DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Čehoslovaoka 7, Rumuni ja 2, Turska 2, Francuska 2, Grčka 2, Poljska 1, DR Njemačka 1, Danska 1, Austrija 1, SSSR 1 i Jugoslavija 90. Ukupno je prijavljeno 53 referata. Simpoziumu su bez malog izuzetka prisustvovali skoro svi prijavljeni učesnici. Program rada simpoziuma kao cjeline odvijao se u nekoliko oblika i to: kroz svakodnevna zasjedanja, putem nekoliko naučnih i stručnih ekskurzija te razgledavanjem suvremenih i historijskih nacionalnih bogatstava makedonskog naroda. Težište rada simpoziuma predstavljala su zasjedanja. Ona su bila organizirana na tri načina i to: kao plenarna (s ukupno 5 predavanja), u sekcijama A — biološka i B — tehnološka s ukupno 26 predavanja u sekciji A i 7 predavanja u sekciji B) i kombinirana između sekcija sa zajedničkom ili srodnom problematikom (s ukupno 15 predavanja). Plenarna predavanja održana su zajednički za sve učesnike na našem ili jednom od svjetskih jezi´ka. Od tih predavanja posebno ističemo slijedeća: FUKAREK, P. (Sarajevo): Otkrivanje i današnia raširenost molike. ´ FERRfi de, Y. — GAUSSEN, H. (Tuluza): Sistematski afinitet molike. EM, H. — D?.EKOV, S. (Skoplje): Suma molike na Peristeru. Istog dana nakon prve plenarne sjednice razgledane su šume molike na Peristeru. Ujedno je otkrivena spomen ploča (na jednoj izrazitoj stijeni usred šume! nedaleko od »BEGOVE ČESME« na okol 1.300 m n.v.) posvećena A. GRISEBACH-u.[ Glavni dio rada simpoziuma praktički! se odvijao na zasjedanjima radnih sekcija, koje su bile formirane u okviru problematike iz slijedeće dvije oblasti: biološka (A)_ i tehnološ´ka (B). Rad tih sek-l čija odvijao se odvojeno i istovremeno! tokom cijelog dana. Iz područja rada o-\ vih sekcija navodimo kao osobito zani-| mljive i značajne slijedeće referate: Sekcija »A« MARINOV, M. (Sofija): Tipološka ka-´l rakteristika šuma molike na PIRIN nla- ILTEV, A i dr. (Sofija): Rasprostranjenost, rast i prouktivnost molike u Bugarskoj. DEKANIĆ, I. (Zagreb): Kultura molike na Medvednici kraj Zagreba. PANIC, D i dr. (Beograd—Peć): Struktura i produktivnost molikovih saslojina na glavnim nalazištima u SR Srbiji na silikatnoj podlozi. NICOTA, B. i dr. (Skoplje): Vegetativno razmnožavanje molike i sjemenske plantaže. Sekcija »B« PEJOSKI, B i dr. (Skoplje): O tehnološkim svojstvima drveta molike. KOEV, D. (Sofija): Proučavanje smolnog sistema molike. PARUŠEVA, A. (Sofija): Istraživanje kemijskog sastava kore i drveta molike. U okviru trećeg načina zasjedanja (kombiniranih između radnih sekcija) održani su također inteersantni referati. Za učesnike simpoziuma organizirane su naučne, stručne i turističke ekskur zije. Na potezu Peristcr—Oteševo (Prcspa) pregledali smo uspjelo pošumljivanie raznim vrstama četinjača na ĐAVATU. Na Prespi je posječen otok »GOLEM GRAD« na kojem se vrlo usniešno od prirode razvija divlja foja (Juniperus excelsa) tvoreći sastojine. Prelazom preko Galićice dobili smo uvid u vertikalno rasprostranjenie šumske vegetacije u tom dijelu Makedonije. Vrlo slikoviti krajolici oko Ohridskog jezera oduševili su mnoge učesnike simpoziuma. U Bitolju smo razgledali iskopine drevnog grada HERAKLEJE. Suvremeno uređeno odmaralište i kupalište »OTEŠEVO« na Prespi privuklo je svojom Drirodnom urbanom ljepotom pažnju mnogih učesnika simpoziuma. Razgledanje muzeja, manastira i fresaka u Sv. Naumu, Ohridu Si Strugi ostavilo je duboke impresije i Jizazvalo divljenje svih učesnika na tako I bogatu kulturno-historijsku prošlost Ma ji kedonije. jj$ Ing. Đuro Rauš |