DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Unatoč tome što se mnogo do sada učinilo na pošumljavanju bujadičnovrištinskog područja ostaju i nadolje velika prostranstva slabo iskorištenih površina, od kojih mnoge mogu vrlo dobro poslužiti za uzgajanje intenzivnih kultura četinjača. Osnovnu zapreku daljnjem pošumljavanju predstavlja neriješeno pitanje zemljovlasničkih odnosa te svako odgađanje radikalnog zahvata u tom smislu šteti šumskoj privredi toga kraja. 6. Centralno planinsko područje Dinarskog sistema sa vapnenačko- dolomitnorn podlogom Istraživanja su izvođena na području Šumskog gospodarstvu Senj sa svrhom ispitivanja mogućnosti unošenja četinjača u već postojeće šumske sastojine. Rad je bio ekipnog karaktera kao i prilikom ispitivana sličnih problema na drugim područjima. Tada su obrađeni neki odjeli i odsjeci unutar gospodarskih jedinica Miškovica, Brušljan, Veliki Smolnik i Jasenovo Bilo (nadmorske visine od 500 do 1.100 m). Površine se nalaze unutar vegetacijskog područja biljnih zajednica »primorske šume bukve«, »šume bukve s jelom« i »pretplaninske šume bukve« (Bertović 1967.). Vlastitim pedološkim istraživanjima utvrđena je slična sukcesija tala na rasprostranjenim jurskim vapnencima i dolomitima sa onom, koju je utvrdio Martinović (1968). Sukcesija obuhvaća organogene crnice, organomineralne crnice, posmeđene crnice, smeđa i smeđa lesivirana tla. Međutim, u ovom osvrtu želi se ukazati na duboka kisela smeđa skeletna tla i tla po fiziografskim osobinama bliska podzolu, koja su nađena unutar jednolične mase jurskih vapnenaca i dolomita sa opisanom sukcesijom tala. Takovi lokaliteti izlučeni su u gosp. jed. Veliki Smolnik na Velikoj Kaoeli (cea 1.100 m n/m, god. suma oborina preko 2.000 mm), a zapunjaju veće izdužene vrtače i njihove strane. Matični supstrat je oštrobridni skelet raznih dimenzija djelomično karbonatan. Ove površine dosežu po veličini i desetak hektara, pa ih je moguće kartografski izlučiti u zasebne odsjeke i primijeniti drugačiji uzgojni i gospodarski tretman od onoga, koj se primjenjuje na okolnom vapnenačko-dolomitnom području. 7. Na području Istre i Hrvatskog primorja ovim pedološkim istraživanjima obuhvaćene su tek manje površine, iz razloga, što se do sada nije tako intenzivno radilo na podizanju kultura četinjača kao na kontinentalnom dijelu Hrvatske. Dosadašnja naša istraživanja naišla su na vrlo dobar prijem kod šumarske operative i koriste se u velikoj mjeri prilikom pošumljivanja istraživanih površina. U daljnjem radu javlja se osnovna potreba dopunjavanja stečenih saznanja putem stacionarnih pedoloških istraživanja. Ovakovo intenziviranje istraživačkog rada moguće je u budućnosti provesti uz osiguranje većih financijskih sredstava. U pogledu biljno hranidbenofiziološke komponente neophodno je nastaviti sa postavljajem egzaktnih šumskih gnojidbenih pokusa na temelju kojih će se moći davati precizne gnojidbene preporuke. |