema u šumarstvu i prerađivačkoj industriji. Moraju dati inicijativu za to rješavanje, jer prema svojim stručnim sposobnostima, imaju na to pravo, a to je i društvena dužnost svakog pojedinca. U svim ovim dinamičnim zbivanjima u našem privrednom životu, posebno u oblasti šumarstva i prerade drveta, nedovoljno se čuje i ispoljava stručno društveno mišljenje i stavovi po pojedinim vitalnim pitanjima daljnjeg rada i razvoja naših grana privrede. Kroz društveni rad moguća su veća i češća isticanja problematike i moguće je izražavanje individualnih stanovišta pojedinih inženjera i tehničara. U narednom razdoblju bi i pojedinci i društva trebali jače i smjelije utjecati i usmjeravati različita zbivanja u našim granama privrede. Molim da se na današnjoj skupštini o tome raspravi. Nakon podnesenog uvodnog referata prihvaćen je prijedlog ing. V. Fašaića da se u radno predsjedništvo izaberu slijedeći drugovi: Prof. dr Zvonimir Potočić Ing. Slavko Horvatinović Ing. Branko Tkalčić Ing. Vladimir Špoljarić Ing. V. Tomičić Prof. dr Z. Potočić kao predsjednik radnog predsjedništva pozdravio je goste iz drugih republičkih Saveza i predsjednika Saveza ITŠID Jugoslavije ing. K. Tabakovića. Ing. K. Tabaković je pozdravio prisut ne u ime Saveza ITŠID Jugoslavije. Od strane republičkih Saveza inženje ra i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta učesnike skupštine po zdravili su slijedeći drugovi: Ing. Cigler — Savez IT SR Slovenije Ing. Gašić — Savez IT SR BiH Ing. Stojanovski — Savez IT SR Make donije. U ime domaćina, Šumarskog fakulteta Zagreb, učesnike skupštine je pozdravio prdodekan fakulteta prof, dr D. Klepac. Predsjednik radnog predsjedništva či ta telegram Saveza ITŠID Srbije kojim pozdravljaju skupštinu i žele uspješan i plodan rad. Učesnici skupštine prihvatili su prijed log radnog predsjedništva za izbor slije dećih komisija odnosno radnih tijela skupštine. Verifikaciona komisija 1. Zorić Zdravko 2. Ing. Stjepan Lukačić 3. Ing. Davor Kapec Kandidaciona komisija 1. Ing. Dimitrije Brkanović 2. Ing. Ivan Mrzljak 3. Ing. Jugoslav Harapin Komisija za zaključke društvenog dijela 1. Prof. dr Zvonimir Potočić 2. Ing. Vid Fašaić 3. Ing. Drago Kirasić Komisija za zaključke stručnog dijela savjetovanja 1. Ing. Ante Mudrovčić 2. Ing. Mirko Andrašek 3. Ing. Velimir Igrčić 4. Ing. Bogomil Čop 5. Ing. Srećko Vanjković 6. Prof. dr Zvonimir Potočić Zapisničari 1. Mr Ante Krstinić 2. Zdenka Vojvodić Ovjerovitelji zapisnika 1. Ing. Žarko Hajdin 2. Dr Branimir Prpić Tajnik Saveza Mr A. Krstinić podnio je izvještaj o radu Saveza između 84. i 85. redovne skupštine. IZVJEŠTAJ o radu Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u razdoblju između 84. i 85. redovne godišnje skupštine Uvod Savez ITŠIDH-e kao stručna organizacija shvatio je težinu zadataka koji je pred njega postavilo društvo kao cjelina i nastojao je u tom smislu najsvrsishođnije djelovati. Objedinjujući rukovodeće ljude struke, predstavnike organa uprave, predstavnike naučnih i nastavnih ustanova kao i stručnih udruženja, te održavajući stalnu vezu sa Savezom ITŠIDJ-e i SITH-e, naš Savez je nastojao pronaći naj adekvatni ja rješenja za uklapanje šumarstva i drvne industrije u nova kretanja privrede. U proteklom periodu održana su 4 ole numa i 32 sastanka U. O. i N. O. Zaključ ci sa spomenutih plenuma odnosno sasta naka U. O. imali su utjecaja kako na rad u Savezu tako i na rad teritorijalnih šu marskih društava. Rad Saveza kroz proteklo mandantno razdoblje od 3 godine podjelili smo: |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 33 <-- 33 --> PDF |
1. Organizacioni rad Na području SR Hrvatske postoje 22 šumarska društva. Kada govorimo o šumarskim društvima moramo primjetiti da je između Saveza i većine teritorijalnih šumarskih društava postojao slab kontakt. Izuzetak čine šumarska društva u Vinkovcima, Bjelovaru, Zagrebu, Varaždinu, Karlovcu, Osijeku, SI. Požegi, Koprivnici i Kutini, koja su redovito obavještavala Savez o svojim godišnjim skupštinama kao i svim vanžijim sastancima, kojima su prisustvovali i predstavnici U. Ü. ovog Saveza. Šumasrka društva su najpozvanija s obzirom na njihovu strukturu, da diskutiraju o problemima koji se javljaju u šumarstvu i drvnoj industriji te da zauzmu svoje stavove za nastaie probleme. Kroz proteklo razdoblje održan je niz korisnih sastanaka na kojima su tretirani problemi struke a tih problema nije bilo malo. Osobito aktivno učešće uzela su pojedina šumarska društva u raspravama koje su vezane za problematiku osnivanja novih šumsko privrednih područja na teritoriju naše republike. Primjećeno je nažalost da u društvima nisu obuhvaćeni svi inženjeri i tehničari šumarstva odnosno drvne industrije, što svakako umanjuje snagu struke. Obuhvaćanje što većeg broja članova kao i osnivanje novih teritorijalnih društava trebao bi biti jedan od narednih zadataka društava odnosno Saveza. 2. Stručna aktivnost Kroz proteklo razdoblje od 3 godine članovi Saveza održali su slijedeća stručna predavanja: 1. Ing. Zorko Kovačević: »Program razvoja Šum. gospodarstva Delnice«, Plenum u Delnicama 17. 6. 1967. god. 2. Ing. Ante Lovrić: »Naučni rad u šumarstvu i drvnoj industriji Hrvatske s posebnim osvrtom na zadatke i rad Jugosl. instituta za četinjače u Jastrebarskom «, Plenum u Jastrebarskom 18. 11. 1967. god. 3. Ing. Žarko Hajdin: »Kretanja u rasadničkoj proizvodnji u Hrvatskoj«, Plenum u Jastrebarskom. 4. Ing. Srećko Vanjković: »Problemi prihvaćanja i usavršavanja stručnih kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji«, Plenum u Kutiji 16. 5. 1968. god. 5. Ing. J. Arpaš: »Aktuelni problemi Šum. gospodarstva »aGrjevica« — Kutina «, Plenum u Kutini. 6. Ing. Stjepan Bertović: »Ekološko-vegetacijska i šumarska istraživanja u Istri s osvrtom na primjenu«, Plenum u Poreču 21. 11. 1968. god. 7. Ing. Nadan Sirotić i Ing. Radovan Lukačic: »Privredna situacija i poslovanje Šum. gospodarstva „Buzet"«. Na predavanjima su se odvijale žive diskusije, tokom kojih je došlo do korisne izmjene mišljenja. Zaključke sa spomenutih stručnih savjetovanja Savez je redovito dostavljao Savezu ITŠIDJ-e i SITH-e, kao i ostalim forumima za koje se smatralo da su zainteresirani za problematiku, koju su obrađivali spomenuti referati. Velik dio stručnih predavanja također je i publiciran u glasilu Saveza »Šumarskom listu«. Teritorijalna šumarska društva također su održala niz stručnih predavanja, pa možemo reći da je stručni rad u većini društava bio plodan. 3. Naučno istraživački rad Savez je zastupao mišljenje da bi naučno- istraživački rad (izuzev strogo fundamentalnih istraživanja) trebao služiti praksi. Rad na naučnom polju bilo bi potrebno tako usmjeriti da odmah ili za kraće vrijeme posluži potrebama operative u smislu povećanja produkcije odnosno poboljšanja njezine modernizacije. Ostvarena je zamisao da se naučno-istraživački rad za koji je neposredno zainteresirana operativa financira iz sredstava privrednih organizacija. Ovaj rad odvija se u šumarstvu preko Poslovnog udruženja šumsko privr. organizacija Zagreb i dao je do sada pozitivne rezultate. Integraciona kretanja nisu samo prisutna među privrednim organizacijama već i među naučnim ustanovama. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu od 17 Zavoda koji su se bavili naučno-istraživačkim radom i nastavom, formirana su dva Zavoda u svrhu naučnih istraživanja u šumarstvu i drvnoj industriji: Zavod za istraživanja u šumarstvu i Zavod za istraživanja u drvnoj industriji. Na nivou naše Republike osnovana je Zajednica naučno istraživačkih institucija za šumarstvo. Kada je riječ o naučno istraživačkom radu treba spomenuti i pozitivnu ulogu koju u pogledu razvoja i usmjeravanja naučno-istraživačkog rada ima i Glasilo ovog Saveza »Šumarski list«. 4. Kadrovi i školstvo Komisija za kadrove i školstvo pod predsjedništvom Ing. Ivana Šavora odnosno Ing. Tomislava Horvata pokazala je u proteklom periodu znatnu aktivnost. Da bi se dobio tačan uvid u sadašnje stanje obrazovnih institucija u drvnoj industriji SR Hrvatske (izuzev fakulteta) na inicijativu Savjeta za šumarstvo i drvnu industriju, Privredne komore SRH, Po 339 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 34 <-- 34 --> PDF |
