DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 26     <-- 26 -->        PDF

zJtcu&ni seminari


ŠUMA — OBJEKT REKREACIJE I OBLIKOVANJA KRAJOLIKA


Zbog povećane urbanizacije, motorizacije
i industriializaciie, zbog sve veće zagađenosti
zraka i voda te zbog učestalih
neurotJ´sihičkih tegoba i fizioloških poremećaja,
u privredno naprednijem dijelu
sviieta sve veća su upozorenja da šume
treba održavati i osnivati ne samo za proizvodnju
drva i zaštitu okoline, nego još
više za rekreaciju ljudi i uljepšavanje pejzaža.
I u našoj zemlji sve više se pojavljuje
potreba da šuma ima što veću ulogu
u tielesnoi i duhovnoj higijeni te da
estetski i etički što više utječe na radnog
čovjeka.


U vezi s takvim nastojanjima, na oodručiu
paše najnaprednije republike Slovenije
održan ie 1.—3. 10. 1969. u Dolenis´k´im
toplicama vrlo uspješan seminar
pod nazivom: Gozd in okolie (šuma i okolina).
Organizator je bio Biotehnički fakultet
u Ljubljani (uzgajanie šuma), Poslovno
udružen ie šumskoprivrednih organizacija
Sloveniie i šumsko gospodarstvo
Novo Mesto. čiji predstavnici su činili
stručno vodstvo. Prva dva dana održana
su predavanja i ekskurzije, a treći dan
određen ie za razmatranie o ideinim
osnovicama uređivanja noiedinih šumskih
prediela za rekreaciiske i šumskonronagandne
namiene. pregled dosadašnjih
rezultata, diskusija i zakliučci. Izjest
ćemo ukratko pregled održanih predavania.
i prerlana mnorohroinim učesnicima.
Predavan;a su održali sfmčniaci šumarstva,
medicine, tehnike, biologije i zaštite
prirode.


A. Seli«k?>r: šuma i rekreaciia (upotrebna
fiziolog´ia). Rekreaciia, homeostasis
(uopćeno., biocenoza) i kibernetika (koja
,na bazi matematike, fizike i biologiie,
nroučava homeostatske sisteme: tehničko-
biološke rekreaciiske mehanizme) jedna
ie od glavnih osnovica tog predavanja.
Osim nasivne rekreaciie. čoviek treba
da razvi´ia i aktivnu rekreaciiu (sport),
ti. dinamičnu rekreativnost oslabljenog
organizma ili borbenu pripravnost. Sportom,
osobito u šumi, vježba se reaktivrost
autonomnog (vegetativnog) živčanog
sistema.
D. Mlinšek: Imperativi i razvojne perspektive
šumarstva u Sloveniji. Naša država,
jedna od rijetkih iznimaka u Evropi,
šumarstvu ne daje nikakve finansijiske
dotacije. A šuma u životu društva
treba da. osim proizvodnie dobrog drva,
obavlja i mnoge druge funkcije. Od tih
važan je silva-turizam za čije uvjete razvitka
velik doprinos mora dati šumarstvo.
TJ Sloveniji se nalaze veliki kompleksi
šuma koii se poiavljuiu kao rekreaciiski
važne cjeline. Boravak u šumi je
danas životna potreba, a posietioci ne
znaiu što i kako treba gledati. Šumar treba
da im u tome nomogne. U vezi s time
predavač se kritički osvrće na današnju
vrstu organizacije šumske privrede koia
ie previše »administrativna« i »hierarhijska
«, s prevelikim uredsknim poslovanjem;
u kojoj ne dolazi dovoljno do izražaja
individualna sposobnost stručniaka.


M. Ciglar: Zadaci šumarstva u provedbi
rekreaciie. Vrlo opsežno gradivo Predavač
ie raspodielio u ova poglavlja: I.
Rekreaciia u prirodi — životna potreba
Hvilizarnog čovjeka i savremenog društva:
1. revolucija tehničkog napretka,
eksnanzija čovjekovog slobodnog vreme-
TI«. ?.. što iQ rekreacija u prirodnoj okolini:
II. Problematika rekreaciie u prirodi
i znanstveni rad: 1. ekonomska pitan !a,
2. zaštita prirode. 3. psihologiia pojedinca
i društva u rekreaciü. 4. medicinska i
higijenska pitanja, 5 .obiekti, naprave i
oprema za rekreaciju; III. Rekreaciia u
nrirodi i privreda: 1. rekreaciia se uklinčuie
u onće tokove privrede, 2. neposredne
i posredne koristi; IV. Izrada programa
iskorišćavania prostora za rekreaciju:
1. prikaz sadašnieg stania i potencijalnih
mogućnosti. 2. uređajni plan re-
Vreacüskog nrostora. 3. ekonomska podloga
plana; V. Sažetak i zaključci.
M. Soštarič: Značenje šume za oblik<>
vanje krajine. Sve veća urbanizacija i
skraćivanie radnog vremena utječu da
liudi češće odlaze u prirodu, ali ie pritom
ti civilizirani Huni i moderni ciganiosakaćuju.
I šumari počesto učestvuju u
tom pustošenju, i zato treba da se upozna
iu s problemima zaštite estetskih
vrednota i oblikovanja krajine. Trebalo
bi: označiti putove koji vode kroz zanimljive
šumske predjele, upoznavati turi