DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 44 <-- 44 --> PDF |
UDK 634.0.652.55--15.5 NAJPRIKLADNIJI SINTETSKI POKAZATELJ VRIJEDNOSTI DRVA NA PANJU U SVRHU BILANCIRANJA USPJEHA PROIZVODNJE DRVA N PANJU Prof. Dr ing. BRANKO KRALJIĆ UVOD Pri bilanciranju uspjeha u proizvodnji drva na panju utrošene proizvodne snage (sredstva i živa radna snaga) moguće je iskazati sintetski jedino putem novčanog pokazatelja. S time u vezi postaje očigledno da pri bilanciranju uspjeha proizvodnje drva na panju treba i stvorene vrijednosti (prihode) iskazati jedino putem novčanog pokazatelja. U protivnom — ne bi bilo moguće odbiti prvo od drugog i utvrditi sam uspjeh proizvodnje drva na panju koj; može biti iskazan jedino putem novčanog pokazatelja... Da bi uspjeh koji se tako utvrđuje bio tačno novčano iskazan, treba da se to računanje temelji na konstantni m cijenama (proizvoda i utrošenih sredstava), tarifama (žive radne snage), instrumentima privredno-financijskog sistema, a naročito — novcu... (1) Inače, ne bi postojala paralelnost novčanih i naturalnih pokazatelja, pa novčani pokazatelji utrošenih proizvodnih snaga ne bi se proporcionalno mijenjali s naturalnim utrošcima tih proizvodnih snaga, niti bi se novčani pokazatelji stvorenih vrijednosti (prihoda) proporcionalno mijenjali s proizvodnjom (količinom, kvalitetom, asortimanom proizvodnje)... (1) Razumljivo, ako se računa uspjeh proizvodnje drva na panju prema proizvodnom principu bilanciranja uspjeha (1, 2), tj. utvrđivanjem vrijednosti drvnog prirasta (utvrđivanjem prirasta vrijednosti drva na panju) npr. tzv. kontrolnim metodama — prijeko je potrebno da budu konstantn o jednake dendrometrijske metode, standardi za drvne Sortimente i si. na kojima se temelji utvrđivanje početne i završne te posječene drvne mase, tj. utvrđivanje drvnog prirasta (po sortimentima)... (1, 2) Inače, ne bi se mogao utvrditi tačan drvni prirast... Pretpostavljajući u ovom našem radu, da sve što smo naveli nije sporno, postavlja se pitanje po kojim cijenama da se sintetski iskaže vrijednost drva na panju: po deduktivno izračunatim šumskim taksama ili po induktivn o izračunatim cijenama proizvodnje drva na panju? po općim tj. jedinstvenim novčanim pokazateljima ili po konkretni m tj. regionalno različitim (prema plodnosti staništa) novčanim pokazateljima? Odgovoriti na ta konkretna pitanja — postavili smo za zadatak u ovom našem radu! * To je referat koji je autor održao na »Međunarodnom seminaru o empiričkim ekonomskim istraživanjima u šumama«, u Rogowie (Poljska), 4. 06. 1968. Taj međunarodni seminar održao se je u Poljskoj 3—8. 06. 1968. a odnosio se je na problematiku obračuna uspjeha u proizvodnji drva na panju uopće i posebno na Šumskom dobru šumarskog fakulteta Visoke škole za seosku privredu iz Varšave — Rogowie. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 45 <-- 45 --> PDF |