solvnog udruženja drvne industrije, Instituta za drvo Zagreb, napravljen je detaljan prikaz postojećeg stanja s obzirom na kapacitete i opremljenost, praktičan rad, organizacionu strukturu, način financiranja, nastavni kadar, stanje stručnih kadrova i to po kvalifikacionoj strukturi i po djelatnostima, po mjestu zaposlenja, potrebama na stručnim kadrovima, te je u skladu s tim dan prijedlog nove mreže institucija za obrazovanje stručnih kadrova u drvnoj industriji. Konstatirano je, da se problemi kadrova u drvnoj industriji u proteklom razdoblju nisu rješavah smišljeno, planski na dulji rok, već prilično neorganizirano´ i prema momentanim potrebama, uslijed nepoznavanja kvalitativnih i kvantitativnih potreba i načina obrazovanja. Mreža obrazovnih institucija po vrstama, kapacitetu i broju ne odgovara postojećim potrebama. Sam sistem obrazovanja kadrova u drvnoj struci nije adekvatan zahtjevima ni nivou drvne industrije u tehničkom, a ni tehnološkom pogledu. Potrebno bi bilo proučiti puteve i način naj svrsishodni j ih oblika povezivanja obrazovnih institucija s radnim organizacijama, kako bi proces obrazovanja postao funkcija proizvodnotehnološkin zbivanja u neposrednoj proizvodnji. Anketirana su 64 poduzeća drvne industrije, da bi se dobio tačan uvid potreba i zahtjeva na kadrovima. Rezultati ankete još nisu sređeni. Sto se tiče zapošljavanja inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije, situacija u našoj Republici je zadovoljavajuća, zahvaljujući aktivnosti Poslovnog udruženja šum. privr. organiz. Zagreb, odnosno Poslovnog udruženja drv. ind. Zagreb. U okviru Zajednice šumarskih fakulteta Jugoslavije dosta je rađeno na tome da se heterogeni nastavni planovi i programi na šumarskim fakultetima u Jugoslaviji učine čim više srodnim. No usprikos tome ostaje još mnogo toga da se učini u smislu modernizacija i racionalizacije visokoškolske nastave, pošto dinamičan razvoj nauke i potreba brze primjene njezinil rezultata u proizvodnji i društvenoj praksi, izazivaju krupne promjene u društvenoj podjeli rada. Osnovna tendencija ovih promjena je zamjena rutinskog (kako manuelnog tako i intelektualnog) ljudskog rada radom strojeva, te rapidno povećavanje potreba za kreativnim ljudskim radom. Težište rada kadrova s visokim kvalifikacijama u suvremenim uvjetima nije na održavanju ustaljenih tehnoloških postupaika, već na njihovom stalnom i ubrzanom progresivnom mjenjanju, pa se težište rada pomiče iz izvršene faze proizvodnog procesa u studijske, konstruktivne, razvojne i istraživalačke službe radnih organizacija. Sve to postavlja ustanovama za visoko obrazovanje ikonkretne zadatke kako u pogledu izgrađivanja profila stručnjaka, sređenosti sistema studija, izbora nastave i metoda izvođenja nastave, kao i u pogledu kvalitete nastavnih kadrova koji rade u njima. Nastavni planovi i programi na srednjim šumarskim školama se svake godine dotjeruju i mijenjanju prema potrebama prakse putem Poslovnog udruženja šumsko privr. organizacija Zagreb, a u suglasnosti sa Zavodom za stručno osposobljavanje Sekretarijata za prosvjetu. Polaganje stručnih ispita za inženjere i tehničare šumarstva odvija se na do sada uobičajen ali nezadovoljavajući način. No, kako šumarstvo osim šum. inž. i tehn. zapošljava i stručnjake drugih profila, to se javljaju namjere da i ti kadrovi zaposleni u šumarstvu polažu stručne ispite. Dužina trajanja pripravničkog staža u šumarstvu i drvnoj industriji regulirana je pravilnikom o pripravničkom stažu. U. O. ovog Saveza na inicijativu Centralnog odbora Saveza ITšIDJ-e u više navrata je razmotrio problem pripravničkog staža i polaganje stručnih ispita za inženjere i tehničare šumarstva i drvne industrije, da bi se iznašla rješenia kako bi se ovaj važan problem čim jednobraznije riješio za čitavu našu struku. Nažalost u tom smislu nismo mnogo učinili pošto spomenuta akcija nije naišla na potrebno razumijevanje predstavnika onih institucija, koja momentano propisuju programe za stručne ispite, te organiziraju održavanje stručnih ispita. Smatramo, da bi pitanje stručnih ispita kao i pitanje pripravničkog staža moralo spadati u nadležnost Saveza, a što je u skladu sa zahtjevom SITH-e odnosno Jugoslavije. 5. Ostale aktivnosti Saveza — Radilo se na održavanju i popravku zgrade ovog Saveza. Krovopokrivački i limarski radovi su završeni. — Brinuli smo se za prodaju »ciglica« u svrhu dovršenja Doma Saveza SITJ-e. — Organiziarno je štampanje »Dnevnika rada«, koji je ranije bio štampan pod nazivom »Lugarska knjiga«. — Razgovaralo se sa članovima U. O.-a Saveza društava šumarsko - tehničkog stručnog pomoćnog osoblja SR Hrvatske (bivše Lugarsko društvo) kako bi se osvjetlio položaj ovog Saveza u novo nastalim prilikama u šumarstvu. — Na plenumu u Poreču dana je inicijativa za osnivanje »Spomen parka« na |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 35 <-- 35 --> PDF |
području Istre, kao doprinos Saveza SR rirvaisjse 23-godišnjici priključenja Istre i otoka matici zemlji. — J^reko svojih predstavnika Savez je sudjelovao u nizu savjetovanja i sastanaka na .koje je bio pozivan radi davanja stručnih mišljenja. — Savez je u nevezanim diskusijama za »Okruglim stolom« raspravljao o glavnim problemima šumsko privredne politike u SRH. U tim raspravama iskristalizirala su se neka mišljenja. Smatra se, da je jedan od osnovnih problema način raspodjele ukupnog prinoda u šumsko privrednim organizacijama što dolazi do izražaja u siabom stimuliranju radova na (uzgajanju) — njegovanju šuma. Nadalje se smatra da bi se cjelokupno rukovođenje šumama trebalo odvijati putem gospodarskih osnova uz pretpostavku, da su one tehnički i privredno dobro postavljene i uravnotežene. Učesnici skupa složili su se da je jedan određen način koncentracije sredstava, kadrova ltd. ne samo koristan nego i nužan. — Zaključci sa sjednica U. O.-a ovog Saveza redovito se štampaju u glasilu Saveza »Šumarskom listu«, kako bi teritorijalna Šumarska društva bila pravovremeno obavještavana o svim aktivnostima U. O.-a ovog Saveza. Izvještaj o financijskom poslovanju Sa veza ITŠIDH za razdoblje od 3 godine podnio je blagajnik Saveza Ing. A. To mašević. IZVJEŠTAJ Blagajničko-materijalnog poslovanja Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske za razdoblje od 27. 6. 1966. do 20. 6. 1969. god. tj. od 84. godišnje skupštine održane u Gospiću. Red. br. Sadržaj A. Prihodi 1. Članarina Šumarskih društava 2. Pretplate na Šumarski list i prodaje 3. Oglasi u Šumarskom listu 4. Prihodi od društvene dvorane 5. Realizacija struč. šum. knjiga 6. Realizacija struč. šum. tiskanica 7. Ostali prihodi i višak prihoda iz prošle godine Ukupno prihodi: B. Rashodi 1. Lični rashodi 2. Operativni rashodi 3. Funkcionalni rashodi Ukupno rashodi: Blagajničko-materijalno poslovanje Saveza zasniva se na propisima Statuta Saveza, a vrši se prema jedinstvenom kontnom planu i jednoobraznom dvojnom knjigovodstvu. Kao društveno stručna organizacija, Savez djeluje kao samostalna obračunska jedinica. Financijsko poslovanje se vrši na temelju odobrenog godišnjeg plana prihoda i rashoda za tekuću godinu. Prihodi i rashodi Saveza Za djelovanje, odnosno obavljanje svoje društvene i stručne funkcije na osnovu Statuta, Savez mora ostvarivati prihode. Prihodi Saveza sastoje se od: — članskih doprinosa, — prihodi od izdavačke djelatnosti i — izvanredni prihodi. Prema odluci ovog Saveza, donesenoj na Plenumu 18. 11. 1967. god. u Jastreöarskom, Šumarska društva su obavezna uplaćivati ovom Savezu 30J/o odnosno´ 3 dm. po članu ubrane članarine godišnje. Iako je ova obaveza tako minimalna, veći broj društava uopće je ne podmiruje unazad nekoliko godina. U 1966. god. za 1965. g. članarinu je platilo Šumarsko društvo Zagreb, u 1967. g. za 1966. g. članarinu je platilo Šumarsko orustvo Zagreb i Vinkovci, u 1968. g. za 196/. g. članarinu je platilo Šumarsko društvo Osijek, Ogulin, Senj, Zagreb, i Pod. Slatina, a u 1969. za 1968. g. članarinu je platilo samo Šumarsko društvo Zagreb. Prihodi od članarine od Šumarskih društava iznose za: god. 1966. 1967. 1968. 