DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 16 <-- 16 --> PDF |
neiskorišten na tlo, naročito u posljednjim razvojnim stadijima. I spolovi se razlikuju po količini konzumirane hrane. Količina se konzumirane hrane lakše utvrđuje za soliterne štetnike no za one koji žive u zajednici. Za borova četnjaka teškoće su još veće zbog nepoznavanja broja gusjenica u zaprecima. Stoga smo do količine konzumirane hrane po 1 gusjenici došli indirektnim načinom. U laboratorijskim uvjetima kod sobne temperature (18—20° C) mjerili smo i zbrojili dnevne količine ekskremenata (V). Također smo preciznim vaganjem utvrdili srednju vrijednost, postotak iskorištenja hrane (p), a zatim specifičnu težinu ekskremenata (s). Iz ovih podataka izračunali smo konzumiranu hranu za 1 gusjenicu u jednom zapretku po formuli 100. V.s Tk = , gdje je n broj gusjenica koji se utvrdi na kraju neposred( 100-p)n no pred odlazak u zemlju. Na ovaj način dobili smo količinu konzumirane hrane za 1 gusjenicu i ona je iznosila zaokruženo 10—12 gr. Razumljivo je da je ovo aproksimativna vrijednost zbog slijedećih razloga: 1. Kod izmjere dnevne količine ekskremenata jećun dio ostaje neizmjeren u zapretku gusjenica III—V stadija; 2. Specifična težina ekskremenata nije za sve stadije jednaka; 3. Nije uzeta u obzir hrana koju starije gusjenice rasipiaju a ne iskorištavaju. Još je veću teškoću predstavljala činjenica da nemamo podataka o težini iglica upitavo onih vrsta koje Thaumatopoea pityocampa oštećuje (P. nigra, P. halepensis i P. maritima). Poslužili smo se podacima za P. sylvestris koji mije napadnut od ovoga štetnika i prema podacima Burge r a konstruirali krivulju težine iglica za pojedine debljinske razrade kao i krivulju kritičnog broja zapredaka sa prosjekom od 200 gusjenica. Ova krivulja daje orijentacione podatke i treba se korigirati za određene uvjete. Svrha nam je bila ukazati na način kojim se to može postići. LITERATURA 1. Androi d M.: Aviokemijska metoda zaštite šuma. Poslovno udruženje šum. privrednih organizacija, Zagreb, 1965. 2. Androi ć M.: Izbor metode i određivanje optimalnog vremena suzbijanja borovog četnjaka (Thaumatopoea pityocampa Schiff.). Poslovno udruženje šum. šum. privr. org. Zagreb, 1968. 3. Burge r H.: Holz, Blattmenge und Zuwachs. Mitteilungen d. Schweiz. Anstalt f. d. forstlichen Versuchswesen. Bd. XXIV, Zürich, 1948. 4. Maksimovi ć M.: Klopke sa mirisom ženki gubara kao elemenat za prognozu povećanja brojnosti populacije gubara. Šumarstvo br. 5—7, 1964. 5. Schwerdtfege r F.: Oekologie der Tiere, Band II: Demökologie. Verlag P. Parey, Hamburg und Berlin, 1968. Summary IMPORTANCE OF BEING FAMILIAR WITH POPULATION DENSITY, AND ITS DETERMINATION IN PINE PROCESSIONARY MOTH (Thaumatopoea pityocampa Schiff.) The author emphasizes the importance of population density determination in (lie control of forest insect. He is defining the critical number of density from the economic aspect and describes the method that he applied in the case of Pine processionary moth (Thaumatopoea pityocampa Schiff.). |