DEDUKTIVNA ŠUMSKA TAKSA ILI INDUKTIVNA CIJENA ZA DRVO NA PANJU? Kako je poznato, šumska taksa utvrđuje se deduktivnim računanjem polazeći od tržišne cijene šumskog drvnog proizvoda. Od te cijene odbijaju se svi troškovi i (neka redovna) dobit (odnosno fond) iskorišćivanja tog konkretnog drvnog sortimenta pod konkretnim uvjetima (transportne prilike, relacija ukupnog šumskog transporta, i dr) — razumljivo, bez utrošene cijene drva na panju koja se time upravo izračunava... (1) Iz toga proizlazi da tako izračunata šumska taksa sadrži i diferencijalne zemljišne rente položaja (jer čim su manji troškovi ukupnog šumskog transporta to su veće razlike do maksimalnog objektivnog iznosa koji u tu svrhu sadrži tržišna cijena)... A poznato je da zemljišne rente položaja uopć e ne ovise o proizvodnji drva na panju — već isključivo o djelatnosti iskorišćivanja šuma... (1) O samoj proizvodnji drva na panju ovise količina, kvaliteta i asortiman drvnog prirasta. Budući da troškovi pa i cijena proizvodnje drvnog prirasta, po njegovoj jedinici mjere (ili tačnije po njegovim jedinicama mjere), ovise o plodnosti staništa i o stanju šumskih sastojina — očigledno je da proizvodnja drva na panju stvara diferencijalne zemljišne rente plodnosti... (1) Odatle slijedi, da s gledišta praćenja količine, kvalitete i asortimana drvne mase (osnovne ili prirasta) pri određenim staništima i šumskim sastojinama putem novčanog sintetskog pokazatelja — treba od šumske takse oduzet i diferencijalne zemljišne rente položaja... To pak znači da treba kao sintetski pokazatelj uzeti induktivno izračunate cijene proizvodnje drvne mase! (1) To je nužno , ako se želi putem novčanog pokazatelja pratiti količina, kvaliteta i asortiman drvne mase. To se vidi po tome: u toku obračunskog razdoblja samo jedna npr. novosagrađena šumska komunikacija može — pri istom »cjeniku šumskih taksa« — tako izmijeniti konkretne transportne uvjete, da konkretne šumske takse porastu i tako zamagle rastenje ili opadanje količine, kvalitete i asortimana drvne mase. Tako i pored istih šumskih taksa, zbog različitih transportnih uvjeta, gubi se tražena paralelnost odnosnih novčanih pokazatelja s naturalnim stanjima. To, drugim riječima, ugrožav a praćenje održavanja drvne mase putem novčanih pokazatelja, dovodi do izračunavanja netačn e vrijednosti drvnog prirasta, i si. Odatle neminovno slijedi, da drvnu masu pri određenim staništima i šumskim sastojinama sintetski novčano treba pratiti putem jediničnih induktivno izračunatih cijena proizvodnje. One, konstantne, jedine će vjerno pratiti količine, kvalitete i asortimane drvnih masa koje interesiraju djelatnost proizvodnje drva na panju... One uopće ne će reagirati na promjene transportnih uvjeta interesantnih samo za djelatnost iskorišćivanja šuma... Kako da se izračunaju induktivne cijene po jedinicama drvnih sortimenata drva na panju? Potrebno je utvrditi npr. za neku jedinicu trajno g šumskog gospodarenja (npr. šumsko-gospodarsku jedinicu, šumsko-gospodarsku cjelinu ili seriju, šumsko-privredno područje) prosječne godišnj e redovne (ne investicione) troškove proizvodnje drva na panju i rasporediti ih na jedinice drvnih sortimenata iz (prosječno-periodski) godišnje g drvnog prirasta, a zatim ih povećati za određeni postotak (neke redovne) dobiti (odnosno fonda) proizvođača drva na panju. Ili još bolje prosječnu godišnj u ukupnu cijenu proizvodnje drva na panju potrebno je rasporediti na jedinice drvnih sortimenata iz (prosječno-periodski) godišnje g drvnog prirasta. (1) |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Pri tom treba godišnj i prosječni (tečajni) drvni prirast po količini utvrditi npr. kontrolnom metodom ili metodom izvrtaka, odnosno uzeti