362,82 337,98 1.113,55 Pregled ostvarenih prihoda i izvršenih rashoda u 1966., 1967. i 1968. god.: Dinara 1966. g. 1967. g. 1968. g. 362,82 337,98 1.113,55 52.287,55 49.351,60 49.658,40 8.900,— 13.750,— 5.500,— 7.640— 8.920,— 4.050,— 3.355,80 1.264,55 1.143,— 81.265,30 70.475,58 82.759,30 5.368,54 8.709,82 18.869,58 159.180,01 152.809,53 163.113,83 34.553,66 38.485,20 43.590,19 20.685,44 12.222,40 17.599,— 101.764^67 88.704,61 155.971,88 157.003,77 ~ 139.412,21 "155.971,88 341 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Iz ovog pregleda vidi se kako je Savez ostvarivao prihode i izvršavao rashode. Ako uporedimo prihode u ove tri godine, vidimo, da su u 1967. g. bili manji za 6.370,48 din. u odnosu na 1966od. g. a za 10.304,30 din. u odnosu na 1968. god. Kao što su u 1967. g. bili prihodi najmanji, isto tako su te godine i rashodi bili u odnosu na 1966. g. manji za 17.591,56 din. a u odnosu na 1968. g. manji za 16.559,67 din. 1967. godina bila je izuzetno teška u 1. Prihod od pretplate i oglasa u Šumarskom listu 2. Troškovi 3. Dobit — gubitak 4. Stvarnacijeim koštanja Šum. lista U 1967. g. prihodi šumarskog lista bili su najviši zahvaljući prikupljenim oglasima od Šumskih gospodarstava. Jedino te godine Savez nije imao gubitaka na Šumarskom listu, dok u 1966. i 1968. g. je imao. Iz svega proizlazi, da se troškovi Šumarskog lista ne mogu pokrivati isključivo pretplatom, već povremenom pomoći šumarskih i drvno industrijskih poduzeća u vidu oglasa. Smatramo da ne treba tražiti izlaza u povišenju pretplate. Struktura pretplatnika za Šumarski list u 1966., 1967. i 1968. god. bila je slijedeća: Šumarska poduzeća i ustanove Šumarski inženjeri i tehničari Studenti i đaci šumarskih škola Inozemstvo Zamjena inozemstvo Zamjena u zemlji Ukupno: 1966. g. 1967. g. 1968. g. 385 395 380 374 376 361 Vrijednost zaliha iznosila je za za stručne šumarske tiskanice za stručne šumarske knjige U zadnjih nekoliko godina Savez nije štampao niti jednu stručnu šumarsku knjigu, te se vrijednost knjiga uglavnom odnosi na knjigu Uzgajanje šuma od inž. J. Šafara. Realizacija prihoda ostvarenju prihoda, te su se sve akciie Saveza tome podređivale. Šumarski list kao stručno šumarsko glasilo našeg Saveza je jedan od najvažnijih publicističkih djelatnosti Saveza. Bilo bi od interesa prikazati u kakovom su odnosu i kakovu tendenciju imaju nrihodi i troškovi koji se na toj publikaciji ostvaruju. Prikaz se odnosi na god. 1966., 1967. i 1968. 1966. g. 1967. g. 1968. g. 61.187,55 63.101,60 55.158,48 63.082,95 53.483,32 55.637,95 — 1.895,40 + 9.628,28 — 479,55 42,05 44,55 50,15 157 134 67 31 31 31 28 29 2^) 24 23 23 998 986 SŽ9 Iako se na Plenumu u Jastrebarskom 1967. god. donio zaključak, da Šumarska društva povedu akciju kako bi svi članovi bili pretplatnici na Šumarski list, vidi se da broj pretplatnika iz godine u godinu se ne povećava, nego na žalost i opada. Zalihe publikacija Zalihe publikacija sastoje se od: — zaliha stručnih šumarskih tiskanica — zaliha stručnih šumarskih knjiga. Zaliha stručnih šumarskih tiskanica i knjiga utvrđuje se svake godine inventurnim popisom. Iz takvog popisa, koii je prilog završnom računu moguć je uvid u vrst i količinu tiskanica i knjiga, koje se nalaze kao zaliha u Savezu. 1966. g. 1967. g. 1968. g. 55.172,51 50.946,61 43.115,50 10.460,95 10.173,95 9.563,45 Iz pregleda ostvarenih prihoda i rashoda vidi se realizacija prihoda od stručnih šumarskih tiskanica i knjiga u toku 1966. g. 1967. g." 1968. g. 84.621,10 71.740,13 83.902,30 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Iako su se prihodi od stručnih šumarskih tiskanica i knjiga povećali u 1968. g. u odnosu na 1967. g. ne bi se moglo reći, da je to povećanje rezultat veće prodaje Imovina Saveza: Imovina Saveza iznosi u: Imovina Saveza se sastoji od poslovne zgrade, inventara, biblioteke, sredstava na žiro računu kod banke, potraživanja od dužnika i vrijednosti zaliha stručnih šumarskih tiskanica i knjiga. Ako od imovine odbijemo vrijednost osnovnih sredstava dobijemo stvarnu obrtnu vrijednost Saveza, koja se u prosjeku godišnje kreće od 140.000 do 160.000 dinara. U 1968. g. Savez je utrošio za popravak krovišta poslovne zgrade iznos od 67.018, 60 dinara. Obzirom da Savez nije raspolagao sa tolikim sredstvima, obratio se je Šumskim gospodarstvima i Drvno industrijskim poduzećima za pripomoć. Do sada nam je u tu svrhu doznačilo novčana sredstva Šumsko gospodarstvo Buzet, Delnice, Gospić, Karlovac, Koprivnica, Kutina, Podr. Slatina, Sisak, Senj i Bjelovar, Drvno industrijsko poduzeće Đurđenovac, »Trudbenik« Bregana, »Zagor je« Krapina, »Slavonija« SI. Brod i Združeno poduzeće Perušić u ukupnom iznosu od 17.775 dinara. Ovom prilikom naš Savez se svima zahvaljuje na pomoći. Iz ovog prikaza zaključuje se, da Savez mora imati organiziranu knjigovodstvenu i blagajničku službu. U toj službi dieluju kao stalni službenici 1 knjigovođa i 1 bla gajnik. Osnovno je za idući period osigurati što sigurnije i kontinuirano priticanje priho da. Ti prihodi se mogu osigurati savo još sređenijom i redovnom uplatom čla narine Šumarskih društava te boljom or ganizacijom izadvačke djelatnosti u čemu nas jedino mogu pomoći naše šumsko privredne organizacije. Predsjednik Nadzorno»´ odbora Ing. Ž. Hajdin, podme je izvještaj u ime Nad zornog odbora. IZVJEŠTAJ Nadzornog odbora Saveza ITŠIDH-e 85-oj redovnoj skupštini Iako je funkcija Nadzornog odbora više vezana za kontrolu financijskog poslovanja odnosno urednog vođenja blagajničkih dokumenata Saveza .članovi Nadzornog odbora prema uvedenoj praksi tiskanica, već povećanje prodajnih cijena, koje su uslijedile zbog povećanja troškova štampanja. 1966. g. 1967. g. 1968. g. 546.944,33 576.217,87 624.374,32 Upravnog odbora prisustvovali su mnogim sjednicama ovoga Upravnog tijela Saveza i surađivali na rješavanju raznih pitanja dnevnog reda sjednica. Nadzorni odbor je svoj glavni zadatak, kojega sam uvodno spomenuo, obavljao u toku cijelog razdoblja mandata. Blagajničko poslovanje i blagajnički dokumenti periodički su pregledani i u toku cijelog razdoblja mandata nije pronađena u tom smislu bilo kakva neurednost ili netačnost. Dakle, blagajničko poslovanje i pripadajući dokumenti uredno su vođeni. Međutim, Nadzorni odbor bio je uporedo sa Upravnim odborom također organ Saveza koji je razmatrao godišnje financijske poslove i završne račune. Ako ste pažljivo pratili izvještaj blagajnika o kretanju prihoda i rashoda Saveza u razdoblju 1966—1968. godina, mogli ste uočiti razne činjenice, među kojima smatramo da treba dati osvrt napose na onaj prihod Saveza, koji se odnosi na tzv. doprinos teritorijalnih društava. Vi ste mogli čuti, da je u godišnjim prihodima koji su iznosili oko 15 milijuna st. dinara, taj doprinos okruglo: 36.000 st. din. u 1966. (od 1 teritorijanlog društva), oko 34.000 st .din. u 1967. (od 2 društva) i oko 113.000 st. din u 1968. god. (od 6 društava). Ovaj doprinos bazira na određenom r>ostotku ubrane članarine u teritorijalnim društvima. Ako su naprijed navedene svote odraz te obaveze članstva, onda bi se moglo zaključiti da članovi društva, osim kod par društava, uopće ne plaćaiu članarinu ili da plaćaju članarinu, ali mnoga društva ne šalju Savezu obavezni dio. Pretpostavimo, da se uredno plaća članarina i uredno šalje dio Savezu. S obzirom na broj članstva može se procjeniti da ukupna svota ne bi premašila cea 300.000 st. dinara što opet ne predstavlja značajnu stavku u prihodima Saveza u vezi godišnjih troškova i financijskog plana u cjelini. Treba imati u vidu, da Savez godišnje plaća svoj doprinos Savezu u Beograd u iznosu od cea 300.000 st. din., DIT-a Hrvatske 40—60.000 st .din., nekim drugim organizacijama, kao Crvenom križu i si. daljnje doprinose. To znači da Savez od |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 38 <-- 38 --> PDF |
nosno Upravni odbor i za ovakve rashode mora »zaraditi« fin. sredstva, jer ne može pokriti iz doprinosa svojih teritorij alnin društava. Zbog ove činjenice Nadzorni odbor smatra, da financijska obaveza teritorijalnih društava prema Savezu nije dobro riješena na bazi doprinosa iz ubrane članarine. Smatramo, da bi doprinos svakog teritorijalnog društva trebao biti neovisan o ubranoj članarini odnosno da se uopće ne bi bazirao isključivo na članarini. Taj doprinos, prema našem mišljenju, trebao bi biti upravo razrezan odnosno ova bi skupština trebala da to pitanje razmotri i donese odluku. Vjerojatno jedan doprinos po jednom teritorijalnom društvu ne bi trebao biti manji od 50.000 st. din. Dalje smatramo, da se uopće ne bi trebalo razmišljati od kuda ta sredstva pribaviti. Inženjeri i tehničari kao stručni radnici u svojim poduzećima sigurno mogu reflektirati na dodjelu i znatno većih novčanih sredstava iz odgovarajućih fondova svojih opduzeća. Molimo delegate i ostale učesnike ove skupštine da ovo pitanje ne izostane u diskusiji i u odlukama. Učesnici skupštine prihvatili su podnesene izvještaje. Predsjednik radnog predsjedništva je nakon toga pozvao učesnike na diskusiju. DISKUSIJA: Prof. dr. Z. Potočić se u diskusiji osvrnuo na prijedlog Ing. Ž. Hajdina kojeg je on iznio u svom referatu, a odnosi se na članarinu koju plaćaju teritorijalna šumarska društva Savezu. Učesnici skupštine su prihvatili prijedlog Ing. Ž. Hajdina da ubuduće svako teritorijalno Šumarsko društvo uplaćuje Savezu godišnji doprinos u iznosu od 500 n. din. D. Rudi ć je pred učesnike skupštine iznio probleme koji tište Savez pomoćnog stručno-tehničkog osoblja. U diskusiji je dr. Z. Potoči ć predložio da teritorijalna šumarska društva riki j uče u svoj rad sve ono