DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 55 <-- 55 --> PDF |
UDK 634.0.31--0.65.2 TEHNIKA I ORGANIZACIJA PRIMJENE RADIO-UREDAJA U ISKORIŠCAVANJU ŠUMA Ing. SIMEUN TOMANIĆ UVOD Primjena radio-tehnike u šumarstvu uopće, a posebno u iskorišćivanju šuma — novost je. Za sada primjenjuje se samo u zemljama s visoko razvijenom i modernom tehnologijom iskorišćivanja šuma. Prvi počeci primjene radio- tehnike u šumarstvu sastojali su se u uspostavljanju radio-veza između teritorijalno udaljenih radnih jedinica. Svrha te primjene radio-veze bila je organizacione prirode: da se služba prenošenja informacija učini što bržom, jeftinijom i efikasnijom. S istraživanjima mogućnosti primjene radio-tehnike u šumarstvu nastavilo se i dalje. Danas se radio-tehnika primjenjuje pri izvođenju radnih operacija na izvlačenju, privlačenju i utovaru drva, pri organizaciji veza između radnih jedinica šumskog poduzeća te pri znanstvenom istraživanju rada u iskorišćivanju šuma. Zbog izuzetnog značaja primjene radio-tehnike u savremenom šumarstvu uopće, a naročito pri izvođenju radova u šumama planinskih i teško prohodnih predjela — prikazat ćemo u ovom radu neka iskustva u primjeni te tehnike. Svrha ovog napisa je da informira našu stručnu šumarsku javnost o dosadašnjim uspjesima i iskustvima u primjeni radio-tehnike u šumarstvu te da potakne naše stručnjake na razmišljanje o mogućnostima primjene radio-tehnike u našim znanstvenoistraživačkim organizacijama i šumskim gospodarstvima. Savremeno iskorišćivanje šuma u ravničarskim terenima — kao što su tereni Južne Švedske, Finske, Sibira, Kanade, i si. — razvilo se, a i dalje se razvija, u pravcu primjene velikih specijaliziranih šumskih mašina. Te mašine su, na sječi, izradi i transportu drva — gotovo u potpunosti zamijenile sjekiru, motornu pilu, konja pa i čovjeka. U šumama brdskih i planinskih predjela nije moguće, barem za sada, primijeniti velike i teške šumske mašine — zbog teške prohodnosti po besputnim i vrletnim terenima. Suvremeno iskorišćivanje šuma na takvim terenima razvija se sve više u pravcu primjene specijaliziranih mašina s vitlovima i sistema žičara raznih tipova. Vršena su znanstvena istraživanja o mogućnosti primjene helikoptera u tim uvjetima, ali se pokazalo da je taj način transporta drva vrlo skup (8). Sva ta sredstva za sječu, izradu i transport drva u planinskim predjelima — snabdjevena su s radio-uređajima namijenjenim za pojednostavnjenje rada i olakšanje izvođenja teških radnih operacija, uspostavljanje radio-veza između radnika, radnika i mašina, radnih jedinica, i si. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 56 <-- 56 --> PDF |
1. PRIMJENA RADIO-TEHNIKE PRI IZVOĐENJU RADNIH OPERACIJA a) Primjena radio-tehnike pri sječi i izradi te transportu drva pomoću radio-žičare u Norveškoj U Norveškoj upotrebljava se radni agregat tzv. »Radio-styrt traktormontert kabelkran«. To bi u prijevodu značilo »žičara s montiranim traktorom za pogon kojim se upravlja pomoću radio-uređaja« (vidi sliku 1). Taj agregat je konstruiran i proizveden u Norveškoj, a namijenjen je za sječu, izradu i transport drva u prebornim pa i jednodobnim sastojinama na vrletnim i teško prohodnim brdskim i planinskim terenima. Slika I. - Radio-žičara U ovome radu opisat ćemo karakteristike sastojine koja se siječe uz primjenu odnosnog agregata, opremu kojom je agregat snabdjeven, tok rada agregata i radne efekte koje taj agregat postiže. — Uz primjenu ovog agregata sijeku se jednodobne i preborne smrekove sastojine te borove sastojine. Po jednom hektaru siječe se od 50 do 150 m3, što ovisi o tome da li je sječa preborna ili čista. Sječna stabla su prsnog promjera od 15 do 40 cm, a visine od 10 do 30 m. Iz stabala se izrađuju pilanski trupci i drvo za kemijsku preradu. — U sastavu radnog agregata nalazi se slijedeća oprema: — traktor »Ferguson 65« s trdbubanjskim vitlom za pogon radnog agregata; to inače može biti i svaki drugi traktor s vitlom jačine od 40 do 70 HP; |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— nosivo uže 16 mm (6X7 + jezgra) duljine 1000 m, maksimalnog vučnog kapaciteta 18 t; — vučno uže 8 mm (6X 6 + jezgra) duljine 2500 m, maksimalnog vučnog kapaciteta oko 4 t; — uređaji za natezanje i pričvršćivanje nosivog užeta; — automatska mačka i dva zaustavljača; — alat za montiranje i demontiranje žičare te održavanje opreme agregata; — prikolica namijenjena za spremanje dijelova i prijevoz opreme agregata; — dva specijalna radio-odašiljača koji se napajaju iz baterija; odašiljači su proizvodnje »Philips«; — dva podešivača vremena (»Timer«) novrške proizvodnje za određivanje trajanja kretanja vučnog užeta u zadanom smjeru; — specijalni radio-prijemnik koji je ugrađen na unutrašnjoj strani traktorske kabine; taj prijemnik se napaja iz akumlatora; prijemnik je također proizvodnje »Philips«; — magnetsko-pneumatski uređaj montiran na traktoru; taj uređaj je namijenjen za prenošenje impulsa iz radio-prijemnika na komande traktora, odnosno vitla; uređaj je norveške proizvodnje; — jedan par ručnih tranzistorskih primo-predajnih radio-stanica »Tokai« dometa do 5 km; — dvije motorne pile »JO-BU« s alatom za održavanje motornih pila; —´ jedna poluga za obaranje stabala; — jedna kilješta za pomoć pri manipulaciji trupaca i ostalog drva na stovarištu. — U sastavu radnog agregata rade dva visokokvalificirana šumska radnika. Ti radnici su osposobljeni za: sječu i izradu drva pomoću motorne pile, vožnju traktora, montiranje i demontiranje žičare te rad pomoću žičare na transportu drva, rukovanje radio-uređajima pri transportu drva pomoću žičare. Odnosna dva radnika su zadužena za svu opremu koja se nalazi u sastavu radnog agregata. Pri radu u toku zimskih mjeseci radnici su obučeni u toplu zimsku odjeću i obuću prikladnu za rad na hladnoći, a u ostalim mjesecima nose odjeću i obuću za rad po kiši. Radnici su u stalnom radnom odnosu. Za svoj rad su plaćeni po 1 m3 oborenog, na stovarište izvučenog i po sortimentu složenog drva. — Radovi pomoću tog radnog agregata izvode se na vrlo teškim brdskim i planinskim terenima. Karakteristike tih terena su slijedeće: nagib od 20° do 45°; podloga kamenita s velikim (do 20 m3) blokovima kamena po cijeloj površini; prohodnost vrlo teška; u zimskim mjesecima snijeg ispod stabala dubine do 100 cm, a na otvorenom prostoru do 130 cm. To su tereni na kojima se vrlo teško kreću sjekači pri sječi i izradi drva, a transport drva je moguć jedino pomoću sistema žxara. Temperatura okoline, pri kojoj se izvode radovi u zimskim mjesecima, kreće se od —10° do —20° C. Takva temperatura može potrajati od 60 do 80 dana. Radovi se u pravilu nikada ne prekidaju zbog nevremena (niskih temperatura, dubokog snijega, kiše, i dr.). — Tok rada radnog agregata odvija se ovako: Dopremu transportne i sječne opreme u sječinu, montiranje i demontiranje žičare — vrše dva radnika koji su za tu opremu zaduženi i koji pomoću te opreme izvode sječu, izradu i transport drva. Radnici montiraju žičaru na linijama koje je inženjer prethodno projektirao i na terenu obilježio. Za montira |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 58 <-- 58 --> PDF |
nje žičare dvojica radnika trebaju ukupno 12 radniko-sati. Demontiranje se vrši obrnutim postupkom od montiranja, a traje isto toliko vremena kao i montiranje. U vrijeme montiranja nije uključeno vrijeme koje radnici utroše na prokresivanje linije za nosivo uže. Pošto je žičara montirana, kao što je pokazano na slici 1, radnici pristupaju sječi, izradi i transportu drva ovim tokom: Radnik 1 stavlja na sebe remen na kome se nalazi radio-odašiljač i podešivač vremena, uzima ručnu primo-predajnu radio-stanicu, motornu pilu i polugu za obaranje stabala te odlazi u sječinu u kojoj će se raditi. Radnik 2 također stavlja na sebe remen na kome se nalazi radio-odašljač i podešivač vremena (slika 2), uzima ručnu primo-preradnju radio-stanicu, motornu pilu i Slika 2. Šumski radnik s radio-odašiljačem i podešivačem vremena za daljinsko upravljanje kliješta za pomicanje drva te odlazi na stovarište kamo će se drvo dopremati. Pošto su tako izvršene sve pripreme, radnici počinju s radom koji smo shematski prikazali na stranici 285. Radnik 1 obara stablo po horizontali, okomito na smjer nosivog užeta, radi lakšeg izvlačenja. Pri obaranju stabla radnik koristi motornu pilu i polugu. Na oborenom stablu radnik kreše (odpiljuje) grane s gornje strane oborenog stabla, a zatim odpiljuje vrh. Ako je stablo palo na vrlo teško prohodan teren, radnik ne kreše to stablo već ga otprema neokresano. Pošto je tako pripremio tovar, radnik odlaže motornu pilu i polugu, odlazi pod nosivo uže i razvlači |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 59 <-- 59 --> PDF |