podatak iz šumsko-uređajnog elaborata. A po kvaliteti i asortimanu treba ocijeniti ga pretpostavivši prosječne (tečajne) kvalitete i asortiman šumsko-uređajnog etata koji ima količinu istu kao drvni prirast. (1) Pri tom jedino ispravne ključeve raspoređivanja godišnjih troškova ili godišnj e ukupne cijene proizvodnje na jedinice drvnih sortimenata iz prosječnog godišnje g drvnog prirasta — predstavljaju deduktivno izračunate šumske takse po jedinicama drvnih sortimenata u najnepovoljnijem razredu transportnih traškova pri kojem su šumske takse svih drvnih sortimenata još uvijek pozitivne. Taj posljednji zahtjev temelji se na integralnom iskorišćivanju čitave posječene drvne mase (izuzevši priznate »otpatke«), koje je postulat racionalnog šumskog gospodarenja evropskog tipa i funkcija odgovarajućeg nužnog otvaranja šuma. Najnepovoljniji razred transportnih troškova jedinstven je pri tome za sve vrste drveća, jer je postulat racionalnog šumskog gospodarenja evropskog tipa da se iz pretežno mješovitih šumskih sastojina iskorišćuju sve gospodarske vrste šumskog drveća. Pri tom najnepovoljniji razred transportnih troškova (po 1 toni šumskih drvnih sortimenata) pri kojem su šumske takse svih drvnih sortimenata još uvijek pozitivne — najprije lako izaberemo u »cjeniku šumskih taksa« izračunatom za dovoljni broj dovoljno uskih razreda transportnih troškova (po 1 toni šumskih drvnih sortimenata). Zatim provjerimo za koliko se zbroj šumskih taksa tog najnepovoljnijeg razreda transportnih troškova prosječnog godišnjeg drvnog prirasta (određene količine i asortimana) — razlikuje od prosječne godišnje ukupne cijene proizvodnje drva na panju. Zatim tu razliku podijelimosa zbrojem tona težine prosječnog godišnjeg drvnog prirasta — tako utvrdimo za koliko dinara treba uzeti viši ili niži razred transportnih troškova kao najnepovoljniji (uz koji u datim uvjetima treba proizvoditi drvo da bi se pokrile društvene potrebe za drvom). Napokon za tako definitivno utvrđeni razred ekonomski opravdanih najnepovoljnijih transportnih troškova (koji je sam po sebi vrlo interesantan za šumarsku operativu!) izračunaju se šumske takse po jedinici mjere svakog drvnog sortimenta prosječnog godišnjeg drvnog prirasta (odnosno »cjenika šumskih taksa«). Ukoliko bi se tako neke šumske takse (jeftinijih drvnih sortimenata) izračunavale u negativnom iznosu — treba pri računanju poći drugim putem: prema gore već navedenoj razlici, treba utvrditi postotak ili koeficijent korekture šumskih taksa izabranog razreda najnepovoljnijih troškova (pri kojem su šumske takse svih drvnih sortimenata još uvijek pozitivne) za prosječni godišnji drvni prirast; putem utvrđenog korekturnog postotka ili koeficijenta proporcionalno se tada snize ili povise navedene šumske takse na nivo koji za godišnji prosječni drvni prirast osigurava iznos ukupne cijene proizvodnje prosječnog godišnjeg drvnog prirasta. Jednim ili drugim putem utvrđene šumske takse ne sadrže diferencijalnih zemljišnih renti položaja a odgovaraju upravo induktivnim cijenama proizvodnje drvnih sortimenata na panju. Dodavši na njih odnosne troškove i (neku redovnu) dobit (odnosno fond) iskorišćivanja tih drvnih sortimenata iz sjecišta tog ekonomski opravdanog razreda najnepovoljnijih transportnih troškova (razumljivo, bez cijene utrošene sirovine tj. drva na panju) — dobile bi se prvim putem upravo tržišne cijene po jedinicama tih drvnih sortimenata (na tržištu), a drugim putem kalkulativne tržišne cijene vrlo blize realnim tržišnim cije |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 47 <-- 47 --> PDF |