pomoćno stručno- tehničko osoblje, koje je sada raspoređeno na radna mjesta za koja se traži SS sprema. Ing. V. Š p o 1 j a r i ć je istakao živu aktivnost članova Šumarskog društva SI. Brod na stručnom, društvenom i političkom polju. Istakao je, da pojedini članovi njegovog društva zauzimaju važne političke odnosno društvene funkcije u komuni Slavonski Brod. Kao i u ostalim teritorijalnim šum. društvima, tako je i među članovima Šumarskog društva Slav. Brod problem integracionih kretanja u šumarstvu kao tema razgovora bio jako aktuelan. Principijelno se slaže s time, da je integracija nužna, aji nadodaje da su ljudi iz struke morali imati više utjecaja na tak integracionih kretanja. Na poziv predsjedavajućeg učesnici skupštine su prihvatili prijedlog da se dade razriješnica starom Upravnom i Nadzornom odboru. Zdravko Zorić je u ime verifikacione komisije izvjestio prisutne da skupštini prisustvuje 56 delegata od ukupno 100 delegata teritorijalnih društava, što čine nadpolovičnu većinu, pa prema tome skupština može donositi pravovaljane zaključke. ing. D. B r k a n o v i ć je u ime Kandidacione komisije iznio prijedlog za izbor predsjednika Saveza. Predložen je Ing. A. Mudrovoić. Učesnici skupštine su prihvatili prijedlog aklamacijom. Nakon toga je Ing. D. Brkanović predložio slijedeće članove u novi Upravni odbor odnosno Nadzorni odbor, obrazloživši principe kojima se rukovodila njegova komisija kod kandidiranja. U novi U. O. predloženi su slijedeći drugovi: 1. Prof. dr Zvonimir Potočić 2. Dr Branimir Prpić 3. Ing. Drago Videc 4. Ing. Dragutin Bartovčak 5. Ing. Drago Kirasić 6. Mr. Nikola Komlenović 7. Ing. Josip Crvenković 8. Zdravko Zorić 9. Ing. Zivko Petković 10. Mr Ante Krstinić U novi Nadzorni odbor predloženi su slijedeći drugovi: 1. Ing. Srećko Vajnković 2. Ing. Vid Fašaić 3. Ing. Žarko Hajdin Predloženi su kandidati za Upravni i Nadzorni odbor prihvaćeni aklamacijom. Ing. Ante Mudrovčić kao predsjednik novog U. O-a zahvalio se učesnicima 85. redovne skupštine na povjerenju koje je ukazano njemu odnosno novoizabranom U. O. II. STRUČNI DIO O integracionim kretanjima u šumarstvu na području »Slavonske regije« referat je podnio Ing. M. Andrašek. OSNOVNE KONCEPCIJE INTEGRACIJE ŠUMARSTVA ISTOČNE SLAVONIJE 1. UVODNE NAPOMENE Privredna integracija, kao udruživanje pojedinih dijelova u jednu jedinstvenu |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 39 <-- 39 --> PDF |
cjelinu, sa svrhom optimalnog korištenja dijelova, predstavlja jednu od zakonitosti razvitka proizvodnih snaga i odnosa. 1.0. Definicija i svrha teme Referat »O osnovnim koncepcijama integracije šumarstva Istočne Slavonije« izrađen je na zamolbu Upravnog odbora Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske i prezentiran je učesnicima 85. redovne godišnje skupštine, koja je održana 20. 6. 1969. godine u Zagrebu. Pošto je to relativno opsežan materijal nije praktično da bude u potpunosti objavljen. Zato se, u dogovoru sa glavnim i odgovornim urednikom ovog časopisa, objavljuje veći dio toga referata, dopunjen samo sa osnovnom informacijom o rezultatima uspješno provedenog referenduma o integraciji istočnoslavonskih gospodarstava. Svrha ovog teksta je da ukratko i bez pretenzije iscrpnost i definitivnost tretmana izloži izvjestan konspekt ideja, stavova, pa i prijedloga rješenja relevantnih za unutrašnju organizaciju šumskoprivrednog poduzeća Slavonije u savremenim usiovima socijalnog i naučno4ehnološkog progresa u šumarstvu i drvnoj industriji u svijetu, a naročito u našoj zemlji. U njemu se, osim prethodnih napomena i zaključnih konstatacija, razmatraju: — ciljevi i zadaci integracije šumarstva; — osnovni pristup i polazni stavovi oko integracije; — osnovni elementi unutrašnje organizacije poduzeća; — stav prema odluci Izvršnog vijeća o formiranju šumsko privrednih područja; — neki problemi integracije šumarstva, te — zaključci i prijedlozi. Savremena kretanja u privredi, — nühovi ciljevi i zadaci, modernizacija tehnologije proizvodnje i poslovanja i dr., — u savremenim usiovima socijalnog i naučno-tehnološkog progresa, složena su do toga stepena i tako delikatna da svakom ograničenom pristupu — pa tako i ovom — nužno prijete razne opasnosti ograničenja, jednostranosti itd. Zato ovaj tekst treba uzeti samo kao informaciju o do sada izgrađenim stavovima i formiranim prijedlozima rješenja u vezi teme označene u naslovu. U ovom konceptu i- ma ustupaka, nedorečenosti, pa i nedosljednosti u primjeni načela i elemenata moderne organizacije rada. No, to će se već zajedničkim radom korigirati. 1.1. Nauka i integracija Smatramo važnim da posebno istaknemo jedan velik (možda čak najveći!?) propust u svim dosadašnjim fazama rada u integracionom procesu: naučno-istraživačke institucije nisu u dovoljnoj mjeri angažirane na obradi kardinalnih problema integracije (naročito u samoupravnim i tržnim uvjetima), kao što su: — prvo, parametri optimalnog modela šumsko-privrednog područja; — drugo, parametri optimalnog modela unutrašnje organizacije šumskoprivrednog poduzeća i — treće, čitav niz drugih neriješenih problema, koje nauka i praksa samo zajedničkim radom treba i mogu da riješe (praktična, ali i kompleksna metodologija izrade projekta o raznim vidovima integracije šumarstva i samoupravnim i tržnim uvjetima privređivanja, zatim oblici koncentracije sredstava i kadrova, itd.). Nedostatak egzaktnijih mjerila i Parametara bar približnog optimuma spomenutih kategorija, — kao posljedica nedovoljne uključenosti nauke u izučavanje i rješavanje ove problematike, — doveo je do mnoštva ideja i varijanti, što je dosta razvodnilo i usporilo akciju. Pojava mnogobrojnih prijedloga davala je dojam da se pruža otpor integraciji. Iz toga se nameće zaključak da odgovornost rukovodećeg i stručnog kadra treba vezati i za naučne inovacije u poduzeću i smatramo da treba nastojati da naša "oduzeća pretvorimo u stalni poligon provjere i primjene rezultata naučnoistraživaokog rada. 2. CILJEVI I ZADACI INTEGRACIJE Mehaničko spajanje poduzeća bez suštinskih promjena u tehnologiji nroizvodnje i poslovanja, te u politici privređivanja uopće ne znači integraciju. 2.0. Općenito o ciljevima integracije I prividno veća samoupravnost u uvictima privredne izoliranosti i autarhičnosti ili uključivanje u integracione procese imaju značaj za kolöktiv upravo u onoj mjeri u ikojoj omogućuju bolje privređivanje i sticanje većeg dohotka. Zato se utvrđuju osnovni i posebni ciljevi i zadaci, koji treba da osiguraiu bolje privređivanje i sticanje većeg dohotka putem — modernizacije proizvodnih snaga i — unapređenja društvenih odnosa. Pošto je ovo horizontalna integracija, potrebno je sagledati njene specifičnosti u šumarstvu i dati odgovor na početno 345 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 40 <-- 40 --> PDF |
pitanje u ovoj problematici: šta se to realno može postići bilo kakvom integracijom u šumarstvu uopće, a posebno u šumarstvu Slavonije? Generalni odgovor glasi: integracijom šumarstva, prvo, u početku, samo horizontalnom (unutar šumarstva); drugo, kasnije i vertikalnom (sa prerađivačima drva, samo u odgovarajućoj, labilnijoj ili čvršćoj formi); treće, također kasnije, i mješovitom (od proizvođača sirovina preko prerađivača i finalista do povezivania sa prometom, odnosno trgovinom, isto tako u odgovarajućoj formi udruživanja), može se postići toliko mnogo da se može vlastitim i udruženim sredstvima i snagama (čak i bez pomoći zajednice), bržim tempom, podizati životni standard i poboljšavati uslove rada radnih ljudi u šumarstvu, te povećavati i poboljšavati šumski fond. A pogotovo ako se još udruženim snagama bude insistiralo uz ozbiljne i atraktivne programe razvoja na riešavanju sistemskih uvjeta privređivanja za šumarstvo (i drvnu industriju). Za postavljanje realnih ciljeva razvoja putem poslovnog povezivanja potrebno je temeljito izučavati sadašnje i perspektivne mogućnosti. Integracija, kao organizaciono sredstvo, — isto kao i sveukupna organizacija rada, — nije sama sebi cilj, nego sredstvo za postizanje privrednih i društveno političkih ciljeva, koji su precizirani u: — općoj generalnoj) poslovnoj politici i u — posebnim poslovnim politikama poduzeća (proizvodna orijentacija i mogućnosti, te investiciona, komercijana, kadrovska, socijalna i financijska politika, zatim politika unutrašnje raspodjele dohotka, praćenja i primjenjivanja nauke i tehnike, poslovnog povezivanja i, na kraju, organizacija rada i proizvodnje). Post osu ciljevi generalne poslovne politike šumskih gospodarstava Istočne Slavonije: — prvo, poboljšati životni i društveni standard, te uvjete rada radnih ljudi u svojim radnim kolektivima, i — drugo, povećati akumulativnu sposobnost, time i proširenu reprodukciju u svojim poduzećima, jačajući time svoju proizvodno-tehničku sposobnost, te povećavajući sigurnost na radu, stupanj_ zaposlenosti i zapošljavanja, te odvajajući veća sredstva za povećanje i poboljšanje šumskog fonda, optimalno usklađujući odnos između općih (posrednih, neekonomskih) i direktnih (ekonomskih) _ koristi od šuma, to se i ciljevi i zadaci integracije moraju uklopiti u ciljeve generalne i posebnih poslovnih politika ovih gospodarstava, tj. da integracija doprinese: — prvo, modernizaciji proizvodnih snaga (radne snage i sredstava za rad), i — drugo, unapređenju proizvodnih odnosa (samoupravljanja i nagrađivanja prema rezultatima rada), kako bi se omogućilo bolje uvjete privređivanja i stjecanja većeg dohotka, odnosno — poboljšanje onoga što imamo, i — ostvarivanje onoga što zasad nemamo. Ciljeve integracije promatra se s dva aspekta, i to: prvo, osnovni i, drugo, snecifični ciljevi. 