vučno uže do oborenog stabla. Pri dnu debla (oko 50 do 100 cm iznad panja) radnik sveže deblo pomoću užeta. Tovar može činiti jedno ili više stabala, što ovisi o veličini stabla. Maksimalna težina tovara može iznositi do 2 tone*. Svezani tovar radnik otprema iz sječine do nosivog užeta. On pri tom pomoću radio-odašiljača šalje impulse do radio-prijemnika na traktoru, a magnetsko- pneumatski uređaj prenosi te impulse na komande traktora, odnosno vitla i tako pokreće vučno uže. Pomoću radio-odašiljača radnik regulira smjer i brzinu kretanja vučnog užeta, a pomoću podešivača vremena određuje trajanje kretanja vučnog užeta u zadanom smjeru. Tovar, koji je na opisani način radnik 1 dopremio do nosivog užeta — preuzima radnik 2. On pri tom pomoću svoga radio-odašiljača i podešivača vremena regulira smjer i brzinu kretanja vučnog užeta te određuje trajanje kretanja vučnog užeta u zadanom smjeru. Pošto je tovar stigao do stovarišta, »stop«-uređaj zaustavlja tovar. Radnik 2 zatim, pomoću radio-odašiljača, regulira polagano odmotavanje vučnog užeta i spuštanje tovara na željeno mjesto (slika 4). Potom radnik 2 odvezuje tovar i vraća automatsku mačku u šumu. On pri tom pomoću podešivača vremena određuje trajanje kretanja automatske mačke u pravcu šume tako da ona stane u neposrednoj blizini radnika 1. Pomoću motorne pile radnik 2 kreše preostale grane s debla, razmjerava deblo i prepiljuje ga u Sortimente (trupce različite duljine i oblo drvo za kemijsku preradu duljine 3 m). Izrađene Sortimente radnik 2 razvrstava i slaže u složajeve. Pri tom se on pomaže kliještima za pomicanje lakših komada (slika 3) i vitlom za pomicanje trupaca. * U Norveškoj se radi na izradi sličnog sistema za transport drva s maksimalnom težinom tovara od 5 tona. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 60 <-- 60 --> PDF |
TOK RAĐA RADNOG AGREGATA PR! SJEČI, Bro j tovar a IZRADI 1 TRANSPORTU DRVA UZ UPOTRE 1 2 3 BU RADIO-TEHNIKE Sjeka č bro j Radna operacija Orudje za rad 1 2 1 2 1 2 Obaranje stabala Motorna pila i poluga 9 Kresanje grana s gornje strane debla Motorna pila A Odpiljivanje vrha Motorna pila A Transport iz sječne linije do nosivog užeta Radio-žičara \ Tovar čeka viseći ispod nosivog užeta -l\ Transport tovara do stovarišta Kresanje preostalih grana na deblu Radio-žičara Motorna pila ) Prepiljivanje Motorna pila Sortiranjei Domicanje izradjenih Komada Traktorsko vitlo, ješta klii Radeći na opisani način, radnici redovito međusobno održavaju radio-vezu pomoću jednog para ručnih tranzistorskih primo-predajnih radio-stanica »Tokai « (slika 9). Ta je veza neophodna pri otklanjanju zastoja i manjih kvarova na traktoru, žičari i motornim pilama te za razne dogovore u toku rada. Time se izbjegava nepotrebno hodanje po teško prohodnom terenu te čekanje radnika i strojeva. Slika 3. Kliješta za ručno pomicanje sortimenata na stovarištu |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— U osmosatnom dnevnom radnom vremenu, radeći na opisani način — radnici posijeku, izrade i dopreme na stovarište od 12 do 24 m3 drvnih sortimenata. Dnevni učinak ovisi o: količini sječive mase po 1 ha, kubaturi i kvaliteti sječnih stabala, konfiguraciji i prohodnosti terena, udaljenosti transporta, godišnjem dobu u kome se radovi izvode. Ukupni troškovi sječe, izrade i transporta drva iz sječine do kamionske ceste, uz primjenu opisanog agregata — iznose od 20,70 do 39,60 norveških kruna (6), odnosno 36,22 do 69,30 novih dinara po 1 m3 Slika 4. Spuštanje tovara drva dopremljenog na stovarište b) Izvlačenje drva iz sječine na traktorsku vlaku uz primjenu radio-tehnike U Švedskoj se pri izvlačenju drva iz sječine na traktorske vlake, između ostalih sredstava mehanizacije — primjenjuju žičare kojima se upravlja pomoću radio-uređaja. Te žičare se primjenjuju u ravničarskim prebornim sastojinama smreke. Sječna stabla su prsnog promjera od 15 do 40 cm, a visine od 10 do 25 m. Iz sječnih stabala izrađuju se pliasnke trupci različitih dimenzija i oblo drvo za kemijsku preradu duljine 3 m. — Radni agregat je snabdjeven slijedećom opremom: — nosivo uže duljine 170 m i debljine 14 mm; to uže se postavlja po traktorskoj vlaki na stabla 3 metra iznad tla; |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— vučno uže za privlačenje drva iz sječine do traktorske vlake; to uže je duljine 60 m i debljine 6,5 mm; — eksplozivni motor jačine 6,5 HP i težine 50 kg; motor je snabdjeven jednobubanjskim vitlom, radio-prijemnikom i magnetsko-pneumatskim uređajem; taj motor je obješen o nosivo uže, pokretan je po nosivom užetu, a služi kao izvor energije za izvlačenje drva; — radio-odašiljač proizvodnje »Philips« za daljinsko upravljanje motorom; — motorna pila »Partner«; — poluga za rušenje stabala; — kliješta za manipulaciju izrađenih tanjih sortimenata; —. alat za montiranje, demontiranje i održavanje opreme radnog agregata. —´ U sastavu tog radnog agregata rade dva stalna kvalificirana šumska radnika. Ti radnici su zaduženi za svu opremu i zajednički rade na