nama po jedinicama tih drvnih sortimenata. Te posljednje bi ukazivale na privremena odstupanja od zakona vrijednosti — zbog konkretnih odnosa ponude i potražnje (putem tržišta). Ta odstupanja su i razumljiva budući da su induktivne cijene proizvodnje drva na panju kalkulativne (a ne realne) i vrijednosne (a ne cijenosne). Analogno navedenim drugim putem (uporedi varijantu u 1, str. 374—377, tač. b) utvrdili smo već god. 1948. za NR Hrvatsku (induktivne) opće cijene proizvodnje induktivno za jedinice mjere pojedinog drvnog sortimenta na panju (uporedi »šumske takse« u V razredu transporntih troškova cjenika A. /prilog VI u džepu knjige 1/). Ukoliko se za 1 m3 prostornog drva A´B kakvoće graba, bukve, hrasta, cera i bagrema uzme koeficijent 1,00000 , utvrđuju se za pojedine stavke (redne brojeve) navedenog cjenika A. koeficijenti koje prikazuje priložena tablica. Koeficijenti odnosa šumskih taksa V razreda transportnih troškova za NR Hrvatsku u god. 1948. prema cjeniku A. (prilog VI u džepu knjige 1) ukoliko se za 1 m3 prostornog drva A/B kakvoće graba, bukve, hrasta, cera i bagrema uzme koeficijent 1 I. Građevno drvo Red. broj Red. broj cjenika A. Koeficijent cjenika A. 1 2 3 1 339,14286 4G 2 424,14286 47 3 264,57143 48 4 330,28571 49 5 34,21429 50 6 61,71429 51 7 88,71429 52 8 105,85714 53 9 11,71429 54 10 12,14286 55 11 18,71429 56 12 31,28571 57 13 6,42857 58 14 6,92857 59 15 8,57143 60 16 10,21429 61 17 11,07143 62 18 32,35714 63 19 15,07143 64 20 9,64286 65 Koeficijent 4 1,85714 53,21429 3,57143 1,85714 8,85714 10,64286 6,42857 249,64286 65,85714 24,28571 1,78571 270,42857 142,71429 210,50000 21,21429 160,42857 16,28571 41,35714 10,35714 26,78571 273 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Red. broj cjenika A. Koeficijent 1 2 21 9,42857 22 30,14286 23 6,42857 24 279,07143 25 66,57143 26 80,85714 27 14,92857 28 24,50000 29 6,92857 30 161,50000 31 2,28571 32 1,85714 33 71,28571 34 36,57143 35 2,57143 36 2,5000 37 2,14286 38 14,64286 39 1,85714 40 1,85714 41 7,14286 42 10,64286 43 5,57143 44 2,71429 45 43,35714 II. Ogrjevno i taninsko drvo Red. broj cjenika A. Koeficijent 1 1,00000 2 0,70000 3 0,50000 4 0,71429 5 0,50000 6 0,35714 7 0,35714 8 0,25000 Red. broj cjenika A. Koeficijent 3 4 66 14,57143 67 2,14286 68 19,71429 69 2,85714 70 1,28571 71 2,00000 72 1,42857 73 27,00000 74 2,28571 75 1,57143 76 29,50000 77 15,07143 78 2,78571 79 19,42857 80 21,35714 81 8,64286 82 2,50000 83 2,14286 84 9,35714 85 20,78571 .36 9,35714 87 6,42857 33 15,42857 89 35,07143 90 18,57143 91 6,42857 Red. broj cjenika A. Koeficijent 9 0,17857 10 0,02857 11 0,14286 12 0,04286 13 0,21429 14 0,21429 15 0,14286 16 0,07143 17 0,28571 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Na temelju te tablice i teksta navedenog cjenika vide se npr. ovi odnosi: Srednji JediKoefiRed. br. Sortiment promjer Dužina nica cijent cjenika bez kore mjere A. u cm I. Građevno drvo: 2 Hrast: Trupci za furnir fine strukture od 70 cm od 2 m m3 424,14286 6 Trupci za piljenje