2.1. Osnovni ciljevi integracije 1. Postojećim sredstvima i kadrovima, a naročito njihovom prikladnom koncentracijom, ostvariti što veće poslovne rezultate na svim sektorima privređivan-´a u šumarstvu Slavonije; 2. poslovno-tehničkom suradnjom svih oblika na nivou proizvodnje, usluga i prometa povezati, za sada, slavonsku šumsku privredu međusobno (po horizontali), te kasnije, po vertikali sa drvnom industrijom, i, eventualno, sa drugim poslovnim partnerima i na taj način najracionalnije koristiti postojeće mogućnosti u cilju stvaranja uslova svestranijeg razvitka; 3. poslovno-tehnička suradnja treba da bude sredstvo za podizanje šumarstva (a s tim u vezi i drvne industrije) na evropski nivo. (Naročito, da prerađivačka industrija može konkurentno da nastuna na inostranom tržištu). Za postizanje ovog cilja postoje dobri preduslovi — bogatstvo šumama i stručnjaci. U šumarstvu treba naći najbolja rješenja za otvaranje šuma i mehanizaciju proizvodnos; procesa (a u drvnoj industriji odgovarajuća rješenja za modernizaciju proizvodnje i poboljšanje kvaliteta proizvodaV 4. integracioni procesi na bazi čvršćeg poslovnog povezivanja šumarstva u slavonskim (a u perspektivi i u širim) razmjerama treba da omoguće daljnie jačanje´ samoupravljanja i socijalističkih odnosa, te modernizaciju proizvodnih snaga (kao dvije strane istog procesa), jer »što budu razvijeniji socijalistički odnosi, to će biti brži i ekonomski razvoj. I obrnuto, ništa nije i ne može biti od koristi socijalizmu, ako ide na štetu ekonomskog napretka . . .« (Edvard Kardelj); 3. šumarstvo i drvno-prerađivački kompleks Slavonije organizirati tako da se sa područja (regije, odnosno zemlje) izvoze |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 41 <-- 41 --> PDF |
optimalno oplemenjeni proizvodi, a ne sirovina. To ne znači zatvaranje u regionalne okvire, nego samo jednu ekonomsku nužnost — da najprije »u kući« raščistimo sve što sami možemo i tako ojačani da krenemo u daljnja nužna -poslovna povezivanja — u svim pravcima. 2.2. Specifični ciljevi integracije 1. Izvršiti podjelu rada unutar sadašnjih šumskih gospodarstava Slavonije, te i u širim okvirima. Podjela rada u matičnoj djelatnosti je gotovo nemoguća, ili neznatna (rasadnici i si.). U pomoćnim i vanmatičnim je moguće — transport i građevinarstvo. Također neke pomoćnotehničke funkcije izdvojiti na nivou poduzeća (uređivanje šuma, financiiska služba, elementi mehanografije, plan, analiza, raspodjela, istraživačko-razvojna funkcija), zatim na nivou republike i šire (fundamentalna naučna istraživanja, istraživanja tržišta, glavni dio mehanografije itd.); 2. izvršiti pravilan raspored nostojećih kadrova i osigurati njihovo daljnje usavršavanje, te formirati odgovarajuće radne ekipe stručnjaka raznorodnih stručnosti i specijalnosti; 3. omogućiti specijalizaciju pojedinih organizacionih jedinica, odnosno rada (uređivanje šuma, transport, građevinarstvo, rasadnička proizvodnja, zajedničke službe novog poduzeća i dr.); 4. provesti integraciju proizvodnje s tehničkog aspekta: a) koncentracijom proizvodnje okrupnjavanje radilišta u poduzeću gdje »od je to moguće u uzgajanju i iskorišćivanju šuma, u šumskom građevinarstvu, u rasadničarstvu, itd.); b) koncentracijom proizvodnih snaga (oruđa za rad i radne snage, nosebno stručnih raznorodnih stručnosti): c) tipizacijom gotovih proizvoda; d) standardizacijom materijala, rezervnih dijelova, oruđa i alata, uvjeta račTa, pojmova, itd. i e) tipizacijom tehnoloških procesa; 5. provesti integraciju i s ekonomskog aspekta, čiji su ciljevi: a) bolji plasman na tržištu (glavnih i sporednih šumskih proizvoda i lovnih proizvoda, proizvodnih i lovno-turističkih usluga); b) masovnost proizvodnje, odnosno bo lje korišćenje šumskog bogatstva sa još više upotrebnih i prometnih vrijednosti iz šume i šumskog tla, te od šumskih pri rodnih dobara); c) veća proizvodnost i kvalitet proizvoda i usluga; d) sniženje cijene koštanja po jedinici proizvoda i usluga (kao centralni poslovni zadatak!); e) bolje iznalaženje i korišćenje (udruživanjem, kreditiranjem) obrtnih i osnovnih sredstava (povećati koeficijent obrtaja obrtnih sredstava i korišćenje kapaciteta osnovnih tipičnih sredstava) i, na kraju, f) veći dohodak po jedinici proizvoda i po radniku. Međutim, na osnovu sadašnjih dostignuća nauke i tehnike, ne može se dovesti do revolucije tehnologije proizvodnje u fazi šumsko-kulturnih radova, tj. proizvodnje drva na panju. Tu smo, uglavnom, limitirani prirodom. Ne može se, također, ni u druaoj fazi šumske proizvodnje — u iskorišćivanju šuma, gdje su inače moguće znatnije racionalizatorske mjere, učiniti neke kardinalne promjene. Međutim, baš tu leže naše najveće šanse za racionalizaciju proizvodnog i radnog procesa. I to racionalizaciju bez investicija (studij rada, studije vremena i dr.), te racionalizaciju sa investicijama (ceste, modernija oprema, kadar). Zato se riješava pitanje financiranja takvih programa putem Zajedničkih službi novoga poduzeća. Mora se biti realan i ne gajiti megalomanske pretenzije prema rezultatima integracije. Ali — ne smije se biti ni pesimista, jer, sasvim je sigurno da postoje realne mogućnosti za povećanje poslovne efikasnosti šumskoprivrednih poduzeća putem njihove integracije. 3. OSNOVNI PRISTUP I POLAZNI STAVOVI VAŽNO JE INTEGRIRATI POSLOVE A NE TERITORIJE Sa stanovišta šumarstva Istočne Slavonije trenutno postoje dva osnovna pristupa k problematici integracije šumarstva: — prvo, pristup privrednika šumarstva Istočne Slavonije, i — drugo, pristup Izvršnog vijeća Sabora SRH-e. 3.0. Pristup privrednika šumarstva Istočne Slavonije 3.0.0. Polazni stavovi 1. Sadašnja šumskoprivredna područja u Slavoniji, uz dogovorenu korekciju na području Šumskog gosopdarstva Podravska Slatina, smatra se zadovoljavajućom osnovom za ekonomski efikasno1 poslovanje i smatra se da ih u ovom trenutku ne treba mijenjati. Ona predstavljaju za |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 42 <-- 42 --> PDF |
đovoljavajuću bazu za sva daljnja integraciona kretanja. Razlozi za ovakav stav su slijedeći: — nedostatak egzaktnih mjerila u nauci i praksi za utvrđivanje optimalnoa šumskoprivrednog područja; — izravnavanje etata na većoj površini ne mora samo po sebi dati bolje ekonomske efekte od dosadašnjih, a ako se prenaglasi može biti i kočnica razvoja ostalih proizvodnih faktora u privređivan iu (oruđa za rad, uvjeta rada, a naročito, radne snage); — površina šuma i fizički etat je samo jedan od faktora intenzivnije poslovnosti, ali koji bez drugih faktora (osobito ljudskog) ne osigurava intenzivno privređivanje u sistemu dohotka, a na nivou današnjeg razvoja proizvodnih snaga (čemu mogu kao dokaz poslužiti postignuti rezultati kod postojećih šumskih gospodarstava, koja imaju različite površine i etate); — dosadašnja šumska gospodarstva, odnosno područja, svojom politikom razvoja učinila su i čine da smanje disproporcije koje ugrožavaju potrajnost dohotka, poboljšavajući strukturu šuma akumuliranjem prirasta ili njegovim intenziviranjem (plantaže) na dosadašnjim površinama, i — dosadašnja gospodarstva nisu smanjila prostu reprodukciju šuma, nego su je i proširila; 2. šumsko privredne osnove treba i dalje sastavljati za postojeća šumsko "rivredna područja po postojećim propisima; 3. na nivou integriranog poduzeća izrađivati program razvoia. koji će biti optimalizacija uvjeta i efekata privređivanja putem jedinstvene politike u tačno preciziranim periodima. U novom poduzeću tražiti zajednički globalni optimum i usklađivati 2a s narciialnim optimumima, učešćem dijelova u efektima zajedničkog