sječi, izradi i izvlačenju drva iz sječine na traktorsku vlaku. Oni zajedno, bez drugih pomoćnika, montiraju i demontiraju žičaru na mjestima koja su unaprijed određena i na terenu označena. Pored tih zajedničkih radova, svaki radnik u sastavu radnog agregata ima svoj posebni zadatak. Zadatak prvog radnika je da obara stabla i izrađuje drvne Sortimente. U slučajevima obaranja tankih stabala, ispod 20 cm prsnog promjera, radnik ne izrađuje Sortimente u sječini. Takvo se stablo okreše i u jednom komadu izvlači na traktorsku vlaku. Pri obaranju stabala sjekač nastoji oboriti stablo u smjeru suprotnom od smjera izvlačenja iz sječne linije, odnosno okomito na tranktorsku vlaku. Time se olakšava rad drugomu radniku koji radi na izvlačenju drva. Zadatak drugog radnika je da izrađene Sortimente, odnosno okresana tanja debla — izvuče iz sječine na traktorsku vlaku. Pri tom radnik 2 radi ovim tokom: Stavlja na sebe remen na kome se nalazi radio-odašiljač, uključuje motor, provjerava rad motora i radio-sistema za daljinsko upravljanje. Nakon izvršenih priprema, radnik 2 razvlači vučno uže do izrađenih sortimenata, veže jedan, dva ili više komada drva (što ovisi o veličini komada) u jedan snop; potom radnik pomoću radio-odašiljača prenosi komande na motor, koji namotava vučno uže i vuče svezano drvo po tlu iz sječine do traktorske vlake. Pril tom radnik 2 prati drvo koje se izvlači; u slučaju da drvo, odnosno snop, zapne o panj, kamen ili stablo — prekine vuču, odkači zapeli komad i ponovo nastavi vuču. Pošto snop stigne do traktorske vlake, odvezuje ga, oslobađa vitlo i ponovo razvlači vučno uže do slijedećeg tovara, odnosno komada sortimenta. U slučaju da radniku-sjekaču pri obaranju zapne neko stablo, što se često dešava u prebornoj šumi, radnik 2 sveže to zapelo stablo vučnim uzetom i povuče ga tako da stablo padne na tlo. Na taj način radnici se međusohno ispomažu pri radu, jer su zainteresirani za dobro funkcioniranje cijelog radnog agregata. Na opisani način radnici rade kao jedna ekipa. Za svoj rad su plaćeni po 1 m3 oborenog, izrađenog i do traktorske vlake izvučenog drva. c) Primjena radio-tehnike pri utovaru cijelih debala s tla na kamione U kamion se utovaruju okresana debla smreke i bijelog bora. Prsni promjer debala iznosi od 15 do 50 cm, a duljina iznosi od 10 do 25 m. Debla se nalaze u velikim složajevima na glavnom stovarištu — između traktorske vlake i ka |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 63 <-- 63 --> PDF |
mionskog puta. Ta debla su dovučena iz sječine na glavno stovarište pomoću velikih snažnih koljenastih traktora — kao što su »Tree farmer«, »Timberjack«, »Volvo«, »John Deer«, i si. Za prijevoz cijelih debala od glavnog stovarišta do pilane ili kojeg drugog odredišta — upotrebljavaju se tro- i četvero-osovinski kamioni nosivosti od 10 do 20 tona. Udaljenost između osovina ispod tovara može se mijenjati prema potrebi što ovisi o duljini tovara (duljini debala). Kamion je snabdjeven dvobubanjskim vitlom sa dva čelična užeta promjera 8 mm (6X 6 + jezgra) i duljine svako po 50 m, radio-prijemnikom i magnetsko-pneumatskim uređajem koji su ugrađeni na unutrašnjoj strani kabine kamiona. Ta oprema služi vozaču kamiona za utovar debala na kamion. Prednosti takve opreme za utovar drva u kamion jesu: zauzima malo prostora, vrlo je lagana, stalno je na kamionu, sa svim uređajima rukuje säm vozač bez ijednog pomoćnika, troškovi utovara su niži od onih pri utovaru pomoću radnika pa i drugih uređaja. Osim toga ta oprema je relativno jeftina u poređenju s ostalim sredstvima za utovar (dizalicama montiranim na kamion, samohodnim dizalicama, i dr.). Mana je tog načina utovara, što traje dulje od utovara pomoću dizalica. Slika 5. Kamion utovaren s borovim deblima Pored navedene opreme kamion je snabdjeven željeznim nosačima lega (slika 6) i klizačima za utovar debala na kamion bez lega (slika 7). — Utovar debala u kamion vrši vozač ovim tokom: Pošto je stigao na stovarište i postavio kamion pored složaja debala, vozač kamiona stavlja na sebe remen na kome se nalazi radio-odašiljač; provjerava |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 64 <-- 64 --> PDF |
