DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 14 <-- 14 --> PDF |
UDK 634.0.453:595.787.087.1 VAŽNOST POZNAVANJA GUSTOĆE POPULACIJE I NJENO ODREĐIVANJE KOD BOROVA ČETNJAKA (Thaumatopoea pityocampa SCHIFF.) Dr MILAN ANDROIĆ, Zagreb, Šumarski fakultet Osnovni atributi svake populacije jesu njena veličina (gustoća, abundance), prostorna disperzija, stopa nataliteta i mortaliteta, starosna struktura te potencijal i tok rastenja. U modernoj zaštiti šuma izbor metode suzbijanja nekog štetnika ovisi o svim nabrojenim faktorima a u prvom redu o određivanju gustoće populacije. O gustoći populacije ovisi veličina štete, a taj podatak služi za utvrđivanje ekonomskog efekta odnosno rentabiliteta suzbijanja. Prirodno da to nije jedini, ali je svakako važan elemenat odlučan za preduzimianje akcije suzbijanja određenom metodom. U jednom našem radu opisan je način utvrđivanja optimalnog vremena i izbora metode suzbijanja borova četnjaka (Thaumatopoea pityocampa Schiff.). Ovdje želimo opisati način utvrđivanja kritične gustoće populacije odnosno kritičnog broja ovoga štetnika i obzirom na količinu hrane koji mu u pojedinim borovim mstojinama stoji na raspolaganju. Za praktične polrebe zaštite šuma najbolje je odrediti gustoću populacije u onoj fazi u kojoj štetnik pričinjava štetu. U većini slučajeva potrebno je ovu veličinu prije utvrditi, radi pravovremene organizacije akcije suzbijanja. Kod gubarta (Lymantria dispar L.) utvrđuje se intenzitet napada na temelju broja ulovljenih mužajaka ali se to čini samo u vrijeme latence — progradacije. Smatra se da broj uhvaćenih mužjaka po ha od 24—67 predstavlja kritični broj kod koga treba preduze´ti suzbijanje (Maksimović 1964.). Ipak najčešće se gustoća populacije izračunava rta temelju broja jajnih legala iako je to moguće veoma tačno odrediti i u fazi gusjenice indirektnim putem pomoću mjerenja količine ekskremenata (Androić 1965.). U ekologiji je poznato da zahtjevi jedne populacije za svoju egzistenciju i razvoj onoga što mu okolina pruža predstavlja veoma komplicirani splet odnosa, karakterističnih za pojedinu vrstu i biotop, promjenljivih u vremenu i prostoru. Rezultantu ovih odnosa predstavlja gradaciona odnosno fluktuaciona krivulja čije poznavanje ima izuzetno veliku važnost u teorijskom i praktičnom pogledu. Za njihovu konstrukciju potrebno je odrediti apsolutnu (aparentnu) abundancu jednom od direktnih ili indirektnih metoda. Sa stanovišta zaštite šuma potrebno je za utvrđivanje stepena štete odrediti kritičnu gustoću populacije odnosno kritični broj štetnika za određenu šumsku sastojinu. Mi sm o definirali taj pojam minimalnim brojem individua štetne vrste koji je u stanju prouzrokovati totalnu defolijac i j u određene sastojine. Ovaj broj poklapa se sa optimalnim brojem gustoće populacije u toliko što optimalni broj predpostavlja onu količinu hrane kod koje će populacija postići najveći koeficijent razmnožavanja. Stoga bi ovaj 320 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 15 <-- 15 --> PDF |
broj odgovarao maksimalnoj gustoći populacije, tj. onoj gustoći koja čini granicu iznad koje bi došlo do izgladnjenja populacije odnosno do ugibanja njenih članove1. Budući kod većine četinjača (jela, smreka) totalna defolijacija povlači za sobom kao posljedicu ugibanje stabala odnosno ugrožava njegovu biološku egzistenciju mi smo ovaj kritični broj odnosno kritičnu gustoću populacije nazvali biološki kritičnim brojem odnoisno biološkom kritičnom gustoćom populacije. Schwerdtfege r (1968) naziva kritičnim brojem ili bolje kritičnom gustoćom populacije onaj broj zdravih individua kod kojega se mogu očekivati teška oštećenja i koja zahtijevaju poduzimanje mjera suzbijanja. Mi smo upotrijebili termin ekonomska kritična gustoća populacije ili ekonomski kritični broj za minimalni broj odnosno minimalnu gustoću populacije kod koje će pričinjenu šteta biti jednaka troškovima suzbijanja. Prekorači li se ova veličina, suzbijanje se isplati. Mi smo u jednom prijašnjeg radu opisali način i dali opće formule za određivanje ovog broja u prvom redu za gubara, ali koje se mogu primijeniti i za druge štetnike. Na taj niacin su eliminirane nejasnoće koje su se dosada činile označavajući štete kao male, srednje ili velike, a intenzitet napada