optimuma i kompenzacijom oštećenih diielova. Ovo razrješavanje suprotnih interesa šumskih gospodarstava mora biti vremensko i prostorno. U protivnom se netko mora žrtvovati, a da za to nema kompenzacije. Tu onda nema ni sporazuma niti integracije; 4. unutrašnjim organizacionim i ekonomskim odnosima osigurati materijalno pokriće programa razvoia usmjeravanjem sredstava akumulaciie bez obzira na nivo odlučivania i nominalnog nosioca sredstava po isključivo ekonomskim kriterijima. Putem unutrašnjih ekonomskih odnosa osigurati instrumente za slobodno cirku liranje sredstava na principu bankarskih operacija radi zadovoljenja ekonomskih interesa nominalnih nosioca; 5. integrirano poduzeće po svojim obilježjima osigurava primjenu člana 5. OZŠ i člana 4. ZŠ, da jednim šumsko privrednim područjem gospodari jedno poduzeće, te zbog toga svojom unutrašnjom organizacijom i definiranim pravnim odnosima osigurava integritet šuma. (Postoji mogućnost stečaja šumskog gospodarstva kao samostalne organizacije udruženog rada sa svojstvom pravne osobe i obaveza poduzeća da osigura racionalno gospodarenje šumom, a minimum da osigura prostu b:ološku reprodukciju); 6. na nivou republike, kao i na drugim nivoima, trebaju postojati institucije koje će obuhvaćati sve one poslove koji prerastaju šumska gospodarstva i koji se pojavljuju kao republički i širi problemi, a čije rješavanje većim dijelom i danas objedinjuje Poslovno udruženje u Zaerebu (kao npr. objedinjavanje naučno istraživačke službe, stručnog školstva, deviznih sredstava za nabavu repromaterijala, politike i nabave mehanizacije, uređivanja i zaštite šuma i si.). Ti zadaci formirat će se, odnosno dopunjavati, prema razvoju i potrebama novoobjedinjenih poduzeća. Sada se pojavljuje pitanje mehanografije, istraživanja tržišta, razvoja i dr. Zato treba integraciju provoditi elastično, bez šablonskih granica, funkcionanlo, diferencirajući probleme prema nivoima njihovog optimalnog rješavania (od međupoduzetnih do međunarodnih okvira); 7. povezivanje s drvno industrijskim poduzećima je od naročitog značaja za šumarstvo, ier je to grana koja se nadovezuje na dobar dio šumske proizvodnje i čiie poslovanje ie od bitnog interesa za naša poduzeća. Takva povezivanja treba omogućiti na svim nivoima, naravno, u odgovarajućoj, labilni joj ili čvršćoi formi. 3.0.1. Osnovni pristup formiranju integriranog poduzeća 1. Zajednički ekonomski interes organizacija u sastavu poduzeća, izražen učešćem u dohotku od zajedničkih ulagam´a; 2. samoupravni put dogovaranja pristupa integraciji i ugovorno pristupanje integriranom poduzeću; 3. princip proste biotehničke reprodukcije je minimalni program politike Poduzeća, a proširena reprodukcija treba da proistekne iz ekonomski prioritetnih _ interesa radnih kolektiva u šumarstvu i iz općih interesa zajednica uz njenu obave |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 43 <-- 43 --> PDF |
zu da i ulaže određena sredstva u tu svrhu; 4. postupnost i elastičnost formi organizacije kod izgrađivanja organizacije integriranog poduzeća. (U startu: minimalni program. Kasnije: »prestrojavanje u hodu« u pravcu usavršavanja poslovanja); 5. dostignuti nivo organiziranosti i stupnja razvoja sadašnjih šumskih gospodarstava ne smije opadati, što bi se mostio dogoditi u slučaju formiranja jednog šumsko privrednog područja, a zbog šablonske primjene odredaba ZŠ; 6. u ovom materijalu su formulirani samo osnovni elementi unutrašnje organizacije zajedničkoga poduzeća, ne ulazeći u tu problematiku sadašnjih šumskih gospodarstava. Predmet posljednjih ovih izmjena bit će jedan od važnijih zadataka novog integriranog poduzeća i njegovih zajedničkih službi koji treba riješavati studiozno, a ne isforsirano i površno. Promjenama u unutrašnjoj organizaciji sadašnjih šumskih gospodarstava, kao i korekciji sadašnjih šumsko privrednih područja, pristupati studiozno, uvažavajući specifičnost prilika užih teritorijalnih cjelina i organizacija, te kontinuiteta politike razvoja. Sada, u startu, se ne dira u unutrašnju organizaciju sadašnjih šumskih gospodarstava, ne zato što možda netko želi da ostane status quo (zbog lične kombinatorike i dr.), nego iz jednostavnog razloga — iz razumne opreznosti od isforsiranih i nepromišljenih akcija bez perspektivnog sagledavanja problema. A takve akcije integracija, kao dinamičan i formama bogat proces, ne trpi. Najveća opasnost normalnom odvijanju tog procesa prijeti upravo od statičkog, površnog i mehaničkog pristupa integraciji; 7. osigurati primjenu sistema dohotka i na nivou integriranog poduzeća, ali tako da se po ekonomskoj logici razvija novo poduzeće kao cjelina i šumska gospodarstva kao sastavni dijelovi, jer samo na bazi stvarnih razlika gradit će se i stvarno jedinstvo među sadašnjim gospodarstvima; 8. osigurati optimalnu povezanost i racionalnu organiziranost funkcija upravljanja, rukovođenja i izvršenja. Unutrašnju organizaciju poduzeća u svim elementima temeljiti na pravu samoupravljanja radne zajednice i provoditi kao proces demokratske centralizacije funkcija i poslova. To znači, da se na viši nivo organizacije centraliziraju samo one funkcije i koncentriraju oni poslovi, koji sadrže zajednički interes sastavnih dijelova. 3.0.2. Osnovni elementi unutrašnje organizacije poduzeća 1. Šumska gospodarstva (Našice, Osijek, Podravska Slatina — pogon Slatina, Slavonski Brod i Vinkovci) u integracionom postupku osnivaju poduzeće koje je jedinstveno po vanjskim pravnim karakteristikama, a složen opo svojoj unutrašnjoj organizaciji i visokom stupnju pravne (supstancijalne) autonomije; 2. Šumska gospodarstva koja ulaze u zajedničko integrirano poduzeće imaju status samostalne organizacije udruženog rada pravne osobe (skraćeno: SOUR — p. o.), što se precizira ugovorom i statutom; 3. jedinstveno poduzeće osniva se u pravno tehničkom smislu snajanjem, a u materijalnom smislu udruživanjem; 4. jedinstvo poduzeća izražava se u osnivanju i razvijanju zajedničkih (samouoravnih i stručnih) organa kao predstavnika i nosioca udruženih interesa; 5. posebno izražen zajednički interes na nivou poduzeća ieste formiranje kompleksa razvojnih funkcija, konstituiranih u odgovarajućim organizacionim jedinicama radi vođenja jedinstvene razvojne, tehnološke, tehničke, ekonomske organizacione, kadrovske, komercijalne i financijske politike; 6. SOUR — pravne osobe samostalno utvrđuju svoju organizaciiu i svoi dohodak. A odnosi unutar SOUR — n. o. uređuju se općim pravilima i pravilnicima; 7. privremenim statutom jedinstvenog poduzeća do donošenja statuta utvrdit će se: organizacija i nadležnost poduzeća i njegovih organa, te Zajedničkih službi novog poduzeća; naziv i sjedište noduzeća i zajedničkih institucija; sistem financiranja Zajedničkih službi i njihovog vezanja uz dohodak organizacija u sastavu poduzeća i dio sredstava akumulacije koji podliježu obaveznom oročavanju na nivou integriranog poduzeća, te o kriterijima toga oročavanja i vraćanja koji su jedinstveni za cijelo poduzeće, a regulirani su posebnim pravilnikom; 8. korištenje zajedničkih (oročenih) sredstava vrši se na temelju ekonomskih kriterija. Oročena sredstva vraćaju se u anuitetima, ali u najdužem ukupnom roku od 10 godina; 9. odluke o ulaganju zajedničkih^ sredstava u zajednički program investicija donosi zajednički kreditni odbor na taj način, da se broj glasova SOUR-a pravne osobe određuje razmjerno učešću u financiranju; 10. između SOUR-a pravnih osoba nema bespovratnog prelijevanja sredstava (ni 349 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 44 <-- 44 --> PDF |