da li rade radio-odašiljač, radio-prijemnik i magnetsko-pneumatski uređaj. Potom skida gornje (jedan ili dva) dijelove »štica«*, postavlja na vrh »štica« nosače lega, a zatim postavlja lege. Time su izvršene sve potrebne pripreme za utovar. Slika 6. Željezni nosač lega postavljen na »šticu« Slika 7. Željezni klizač za utovar dcbala u kamion bez lega * Na kamionu se nalaze sa utovarne strane »štice« koje su izrađene iz tri dijela. Prije početka utovara skinu se gornji dijelovi »štica« radi lakšeg utovara, a zatim se tokom tovarenja stavljaju nazad jedan ili obadva dijela — što ovisi o visini tovara. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Rukama razvlači vučno uže preko prednje »štice« do složaja debala i veže deblo na debljem kraju. Na isti način razvlači drugo vučno uže preko zadnje »štice« do složaja debala i veže odnonso deblo na tanjem (zadnjem) kraju. Pošto je vozač svezao deblo, šalje komande putem radio-odašiljača do radio-prijemnika, a taj ih prenosi na magnetsko-pneumatski uređaj koji zadane komande prenosi dalje na vitlo. Vitlo zatim pomoću užeta vuče deblo na kamion. Na kamionu vozač poravnava utovareno deblo s ostalim utovarenim deblima. To poravnavanje vozač vrši pomoću vučne užadi koje pokreće pomoću radio-odašiljača (slika 8). Utovareno deblo vozač odvezuje pomoću lokota koji se nalazi na krajevima užadi. Pri tem se vozač ne penje na kamion. Ako su debla malih dimenzija (do 20 cm prsnog promjera i do 15 m duljine), može se odjednom vezati i tovariti po tri ili četiri debla. Na opisani način može vozač tovariti na kamion debla koja su udaljena od njega do 30 metara. Pošto je kamion utovaren, vozač namotava užad na vitlo, veže tovar pomoću lanaca, skida lege, skida sa sebe radio-odašiljač i stavlja ga u kabinu. Slika 8. Utovar cijelih debala sa tla u kamion uz upotrebu radio-tebnike Radeći na opisani način, vozač utroši za utovar 9 minuta po 1 toni drva, odnosno 62% ukupnog vremena transporta drva*. Ako vozaču pomaže pri utovaru radnik, koji inače radi na stovarištu — njih dvojica utroše za utovar 5,11 radniko-minuta po 1 toni drva, odnosno 49% ukupnog vremena transporta drva (9). Postavlja se pitanje, da li je bolje da vozač sam tovari ili da mu se dodijeli pomoćnik? Kalkulacijom utovara i transporta zajedno — utvrdit će se koji je način rada jeftiniji. U slučajevima skupe radne snage i jeftine mehani * Ukupno vrijeme transporta čini: utovar, puna vožnja na 20 km udaljenosti, istovar, okretanje, prazna vožnja na 20 km udaljenosti i postavljanje kamiona pored složaja debala. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 66 <-- 66 --> PDF |
zacije — bolje je primijeniti utovar bez pomoćnog radnika. U slučajevima gdje je radna snaga jeftina, a mehanizacija skupa — primijenit će se utovar s pomoćnim radnikom. 2. PRIMJENA RADIO-TEHNIKE PRI ORGANIZACIJI VEZA IZMEĐU RADNIH JEDINICA U ISKORIŠCIVANJU ŠUMA Najrazvijenija organizacija radio-veza u iskorišćivanju šuma je u šumskim poduzećima u SAD, Kanadi te u skandinavskim zemljama. U šumarstvu ostalih zemalja koristi se također radio-tehnika pri organizaciij veza, ali u znatno manjoj mjeri nego u gore spomenutim zemljama. Svrha je radio-veza između radnih jedinica na području šumskoga gospodarstva da se prenošenje informacija učini što bržim, efikasnijim i jeftinijim. Pomoću radio-uređaja moguće je uspostaviti radio-veze: između direkcije šumskoga gospodarstva i šumarija, između šumarije i pojedinih radilišta, između šumarija, između radilišta, između šumarije odnosno radilišta i vozila pri vožnji. Najvažnije informacije koje se mogu prenositi putem sistema radio-mreže su: nalozi raznih vrsta, izvještaji, obavijesti, dogovori, i si. Svaki radio-sistem najjednostavnijeg tipa koji se primjenjuje u šumarstvu sastoji se od predajnika, prijemnika, antene i izvora električne energije. S razvojem radio-tehnike proizveo se je čitav niz različitih mobilnih i stacioniranih primo-predajnih radio-stanica različitog dometa. U šumskim gospodarstvima koja imaju direkciju, nekoliko šumarija i nekoliko desetaka radilišta po terenu — sistem radio-veza je vrlo složen. U takvim slučajevima treba utvrditi optimalnu organizaciju radio-veza na području organizacionih jedinica koje su uključene u radio-mrežu. To pretpostavlja, da se za konkretne uvjete (terenske i organizacione) šumskoga gospodarstva — utvrdi: broj radio-predajnika i radio-prijemnika, odnosno broj primo-predajnika, jačine radio-stanica, dometi radio-stanica, položaj antena i mogućnosti snabdijevanja električnom energijom. Za šumarske prilike najčešće upotrebljavaju se tranzistorske primo-predajne radio-stanice dometa od 10 do 100 km (slika 9). Taj sistem radio-mreže Slika 9. Stacionirani radio-primopredajnik RT 20T-SSB proizvodnje »Iskra« Kranj |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 67 <-- 67 --> PDF |