A kakvoće 40—49 cm od 3 m ms 61,71429 35 Bukva: Trupci za piljenje A/B kakvoće od 25 cm od 2 m m3 2,57143 78 Jela i smreka: Trupci za piljenje A/B kakvoće od 25 cm od 3 m m3 2,78571 II. Ogrjevno i taninsko drvo: 1 Grab, bukva, hrast, cer, bagrem: Ogrjevno drvo A/B i taninsko drvo 1 m 1,00000 Već iz tih navedenih odnosa, tj. koeficijenata, vidi se njihov relativno vrlo široki raspon* * Naknadna primjedba: Poslije propisivanja našeg navedenog cjenika A. za NR Hrvatsku — bivše Savezno ministarstvo šumarstva propisalo je za čitavu FNRJ poseban cjenik nepotpunih induktivnih cijena za drvo na panju god. 1948, koji smo mi nazvali cjenikom B. jedinstvenih tarifa za drvo na panju (vidi prilog I u džepu knjige 1, a komentar u knjizi 1, str. 328—330). Prema cjeniku B, odnosi jedinstvenih tarifa za gore navedene drvne Sortimente znatno su blaži osim za bukove trupce za piljenje A/B kakvoće (koji je dapače nešto oštriji), tj. odnosni koeficijenti iznose: Red. br. Red. br. Jedinica cjenika A. cjenika B. mjere Koeficijent I. 2 4 ms 42,61905 6 10 m3 9,44444 35 43 ms 2,73809 78 93 ms 2,65873 II. 1 133 m3 1,00000 To je nastalo stoga, što bivše Savezno ministarstvo šumarstva nije upotrebilo ispravne koeficijente raspodjele (koji se temelje na ispravnom teorijskom kriterijumu) — već je do njih došlo ponderiranjem raznih kvalitetnih koeficijenata predloženih od strane ministarstava šumarstva narodnih republika. Razumljivo, svi pa i naši koeficijenti temeljili su se na propisanim jedinstvenim tržišnim cijenama glavnih drvnih proizvoda iskorišćivanja šuma i na odnosnim propisima JS 1002 te posebno definiranom drvnom sortimentu »seljačke građe« i dr. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Takvo raspoređivanje je jedino objektivno i teorijski ispravno, jer vodi računa o tržišnim cijenama ali i o cijenama drva na mjestima gdje ne sadrži nikakvih diferencijalnih zemljišnih renti položaja. To znači da takvo raspoređivanje vodi računa o tržišno-društvenom vrednovanju rada u proizvodnji drva na panju, na temelju njome stvorene količine, kvalitete i asortimana drva na panju. A to nas upravo interesira pri bilanciranju konkretnog uspjeha proizvodnje drva na panju! Takvo raspoređivanje uvažava upravo one odnose cijena između jedinica pojedinih drvnih sortimenata koje važe u potencijalnim sjecištima u ekonomski opravdanom najnepovoljnijem razredu transportnih troškova pri kojem su deduktivno izračunate šumske takse svih drvnih sortimenata još uvijek pozitivne. Prema »zakonu račvanja šumskih taksa«, između vrednijeg drvnog sortimenta A i manjevrijednog sortimenta B, što je razred transportnih troškova nepovoljniji — odnosi su šumskih taksa veći (1) (tj. konkretno upravo mak simalni , a to znači veći od svih mogućih odnosa na bazi tržišnih [to su najblaži odnosi] cijena ili ostalih šumskih taksa)... Prema tome, ti maksimalni odnosi putem takvih analognih induktivnih cijena stimuliraju proizvodnju vrednijih, tj. deficitnijih drvnih sortimenata — upravo onoliko koliko to društvo putem tržišta priznaje opravdanim u datim društvenim uvjetima. OPĆE INDUKTIVNE CIJENE ILI KONKRETNE (REGIONALNO RAZLIČITE) INDUKTIVNE CIJENE DRVA NA PANJU? Pod općim cijenama ovdje razumijemo one koje se odnose na svijet, odnosno kontinent, pa i pojedinu zemlju (odnosno njihova