DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Na temelju iznesenog izvršena je slijedeća rajonizacija istraživanih područja
Hrvatske:


1.
Područje istočne Slavonije — tla na karbonatnom lesu;
2.
Područje beskarbonatnih pleistocenskih ilovina i tercijarnih ilovßstih
sedimenata:
a) srednji dio sjeverne Hrvatske (istočna zona),
b) zapadni dio sjeverne Hrvatske (zapadna zona);


3. Područje na kompleksu jezerskih sedimenata mlađeg neogena sjeverne
Hrvatske;
4. Područje kiselih paleozojskih matičnih supstrata gora i planina sjeverne
Hrvatske te flišolikog mlađe paleozojskog kompleksa Petrove gore i Gorskog
kotara;
5.
Područje niskog krša (bujadično-vrištinsko područje);
6. Centralno planinsko područje Dinarskog sistema sa vapnenačko-dolomitnom
podlogom;
7.
Područje Istre i Hrvatskog primorja.
Istraživanja su se uglavnom odnosila na automorfna (terestrička) tla, tj.
ona, koja bivaju vlažena isključivo putem atmosferskih oborina, bez dodatnog
vlaženja podzemnom vodom. Hidromorfna (semiterestrička) tla za sada su od
sporednog značenja zla uzgajanje vrsta četinjača kod nas, te su istraživana tek
iznimno.


Kao temelj za determiniranje pedosistematskih jedinica služila je postojeća
»Klasifikacija zemljišta Jugoslavije« od Nejgebauera V. et al. (1963), a zatim
noviji prijedlozi dopune iste klasifikacije. Pri tome se vodilo računa o šumarsko-
praktičnoj svrsi pretežnog broja istraživačkih zadataka.


*


1. Područje istočne Slavonije — tla na karbonatnom lesu
Degradirani černozem, eutrofno smeđe i lesivirano smeđe tlo na karbonatnom
lesu mogu vrlo dobro poslužiti za podizanje kultura četinjača brzog rasta.
Pogodnost istih tala za poljoprivrednu proizvodnju predstavlja osnovni limitirajući
faktor sadnje na većim površinama.


2.
Područje beskarbonatnih pleistocenskih ilovina i tercijarnih ilovastih
sedimenata
Područje je dosta prostrano, pretežno pokriveno šumskom asocijacijom hrasta
i graba. Obuhvaća donje rubove slavonskih i posavskih brda i gora, zapunjuje
bjelovarski bazen te se međurječjem Kupe, Save i Drave proteže dalje
prema zapadu.


Opisani prostor može se najvećim dijelom poistovjetiti (prema Janekoviću
1967.) sa zonom beskarbonatnih eolskih sedimenata tj. smeđeg (soliflukcionog)
i pseudootglejenog prapora.


Slijedeći promjene vlažnosti klime u horizontalnom smjeru od sjeveroistoka
prema jugozapadu uočava se u načelu povećavanje učešća sedimenata vlažnijeg
facijesa, odnosno lesivirana tla prelaze postepeno preko niza evolucionih
stadija u pseudoglej. Povećavanje vlažnosti klime u vertikalnom smislu uz obode
slavonskih i drugih gora izraženo je sličnom pravilnošću.


Značajne pedoekološke razlike između pojedinih sistematskih jedinica unutar
ovog područja nameću potrebu za detaljnijom podjelom rJa istočn u i
zapadn u zonu . Orjentaciona granica kretala bi se pravcem smjera sjeverozapad-
jugoistok, položenim kroz mjesto Vrbovec (40 km istočno od Zagreba).


324