u brdskim i planinskim uvjetima najbolje funkcionira na kratkovalnom (KV) području. Ultrakratkovalno (UKV) područje nije prikladno za radio-veze na velikim udaljenostima u šumarstvu zbog teških terenskih prilika. Pri postavljanju radio-mreže na teritoriji šumskoga gospodarstva treba tražiti potrebnu dozvolu nadležne uprave radio-saobraeaja za korištenje frekvencija kratkovalnog područja. Neka šumska gospodarstva u našoj zemlji počela su koristiti radio-uređaje za uspostavljanje radio-veza na svome području. Njihova su iskustva pozitivna i može se očekivati da će se ta sredstva početi primjenjivati i u ostalim pogonima odnosnih poduzeća kao i u drugim šumskim poduzećima. Radio-stanice, kojima se koriste naša šumska gospodarstva, domaće su proizvodnje i mogu se nabaviti na našem tržištu za dinarska sredstva. Pored spomenutih radio-stanica postoje i ručne tranzistorske primo-predajne radio-stanice Walky-Talky (»Voki-Toki«) dometa do 6 kilometara (slika 10). Te stanice su vrlo lagane, napajaju se iz baterija i prikladne su za rad po Slika 10. Ručna tranzistorska primo-predajna radio-stanica »To´kai« japanske proizvodnje svakom terenu. Za njihovo korištenje nije potrebno tražiit dozvolu nadležne uprave radio-saobraćaja. Takve radio-stanice proizvode se u našoj zemlji i već se koriste u nekim našim šumskim gospodarstvima za uspostavljanje veza izrmeđu radilišta te pri transportu drva pomoću žičara. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 68 <-- 68 --> PDF |
3. PRIMJENA RADIO-TEHNIKE PRI ZNANSTVENIM ISTRAŽIVANJIMA RADA U ISKORIŠĆIVANJU ŠUMA Pri istraživanju rada u iskorišćivanju šuma primjenjuju se i sredstva radio- tehnike. Ta primjena se ostvaruje_ pri proučavanju rada na sječi i izradi drva te pri proučavanju rada na transportu drva. a) Primjena radio-tehnike pri proučavanju rada na sječi i izradi drva Budući da sječa i izrada drva spada među teške radove — puno se pažnje posvećuje istraživanju te faze rada u iskorišćivanju šuma. Među brojna istraživanja sječe i izrade drva spada i istraživanje problematike umora radnika pri radu. Jedan od vrlo važnih pokazatelja umora radnika pri radu je broj otkucaja srca u jednoj minuti pri izvođenju pojedinih radnih operacija na sječi i izradi drva te dinamika rasta i opadanja brzine otkucaja srca pri trajanju i smjenjivanju radnih operacija. Mjerenje broja otkucaja srca pri radu radnika — vrši se na dva načina: pomoću Miiler-ovog pulsometra i pomoću radio-uređaja namijenjenih isključivo za tu svrhu. Za mjerenje broja otkucaja srca uz upotrebu radio-uređaja postoji slijedeća oprema: — mali radio-odašiljač (2 X 7 X 10 cm)*; — pribor za učvršćivanje radio-odašiljača na radnika; — tranzistorski radio-prijemnik; — specijalna štoperica za brzo očitavanje broja otkucaja srca u jednoj minuti**; — obrazac za unošenje izmjerenih podataka. Prije početka snimanja rada radnika, treba izvršiti sve potrebne pripreme: učvršćivanje radio-odašiljača na prsima radnika (taj odašiljač emitira otkucaje srca na određenoj frekvenciji); postavljanje specijalne štoperice na snimačku dasku i provjeravanje njene ispravnosti; provjeravanje rada radio-odašiljača i tranzistorskog radio-prijemnika. Pošto su izvršene sve potrebne pripreme za snimanje rada radnika i za mjerenje pulsa — počinje radnik raditi, a snimač snimati. Jedan te isti snimač vrši kronografsko snimanje rada radnika i mjerenje broja otkucaja srca. Pri snimanju snimač ima kod sebe cijelo vrijeme uključen tranzistorski radio-prijemnik na kome razgovjetno sluša otkucaje srca. Svake dvije minute snimač uključuje specijalnu štopericu, s koje — na bazi pet odnosno deset izbrojenih otkucaja srca — očita brzinu tj. broj otkucaja srca u jednoj minuti. Udaljenost između radnika i snimača pri radu kreće se od 3 do 30 metara. Tako snimljeni podaci kronografski i fiziološki tačni su i koriste se za utvrđivanje optimalne organizacije odmora pri radu radnika u konkretnim radnim * Takvi radio-odašiljači proizvode se u Švedskoj, Nnorveškoj, SR Njemačkoj. U Institutu za medicinu rada JAZU u Zagrebu izrađen je također radio-odašiljač slične konstrukcije i koristi se pri mjerenju pulsa šumskih radnika na vježbama studenata postdiplomskog studija iz Organizacije proizvodnje u šumarstvu šumarskog fakulteta u Zagrebu. Po našem mišljenju najprikladniji je onaj norveške proizvodnje (slika 11). ** Ta štoperica je konstruirana u Švedskoj, a proizvodi je švicarska firma »Heuer«. 294 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 69 <-- 69 --> PDF |