u planu ,ni u ostvarenju). Izuzetno, -nlikom provođenja krupnih i značajnih akcija u suzbijanju zaraza šuma i ako su te akcije od zajedničkog interesa bar za jedan dio ili za sve SOUR-.e pravne osobe, može doći do reguliranog bespovratnog prelijevanja financijskih sredstava između zainteresiranih SOUR-a pravnih osoba; 11. SOUR-i pravne osobe odgovaraju prema trećim osobama samostalno za obaveze nastale iz vršenja svoje redovne djelatnosti. Jedinstveno poduzeće odgovara samo sredstvima izdvojenim na nivou jedinstvenog poduzeća i u djelokrugu poslova koje budu vršili zajednički organi i službe jedinstvenog poduzeća. Za obaveze jedinstvenog poduzeća postoji zakonska subsidijarna odgovornost SOUR-a pravnih osoba. Nema subsidijarne odgovornosti između SOUR-a pravnih osoba, a ni između jedinstvenog poduzeća i SOUR-a pravne osobe za obaveze preuzete od strane SOUR-a pravne osobe; 12. SOUR — pravna osoba nije dužna pokrivati poslovne gubitke druge SOUR — pravne osobe. Ako SOUR — pravna osoba ostvari gubitak, uvodi se privremena uprava, a ako ni to nije dovolino — dolazi do reorganizacije i gubitka samostalnosti; 13. za rješavanje sporova u vezi sa zaključivanjem i izvršenjem ugovora između SOUR-a pravnih osoba, kao i između jedinstvenog poduzeća i SOUR-a pravne osobe, osnovat će se unutrašnja arbitraža; 14. na nivo u jedinstvenog poduzeća postojat će ovi organi: radnički savjet, poslovni odbor i generalni direktor. U radnički savjet i poslovni odbor sve SOUR — pravne osobe birat će isti broj članova, neovisno o ekonomskoj snazi i brom radnika SOUR-a pravnih osoba; 15. referendum u cijelom poduzeću se mora održati na zahtjev najmanie 20>/o zaposlenih u ciielom poduzeću, ili 808/» zaposlenih u jednom SOUR-u pravnoj osobi ili natpolovične većine radničkih savjeta SOUR-a pravnih osoba; 16. na nivou poduzeća postoje Zaiedničke stručne službe koje će imati položaj OUR-a sa posebnim obimom samoupravnih prava. Sistematizaciju radnih mjesta ovih službi i djelokrug njihovih poslova utvrdit će se općim aktom; 17. prilikom uključivanja sadašnuh radnih organizacija u sastav integriranog poduzeća potpuno se isključuje odgovornost za obaveze koje organizacija unosi u poduzeće, što se regulira na isti način kao i za obaveze koje će SOUR — pravna osoba preuzeti u toku poslovanja; 18. integrirani SOUR-i pravne osobe obavezuju se da će u zajedničkom poduzeću ostati najmanje 5 (net) °odina. Istup iz zajedničkog poduzeća može uslijediti najranije godinu dana nakon donošenja odluke radne zajednice SOUR-a pravne osobe o izdvajanju iz zajedničkog poduzeća; 19. SOUR-i pravne osobe donijet će privremeni statut. U njegov sadržaj uniiet će se sve bitne odredbe prethodnog sporazuma i odluke o spajanju šumskih gospodarstava. On se smatra donesenim kad ga, nakon rasprave na zborovima radnih ljudi, u istovjetnom tekstu, utvrde svi radnički savjeti SOUR-a, a stupit će na snagu 1. 1. 1970. godine, od kada i počinje da egzistira novo poduzeće u osnivanju; 20. u dio statuta kojim se regulira postupak za donošenje i promjene statuta i općih akata unijeti odredbu prema kojoj je za izmjenu normi statuta unijeti´h iz statutarnih dokumenata (prethodni sporazum i odluka o spajanju poduzeća) potreban pristanak svih budućih SOUR-a pravnih osoba integriranog poduzeća. Time se stvara pravna garancija za poštivanje temeljnih pitanja unutrašnje organizacije poduzeća. 3.2. Stav šumarstva Istočne Slavonije prema rješenju Izvršnog vijeća Sabora SRH o formiranju šumsko privrednih područja 3.2.0. Iz prethodnih tačaka vidi se stav prema rješenju. Činjenica je da riešenje Izvršnog vijeća ima i dobrih i loših strana. Smatramo da one loše pretežu, unatoč namjerama kreatora toga rješenja, koje su, sasvim sigurno, bile dobre. Najvažniia njegova dobra strana jeste u tome, što je ono ubrzalo integraciona kretanja, koja su inače bila vrlo spora. To ne znači da naš samoupravni pristup integraciji nema i loših strana, ali smatramo da ipak pretežu dobre strane. To rješenje Izvršnog viieća Sabora za ovih pet istočnoslavonskih gospodarstava niie bilo potrebno (kao administrativna miera prinude na integraciju ne samo šumsko privrednih područja nego i poduzeća!), a danas ovdje ona smeta samoupravnom dogovaranju oko integracije. Istočnoslavonsko šumarstvo uspješno je (sa 827» »za«) provelo referendum o spajanju šumskih gospodarstava u jedinstveno poduzeće na samoupravnim osnovama (kao da ne postoji rješenje Izvrš |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 45 <-- 45 --> PDF |
351 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 46 <-- 46 --> PDF |
352 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 47 <-- 47 --> PDF |
nog vijeća). Smatramo da je Izvršno vijeće trebalo forsirati ekonomske mjere kao stimulans za integraciona povezivanja, a ne silu zakona, pri čemu nije vodilo računa o sva tri osnovna faktora proizvodnje, nego samo o sredstvima (i to samo o tipičnim šumskim sredstvima — o šumi i šumskom zemljištu), zanemarujući ostala sredstva (ceste, zgrade, opremu i dr.), zatim vrlo veliku raznolikost i raznih drugih uvjeta privređivanja (tržište — proizvodna i konačna potrošnja), i, kao najvažnije, zanemaren je — čovjek (zamagljena je njegova perspektiva i dr.). Doduše, unutrašnju organizaciju novog, okrupnjenog poduzeća prepušta sadašnjim radnim zajednicama, iako to pitanje ne spominje u rješenju, ali je to mnogo puta rečeno od strane odgovornih drugova iz Izvršnog vijeća i Sekretarijata za privredu. Šumska gospodarstva Našice, Osijek, P. Slatina (pogon Slatina), Slav. Brod i Vinkovci (Požega je to već ranije učinila), podnijela su prijedlog Ustavnom sudu Hrvatske za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti rješenja Izvršnog vijeća Sabora SRH-e o osnivanju šums´ko privrednog područja broj 7888/11969. od 28. IV 1969. (Narodne novine broj 23/69.), time da se: — prvo, odloži njegovo provođenje do donošenja konačne odluke, a nakon provedenog postupka, i — drugo, da se rješenje ukine. U slučaju da do donošenja konačne odluke t>roizvede meke pravne posljedice, predlaže se da se poništi i rješenje i pravne posljedice koje je proizvelo. 3.2.1. Razlozi podnošenja prijedloga Ustavnom sudu su slijedeći: — prvo, što je u administrativnom putu integracije šumsko privrednih područja (a automatski time i u nametnutoj integraciji šumsko privrednih poduzeća) sadržano automatsko i bespovratno prelijevanje sredstava između sadašnjih radnih organizacija. U ovome i jeste bit neslaganja sa rješenjem Izvršnog vijeća; — drugo, što pogotovo saad, poslije riešenja Izvršnog vijeća, nisu jasna dva važna pitanja: a) što je to opći interes, te koja su to prava i obaveze zajednice na osnovu kojih ona ima pravo i obavezu da intervenira u šumu i u šumarske radne kolektive u ime zaštite i razvijanja elemenata općeg interesa u šumi, i b) što je to sa samoupravljanjem u šumarskim radnim kolektivima, pošto riešenje ne doprinosi neutralizaciji vlasti i njenom zamjenjivanju procesom samo upravnog dogovaranja o interesnim pitanjima. Sada je prilično zanemareno i zamagljeno samoupravljanje u šumarstvu. Oba pitanja (a i b) treba ozbiljno proučiti i izvršiti odgovarajuće dopune Zakona O´ šumama. Radi se o vrlo vitalnim pitanjima šumarstva (kao privredne grane sa dosta neprivrednih elemenata) i radnih kolektiva (koji nemaju ista samoupravna prava kao radni kolektivi u ostalim privrednim granama). Mi smatramo da zajednica mora (uz pomoć radnih kolektiva u šumarstvu) preciznije zakonom definirati svoja prava i obaveze u vezi šuma i da ih treba zadržati na njenoj posebnoj brizi oko osiguranja proste biološke reprodukcije šuma. To pravo i obavezu zajednica može ostvariti administrativnim putem i nekim ekonomskim mjerama. A proširenu reprodukciju i integraciona povezivanja treba stimulirati ekonomskim mjerama. 3.2.2. Prijedlog za usklađenje neslaganja. a) da se ne diraju sadašnja šumsko privredna područja, kojima gospodare šumska gospodarstva Našice (šumsko privredno područje »Krndija«), Osijek (š. p. p. »Vuka«), SI. Brod (š. p. p. »Dilj«) i Vinkovci (š. p. p. »Spačva«), osim da se podijeli šumsko privredno područje »Papuk « (Podravska Slatina), kako je to i Izvršno vijeće Sabora već predvidjelo (pogon Virovitica i Pitomaca da se izdvoje iz š. p. p. »Papuk« i da se pripoje bjelovarskom području, a pogon P. Slatina da ostane šumsko privredno područje »Papuk« i da se kao samostalna organizacija udruženog rada spoji sa naprijed navedenim šumskim gospodarstvima — Našice, Osijek, SI. Brod i Vinkovci). (Na toj osnovi su i referendumi provedeni); b) da se pokrene postupak za dopunu Zakona o šumama u cilju preciznog definiranja općeg interesa, te prava i obaveza zajednice u vezi toga, kao i samoupravljanja radnih ljudi u šumarstvu. 4. NEKI PROBLEMI INTEGRACIJE ŠUMARSTVA Da spomenemo samo neke od tih problema: 4.0. nedostatak dosadašnjih naših iskustava i teoretski razrađenih rješenja u vezi privredne integracije u šumarstvu (u samoupravnim uvjetima); 4.1. nestabilnost institucionalnih uvjeta privređivanja; 4.2. nedostatak praktične metodologije za izradu projekta integracije; 353 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 48 <-- 48 --> PDF |
