DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 80 <-- 80 --> PDF |
cStcana Alcucna lilecatuca Köstlcr J. N., Brückner E., B ibelriethex H.: Die Wurzeln der Waldbäume, Untersuchungen zur Morphologie der Waldbäume in Mitteleuropa (Korijenje šumskog drveća, Prilog izučavanju morfologije šumskog drveća srednje Evrope). Nakladnik Paul Parey, Hamburg- Berlin 1968. Knjiga ima 135 fotografija, crteža i grafikona, 20 tabela i ukupno 284 stranice. Ova je knjiga prvi iscrpan prikaz dosadašnjih saznanja o zakorjeniivanju šumskog drveća srednje Evrope. To je djelo rezultat 12-godišnjeg napora profesora Köstlera i njegovih suradnika u Institutu za šumarska istraživanja u Münchenu. U predgovoru knjige profesor Köstlcr opisuje historijat istraživanja zakorjenjivanja šumskog drveća i napominje, da je već pred 100 godina K. Gayer postavio zahtjev da se sprovedu komparativni pokusi s ciljem da se utvrdi kako tvore korijenje različite vrste šumsko» drveća, različite starost i u raznim tikovima tala. Osim Gavera autor snominje brojne istraživače (Duhamel du Monceau, G. L. Hartig, H. Cotta, G. König) i naglašava da problem proučavanja zakorienjivanja šumskog drveća datira od samoa početka šumarske struke. U našem je stoljeću takvih istraživanja sve više. Na XII kongresu IUFRO, održanom 1956. godine u Oxfordu, predlaže Köstler u 23. sekciji te organizacije da se proučavanja zakorjenjivanja šumskog drveća intenziviraju. Prijedlog je nrihvaćen i ta istraživanja dobivaju iza toga posebno mjesto i značaj. Profesor Köstler napominje da su Brückner i Bibelriether znatno doprinijeli izlaženju knjige. Brückner je 1950. godine predložio da se izda atlas korijenja najvažnijih vrsta šumskog drveća. To je prihvaćeno ,a materijal koji ie pripreman za atlas poslužio je, prema dogovoru, kao građa za ovu knjigu. Bibelriether je radio na sistematskom prikupljanju materijala. Kod to^a su mu pomogli asistenti i naučni suradnici Instituta za šumarska istraživanja u Munchenu. Uvod u knjigu obrađuje pojmove, metode rada i način prikazivanja korijenja s pomoću fotografija i crteža. Iza uvoda slijede tri poglavlja i to: — A. Općenito o korijenju šumskog drveća — B. Zakorjenjivanje šumskog drveća — C. Njega korijenja u uzgaianm šuma U prvom poglavlju autori govore o nasljednim svojstvima i rastu korijenja. Opisani su tipovi korijenove mreže, ritam života, fiziološki i genetski problemi kao i bolesti korijenja šumskog drveća. U tome se poglavlju govori o utjecaju prilika u tlu na tvorbu i rast korijenove mreže šumskog drveća i to o utjecaju vode u tlu, mehaničkih otpora u tlu i kemijskih svojstava tla. U ekološkoj komponenti koja se odnosi na zakorjenjivanje šumskog drveća opisani su utjecaji korijenove mreže na tlo koji se ogledaju u mehaničkom djelovanju (različito prodiranje korijenja raznih vrsta drveća u slojeve tla raznolikog mehaničkog sastava), promjeni kapaciteta tla na zrak, kemijskom djelovanju i dr. U istom je poglavlju govora o srašćivanju korijenia, konkurenciji korijenja, prorašćivanui prostora između stabala korijenjem kao i o mikorizi. U drugom, najopširnijem poglavlju obrađen je način zakorjenjivanja obične smreke, obične jele, običnog (crvehoa) bora, američkog borovca, evropskog i Japanskog ariša ,hrsta lužnjaka, hrasta kitnjaka, crvenog hrasta, obične bukve, običnog graba, malolisne lipe, obične breze, crne johe, običnog jasena, gorskog javora, javora mliječa, klena, gorskog brijesta, nizinskog brijesta, veza i trepetliike. Tu je iscrpno obrađena tendencija razvoja zakorjenjivanja s obzirom na različite razvojne stadije šumskog drveća kao i reagiranje korijenja pojedinih vrsta na prilike u tlu. Manje detaljno je opisano zakoriennvanje crnog bora, sitkanske smreke, nekih forma eurameričkih topola, jarebike, divlje trešnje i bagrema. Treće poglavlje — »Njega korijenja u uzgajanju šuma«, daje upute o onim šumsko-uzgojnim postupcima kod kohh je, za njihovo uspješno rješenie, nužno znanje o zakorjenjivanju šumskog drveća. To je poglavlje podijeljeno u pet dijelova i to: Izbor vrsta drveća Pomlađivanje, Obrada i melioracija tla, Učinak njege sastojina i Problemi genetske prirode. Kod izbora vrsta drveća posebno je opisan razvoj korijenja u mješovitim sastojinama. Tu je opisano prodiranje korijenja pojedinih vrsta drveća u čistim kulturama i u mješovitim sastojinama, |