uvjetma. Razumljivo, sva ta simultana mjerenja može vršiti samo iskusni i dobro uvježbani snimač. Slika. 11. Radio-ođašiljač norveške proizvodnje namijenjen za mjerenje pulsa pri radu radnika b) Primjena radio-tehnike pri proučavanju rada na transportu drva Pri kronografskom snimanju radova na transportu drva snimač treba biti stalno prisutan kod radnog agregata (kod radnika s animalnom zapregom, kod žičare, kod traktora). Budući da se radni agregat (naročito mehanizirani) kreće brže nego što se snimač u stanju kretati — vrlo je teško snimati rad odnosnih agregata. Tome se je nastojalo doskočiti na više načina: da se snimač vozi na vučnom sredstvu, da snimač pronađe prikladno mjesto s koga može vidjeti agregat u radu na cijeloj relaciji, da snimanje vrše dva ili više snimača, i si. Svi ti pokušaji nisu bili prikladni, jer je opasno po snimača voziti se na vozilu, jer je teško u šumi pronaći mjesto s koga se može stanlo pratiti agregat pri kretanju po krivudavim putovima ili po bespuću, jer je snimanje pomoću više snimača preskupo1. Zbog toga se pristupilo primjeni radigo-tehnike pri snimanju rada agregata na transportu drva. Snimač, vozač i jedan od radnika na stovarištu — snabdjeveni su ručnim tranzistorskim primo-predajnim radio-stanicama »Voki- Toki«. Pomoću tih radio-stanica snimač stalno održava vezu s vozačem, odnosno s radnikom koji radi na stovarištu. Prije početka rada, odnosno snimanja — snimač provjeri ispravnost i rad radio-stanica, dogovori se s radnicima o načinu održavanja radio-veze i načinu dojavljivanja podataka snimaču. Pošto su tako izvršili potrebne pripreme, pristupa se radu i snimanju tog rada. Snimač prati rad traktorskog agregata i kronogrfski snima taj rad. Kada agregat odmakne po šumskom putu ili po terenu tako da ga snimač ne može vidjeti — radnik putem radio-stanice dojavljuje snimaču na kojoj je relaciji, što radi i sve promjene radnih operacija. Na osnovi tih obavještenja snimač vrši kronografsko snimanje rada traktorskog agregata. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Nakon što se snimač i radnici dobro uvježbaju u tom radu, dobivaju se vrlo dobri rezultati snimanja, koji su pouzdano tačni, a znatno su jeftiniji od podataka dobivenih snimanjem na neki od prethodno spomenutih načina. ZAKLJUČCI Iz prethodnih razmatranja o primjeni radio-tehnike u iskorišćivanju šuma, možemo izvući slijedeće zaključke: 1) Primjena radio-tehnike u iskorišćivanju šuma novost je i vrši se u zemljama s visoko razvijenom i modernom tehnologijom. Suvremeno iskorišćivanje šuma u brdskim i planinskim šumama na vrletnim i teško prohodnim terenima razvija se sve više u pravcu primjene specijaliziranih šumskih strojeva snabdjevenim radio-uredajima. 2) Svrha je primjene radio-tehnike u iskorišćivanju šuma: da se pojednostavni i učini efikasnijom služba prenošenja informacija; da se pojednostavni, olakša pa i zamijeni rad radnika pri izvođenju teških radnih operacija na terenu; da se poveća proizvodnost rada na sječi, izradi i transportu drva. 3) Primjena radio-tehnike ostvaruje se do sada pri izvođenju radnih operacija (sječa, izrada i izvlačenje drva pomoću žičara te utovar cijelih debala u kamione), pri uspostavljanju radio-veza na terenu, pri znastvenom istraživanju rada u iskorišćivanju šuma. U Jugoslaviji su neka šumska gospodarstva počela s primjenom radio-veza pomoću ručnih tranzistorskih primo-predajnih radio- stanica dometa do 6 km kao i jačih primo-predajnih radio-stanica dometa od 30 do 100 km. 4) Dosadašnja iskustva na primjeni radio-tehnike u iskorišćivanju šuma u inozemstvu i u našoj zemlji — dobra su i najbolja preporuka za daljnje uvođenje radio-tehnike u šumarstvu. 5) Jugoslovenska radio-industrija proizvodi ručne tranzistroske primo-predajne radio-stanice dometa do 6 km, kao i specijalizirane primo-predajne radio- stanice dometa do 100 km namijenjene za šumarstvo i druge potrošače. Te radio-stanice mogu se uspješno koristiti za uspostavljanje radio-veza na području šumskih gospodarstava. Ostali radio-uređaji, koji se upotrebljavaju za izvođenje radnih operacija u iskorišćivanju šuma — za sada se ne proizvode kod nas. Budući da ti posljednji nisu tako složene konstrukcije, niti naročito skupi — postoje realne mogućnosti da se i ti uređaji proizvode u našoj zemlji. No, za to treba doći inicijativa od zainteresiranih u šumarstvu. LITERATURA 1. Cvetkovi ć M. — Vrbava c P.: »Osnovi tranzistorske tehnike«. Beograd. 1968. 2. Daud t W.: »Radiotehnika I, II i III dio«. Zagreb, 1961. 3. Dragovi ć I.: »Mikrofon, osobine i primjena«. Beograd, 1966. 4. M a r k o v i ć A.: »Opšti priručnik za raidotehniku«. Beograd, 1965. 5. Milosavljevi ć R.: »Radio-predajnici«. Beograd, 1963. 6. Norveški institut za šumarska istraživanja Voliebekk: Dokumentacioni mateterijali o istraživanju mogućnosti primjene radio-tehnike u iskorišćivanju šuma. 7. Richte r H.: »Nova škola radiotehnike i elektronike I, II, III, IV i V dio«. Zagreb, 1968. 8. Sam s et I.: »Timber Transportation with a Bell 204-B Helicopter in the Mountainous Regions of Norway«. Vollebekk, 1964. 9. Skaa r R.: »Biltransport av hele stammer«. Det Norske Skogforsöksvesen, Driftsteknisk Rapport Nr. 6, Vollebekk, 1967. 10. Tijani ć M.: »Elektrotehnika za radioamatere«. Beograd, 1967. 11. Zida n A.: »Priručnik za popravak radio-prijemnika«. Zagreb, 1965. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 71 <-- 71 --> PDF |