4.3. nerazvijenost oblika koncentracije sredstava (i kadrova) u našoj praksi; 4.4. nedostatak kompleksne standardizacije; 4.5. nema u šumarstvu ni one više faze usavršavanja proizvodnje (ili je moguća samo u neznatnim razmjerama) — specijalizacije proizvodnje, koju karakterizira podizanje kvalitete proizvoda i produktivnosti rada, te sniženje troškova proizvodnje. Specijalizacija obuhvaća ne samo proizvodnju, već i oruđa za rad i čovjeka i ona je najveće dostignute u oblasti povećanja ekonomske efikasnosti privređivanja koje priželjkuje svaki proizvođač; 4.6. pošto ne postoji specijalizacija proizvodnje u matičnim šumskim djelatnostima — nema ni njene posljedice: serijske proizvodnje — što je inače primarni zadatak privrede tamo, gdje je to moguće; 4.7. ne postoji (ili postoji u vrlo ograničenim slučajevima) ni ona još viša razvojna faza — tipizacija tehnoloških nrocesa — koja pojednostavnjuje tehnološke postupke, smanjuje njihov broj, propisuje način rada, specijalizira ljude itd.; 4.8. nema vlastitih iskustava u dugoročnom poslovnom povezivanju sadašnjih šumskih gospodarstava sa transportinm, građevinskim i trgovačkim poduzećima, što otežava potpuniju privrednu integraciju; 4.9. nisu dovoljno uhodani putevi za rješavanje nekih pitanja i u međunarodnim okvirima; 4.10. ne postoji granska metodologija utvrđivanja ekonomske efikasnosti kanitalnih (investicionih) ulaganja. Tai nedostatak je velika smetnja za ispravno funkcioniranje utvrđenih unutrašnjih ekonomskih odnosa, posebno za utvrđivanje ekonomskog prioriteta investicionog ulaganja u raznim internim organizacionim jedinicama (interna banka — interni natječaj); 4.11. nema egzaktne metode za relativno objektivno ujednačavanje uvjeta privređivanja u startu; 4.12. postoji u praksi i protivriječnost između funkcioniranja komunalnog sistema i čvršćih povezivanja privrednih organizacija sa raznih komuna; 4.13. integraciju otežava i prividna protivriječnost između decentralizacije; 4T4. kočnica integracionim kretaniima u šumarstvu jeste i ukorijenjenost navika kod dobrog dijela rukovodilaca, stručnjaka, pa i jednog dijela neposrednih proizvođača, a privredna integracija nužno zahtijeva opću preorijentaciju u načinu i stilu rada, u tehnologiji, a i druge promjene; 4.15. otežavajući faktori su i neke sistemske mjere i njihova neprilagođenost specifičnostima privređivanja u šumarstvu. Tek ojačani, odnosno integrirani, moći ćemo izrađivati ozbiljne i atraktivne programe razvoja (povezano sa drvnom industrijom i drugim interesantnim poslovnim partnerima) i pomoću tih programa zahtijevati da se instrumentarij ekonomske politike prilagoćtava i potrebama razvoja šumarstva i drvne industrije; 4.16. problem motiviranja proizvođača riješen je samo kratkoročnom materijalnom stimulacijom (da postigne maksimalne efekte u dalom trenutku), ali ne i stvaranjem uvjeta za trajno postizanie takvih efekata, što je posebno značajno za gospodarenje šumama (svi šumsko kulturni radovi) i 4.17. na kraju, u vezi sa navedenim problemima, treba naglasiti da različita nitanja, vezana uz integraciju šumarstva SRH, nalaze svoja optimalna rješenja na različitim nivoima. To zahtijeva kategorizaciju ekonomskih, tehničkih, organizacionih i drugih problema integracije u šumarstvu SRri prema nivoima na kojima se nalaze njihova optimalna neženja (radna jedinica, sadašnje šumsko gospodarstvo, novo poduzeće, komuna, regija, republika, federacija, međunarodni okviri). Da je ova kategorizacija provedena — integracija odozdo samoupravnim dogovaranjem tekla bi brže i kvalitetnije. 5. ZAKLJUČCI I PRIJEDLOZI 5.1. Integracija je objektivna nužnost razvitka proizvodnih snaga i odnosa. Zato ozbiljno pristupiti izradi što realnijih programa razvoja i u njihovom sklopu i projekata integracije šumarstva i u dogovorenom roku (najkasnije do 31. 12. 1969.) formirati nova poduzeća i početi sa ostvarivanjem ciljeva integraciie5.2. da bi se posao oko integracije što uspješnije odvijao, treba obavezno probleme privređivanja tako sistematizirati da se svaki rješava na onom organizacionom nivou, gdje se može optimalno riješiti (kako ne bi svi radili na svemu), vode," i računa o svim organizacionim nivoima — od najnižih u sadašnjim šumskim gospodarstvima do međunarodnih. U tu svrhu formirati odgovarajuću stalnu radnu ekipu (komisiju) na republičkom nivou, čiji bi sastav bio raznorodne stručnosti (šumarske, ekonomske, pravne, or |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 49 <-- 49 --> PDF |
ganizatorske i dr.), sa pretežnim brojem ljudi iz operative, ali uz obavezno učešće i stručnih i naučnih radnika sa fakulteta, iz instituta, Privredne komore, Poslovnog udruženja š. pr. org. i Sekretarijata za Dr. Zadatak komisije da bude: — izraditi metodologiju izrade T donošenje projekta o integraciji i o njenom provođenju; — izraditi nacrt prethodnog sporazuma o integraciji; — izraditi bar nekoliko modela miikro-, ali i makro-organizacije šumsko privrednog poduzeća i šumarstva kao grane; — inicirati i stimulirati izradu stručnih i naučnih radova iz oblasti znanstvene organizacije šumsko privrednog poduzeća i šumarstva kao privredne grane ^organizacione jedinice, samoupravljanje, rukovođenje, koordinacija rada svih faktora u poduzeću — samoupravnih, stručnih i društveno političkih, te unutrašnh ekonomski odnosi, itd.; — osigurati objavljivanje kvalitetnih stručnih i naučnih radova, pisanih na ovu temu, koja je naročito sada aktuelna i puna nejasnoća. Osjeća se, .naime, veliki nedostatak literature iz oblasti znanstvene organizacije rada u šumarstvu. Zato bi trebalo što prije objaviti ono što je već napisano i razviti javnu raspravu o optimalnoj organizaciji šumsko privrednoe poduzeća, jer samo javnom konfrontacijom mišljenja i argumenata možemo doći do kvalitetnih rješenja; — sarađivati sa odgovarajućim domaćim i stranim institucijama koje proučavaju i moderniziraju organizaciju rada uporedo sa modernizacijom tehnolo^ie proizvodnje i »tehnologije« poslovania: 5.3. Uporno i kategorički insistirati na prilagođavanju instrumentarija privrednog sistema specifičnostima šumarstva. U tom sklopu posebno da se raščisti problem općeg interesa u šumi i kompetencija zajednice u odlučivanju o šumskom fondu, s jedne strane, te institucionalnog problema samoupravljanja radnih kolektiva u šumarstvu, s druge strane; 5.4. u poslovnoj politici poduzeća predvidjeti način i tok prilagođavanja postojećih šumskih gospodarstava novim uslovima, jer ova integracija treba da znači promjenu i u procesu rada i u odnosima među ljudima koji tu rade. Da bi potresi u organizaciji u toku sprovođenja ove integracije bili što slabiji i bezbolni j i — u poslovnoj politici predvidjeti sve važnije promjene i predviđenu organizaciju tako postiviti i vremenski tempirati da radi njenog uhodavanja minimalno trpi redovno odvijanje rada, a da se uz to postižu maksimalni rezultati. Kod toga OPtimalno koristiti ono što postoji, ali i da ustupci i neophodni kompromisi ne prejudiciraju loša rješenja u perspektivi. Organizacija se ne smije nasilno i u kratkom roku nametati, već je treba sprovoditi smišljeno, sistematski i u dužem vremenskom periodu, kako bi se moda "osteepno uhodati i modernizirati i 5.5. na kraju, mi želimo sami da izgradimo jedinstveno poduzeće, jer smo uvjereni da je kohezija odozdo čvršća od one nametnute ili dodijeljene odozgo i da, prema tome, mjerilo efikasnosti integracije nije, niti može biti forma niti dubina zahvata, nego ostvarivanje njenih ciljeva. Prof. dr Z. Potočić je u svojoj diskusiji podvukao prijedlog referenta da se na nivou Republike osnuje jedna komisija koja bi radila na metodologiji u vezi integracije. Trebalo bi poraditi ne samo na novoj mikro — već i makro organizaciji šumske privrede. Treba razmotriti pitanje prisustva šumarske nauke u sadašnjoj i novoj organizacionoj strukturi. Mora se imati na umu i činjenica da ulaganje u šumsku privredu nemaju uvijek brze efekte, pa bi zato bilo potrebno osigurati sredstva i za takva ulaganja, čije će rezultati moći koristiti buduće generacije. Ing. V. Lacković konstatirao je da nismo jedinstveni što se tiče puteva integracije. Misli, da smo u tom pogledu kao struka zatajili. Kada smo pitani nismo ništa predlagali, a sada se diže »kuka i motika« kako bi se konzerviralo postojeće stanje. Zakon je donesen a da bi ga mogli mijenjati potrebna je naučna dokumentacija s kojom nažalost ne raspolažemo. Integracija koja je na području Bjelovara provedena unazad tri godine, dala je pozitivne rezultate. Ima prelijevanja sredstava, ali ona su po njegovom mišljenju pravilna i nužna. Moramo se prestrojiti i uklopiti u nove cijene i nova kretanja na tržištu. Ostaje dilema što se tiče organizacione forme novog poduzeća: — Da li osnovati jedno jedinstveno poduzeće ili združeno poduzeće? Smatra, da se kod donošenja odluke u tom pogledu trebamo isključivo rukovoditi ekonomskim pokazateljima. Ing. M. Drndelić smatra da je zakon o 7 privrednih područja pisan deklarativno, a po njegovom mišljenju I. V. je trebalo donijeti konkretne prijedloge. Trebalo je reći ikoliku površinu treba da zauzima jedno novo poduzeće, s kolikom 355 |