slab, srednji i jaki (Androić 1968.). Zašto je utvrđivanje gustoće popuJieije potrebno u zaštiti šuma? Odgovor je u tome: prema gustoći populacije određujemo metodu suzbijanja a o toj metodi ovise troškovi suzbijanja. Kod niske gustoće populacije nećemo primijeniti aviometodu niti ćemo kod visoke gustoće populacije moći uspješno suzbiti štetnika sa zemlje na većim površinama. Jedan od osnovnih pcdatüka koje moramo znati da bi mogli utvrditi kritičnu gustoću populacije jeste poznavanje količine hrane koju konzumira jedinka u onoj razvojnoj fazi u kojoj pričinjava glavnu štetu. Ta se količina određuje obično u laboratoriju mjerenjem površine ili težine lišća koga štetnik dnevno konzumim i te se veličine zbrajaju. Te veličine znatno variraju za poejdine vrste štetnika u odnosu na grada cijsku fazu (prodromalni stadij, kulminaciju, stadij krize) i bonitet sastojine, klimatske i geografske uvjete itd.* Kod utvrđivanja kritičnog broja tretti imati u vidu činjenicu da štetnici ne iskorišćuju hranu racionalno i velik dio pada GDRE01VAN3E KRITICMOq BROJA ZAPREDAKA BOROVOQ ČETNJAKA 4 10 20 30 ´.0 SO cm PROMJER STABLA * Ovaj broj utvrdi se na terenu poznatom metodom, uzimajući ponder, sred. vrijednost. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1969 str. 16 <-- 16 --> PDF |
neiskorišten na tlo, naročito u posljednjim razvojnim stadijima. I spolovi se razlikuju po količini konzumirane hrane. Količina se konzumirane hrane lakše utvrđuje za soliterne štetnike no za one koji žive u zajednici. Za borova četnjaka teškoće su još veće zbog nepoznavanja broja gusjenica u zaprecima. Stoga smo do količine konzumirane hrane po 1 gusjenici došli indirektnim načinom. U laboratorijskim uvjetima kod sobne temperature (18—20° C) mjerili smo i zbrojili dnevne količine ekskremenata (V). Također smo preciznim vaganjem utvrdili srednju vrijednost, postotak iskorištenja hrane (p), a zatim specifičnu težinu ekskremenata (s). Iz ovih podataka izračunali smo konzumiranu hranu za 1 gusjenicu u jednom zapretku po formuli 100. V.s Tk = , gdje je n broj gusjenica koji se utvrdi na kraju neposred( 100-p)n no pred odlazak u zemlju. Na ovaj način dobili smo količinu konzumirane hrane za 1 gusjenicu i ona je iznosila zaokruženo 10—12 gr. Razumljivo je da je ovo aproksimativna vrijednost zbog slijedećih razloga: 1. Kod izmjere dnevne količine ekskremenata jećun dio ostaje neizmjeren u zapretku gusjenica III—V stadija; 2. Specifična težina ekskremenata nije za sve stadije jednaka; 3. Nije uzeta u obzir hrana koju starije gusjenice rasipiaju a ne iskorištavaju. Još je veću teškoću predstavljala činjenica da nemamo podataka o težini iglica upitavo onih vrsta koje Thaumatopoea pityocampa oštećuje (P. nigra, P. halepensis i P. maritima). Poslužili smo se podacima za P. sylvestris koji mije napadnut od ovoga štetnika i prema podacima Burge r a konstruirali krivulju težine iglica za pojedine debljinske razrade kao i krivulju kritičnog broja zapredaka sa prosjekom od 200 gusjenica. Ova krivulja daje orijentacione podatke i treba se korigirati za određene uvjete. Svrha nam je bila ukazati na način kojim se to može postići. LITERATURA 1. Androi d M.: Aviokemijska metoda zaštite šuma. Poslovno udruženje šum. privrednih organizacija, Zagreb, 1965. 2. Androi ć M.: Izbor metode i određivanje optimalnog vremena suzbijanja borovog četnjaka (Thaumatopoea pityocampa Schiff.). Poslovno udruženje šum. šum. privr. org. Zagreb, 1968. 3. Burge r H.: Holz, Blattmenge und Zuwachs. Mitteilungen d. Schweiz. Anstalt f. d. forstlichen Versuchswesen. Bd. XXIV, Zürich, 1948. 4. Maksimovi ć M.: Klopke sa mirisom ženki gubara kao elemenat za prognozu povećanja brojnosti populacije gubara. Šumarstvo br. 5—7, 1964. 5. Schwerdtfege r F.: Oekologie der Tiere, Band II: Demökologie. Verlag P. Parey, Hamburg und Berlin, 1968. Summary IMPORTANCE OF BEING FAMILIAR WITH POPULATION DENSITY, AND ITS DETERMINATION IN PINE PROCESSIONARY MOTH (Thaumatopoea pityocampa Schiff.) The author emphasizes the importance of population density determination in (lie control of forest insect. He is defining the critical number of density from the economic aspect and describes the method that he applied in the case of Pine processionary moth (Thaumatopoea pityocampa Schiff.). |