TECHNIQUE AND ORGANIZATION OF THE APPLICATION OF RADIO EQUIPMENT IN FOREST UTILIZATION Summary The author presents his experiences so far in the application of radio engineering in forest utiliaztion. In the introduction are briefly described the object and significance of the application of wireless engineering in forest utilization and the author refers to the possibilities of using this technique under circumstances in Yugoslavia. The whole work is divided into three parts, viz.: 1. Application of radio engineeering in the execution of working operations; 2. Application of radio engineering when organizing communications between working units in forest utilization; 3. Application of radio engineering in work studies in forest utilization. Chapter one deals with: felling, conversion and axtraction of wood in mountain forests by means of radiocontrolled cableway of Norwegian construction; felling, conversion and extraction of wood in flatland forests by means of radio-controlled cableway of Swedish construction; loading whole trees on lorries by radio control. When dealing with individual workers´ units there are described the characteristics of the subject of work, the unit´s equipment, workers, working conditions, sequence of operations of the working units and perfomances. Chapter two deals with the organization of radio communications between working units in forest utilization. In this connection is explained the need for introducing radio engineering, and assessment of the optimal organization of the radio network in the area of the forest enterprise, and its lower and lowest stationary and mobile working units. Specifying the raio equipment which may be used by the organization of radio communication in forestry, the author gives some more important characteristics of this equipment, such as: range, power, wave bands, power source, where the manufacture of the equipment takes place and possibilities for their purchase. In chapter three the application of radio engineering in work studies in forest utilization is dealt with. In this connection are described pulse taking with the worker during felling and conversion of wood by using radio equipment, as well as the application of walkie-talkies in work studies of wood transport. Finally, the author draws the following concluzions: 1. The application of radio engineering in forest utilization — is a novelty and takes place in countries with highly developed and modern technologies. An up-to-date exploitation of forests in submontane and mountain regions on rugged and inacessible terrains develops more and more in the direction of applying specilized machinery furnished with radio equipment. 2. The aim of the application of radio engineering in forest exploatation is: to simplify and make the communication services more efficient; to simplify, make easier and even replace the work of a workman in the perfomance of difficult operations in the field; to increase the work output in the felling, conversion and transport of wood. 3. The application of radio engineering has do far been realized in the perfomance of working operations, in the establishment of radio communications in the field, and in work studies in forest exploitation. In Yugoslavia a number of forest enterprises started to apply radio communications by means of talkie-walkies having a range up to 6 km. and morepowerful transmitter-receiver units with a 30—100 km. range. 4. Previous experiences in the application of radio engineering in forest exploitation abroad and in this country are the best recommendation for the further introduction of radio engineering in forestry. 5. The Yugoslav radio industry manufactures walkies-talkies with a range of 6 km., as well as special transmitter-receiver units with a range of 100 km. intended for forestry and other branches. The remaining equipments used for the execution of working operations in forest exploitation are not produced in this country. |