tržišta drvom)... Zasad je vrlo teško u nekoj zemlji služiti se i tržišnim cijenama svjetskog ili kontinentalnog tržišta drvom, zbog različitih standarda drvnih proizvoda koji važe u pojedinoj zemlji, zbog različitih odnosa ponude i potražnje pojedinih drvnih sortimenata pojedine vrste drveća i dimenzije u pojedinoj zemlji, zbog često netačnih ključeva manje konvertibilne valute pojedine zemlje, zbog različitih »mjesta prodaje« drvnih sortimenata u pojedinim zemljama, i si. (3) Prema tome, dolaze u obzir uglavnom opće cijene koje se odnose na neku zemlju... — Ako je ta zemlja kapitalističkog sistema privređivanja ili socijalističkog sistema privređivanja tipa samoupravljanja (npr. Jugoslavija), gdje svaka privredna organizacija treba u načelu pozitivno financijski poslovati (inače podliježi tzv. likvidaciji poslovanja!) — opća zemaljska cijena privređivanja putem tla (pomoću poljoprivrede, šumarstva, i si.) teorijski treba se temeljiti na onim najneprikladnijim uvjetima zemljišta (odnosno šume) pri kojima nužno treba da se proizvodi da bi se pokrile društvene potrebe putem tržišta (drva). Takva opća zemaljska cijena ima nivo tzv. »lažne socijalne vrijednosti« (5), pa osigurava svima koji privređuju uz bolje uvjete zemljišta (odnosno šume) manje ili veće diferencijalne zemljišne rente (pri proizvodnji drva na panju — zemljišne rente plodnosti, monopolne zemljišne rente, i si.). Ako se u takvim zemljama ne želi normirati kalkulativna opća zemaljska induktivna cijena drva na panju, budući da se ona sama na tržištu ne oblikuje odvojeno od tržišne cijene proizvoda iskorišćivanja šuma — ne preostaje drugo nego da je normiraju za sebe same šumsko-privredne organizacije. U tom slučaju u zemlji će postojati konkretne (regionalno različite) induktivne cijene drva na panju. Te konkretne induktivne.cijene drva na panju u pravilu će se temeljiti na prosječnim uvjetima privređivanja putem tla (šuma) u konkretnoj čitavoj šumsko-pri |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 51 <-- 51 --> PDF |
vrednoj organizaciji, ili u njezinim pojedinim šumsko-gospodarskim cjelinama, odnosno šumsko-gospodarskim jedinicama kao teritorijama trajnog šumskog gospodarenja. Pri tome će u prvom slučaju pojedine šumsko-gospodarske cjeline iste šumsko-privredne organizacije ostvarivati konkretnu plansku ekstra- dobit, odnosno konkretni planski ekstra-gubitak — s obzirom na induktivne cijene koje odgovaraju prosjeku čitave šumsko-privredne organizacije. U drugom slučaju će pojedine šumsko-gospodarske jedinice iste šumsko-gospodarske cjeline, odnosno šumsko-privredne organizacije, ostvarivati konkretnu plansku ekstra-dobit, odnosno konkretni planski ekstra-gubitak — s obzirom na induktivne cijene koje odgovaraju prosjeku pojedine šumsko-gospodarske cjeline konkretne šumsko-privredne organizacije. ltd. Te ekstra-dobiti, odnosno ti ekstra-gubici — posljedice su različitih plodnosti staništa i šuma, pojava monopola, i si. unutar iste šumsko-privredne organizacije, iste njezine šumsko- gospodarske cjeline. Analogno i pojedina šumsko-privredna organizacija unutar svoje induktivne cijene, tj. odnosnog financijskog normativa za reprodukciju posječenog drva na panju, nerazlučeno obuhvaća stanovitu plansku ekstra- dobit, odnosno stanoviti planski ekstra-gubitak — s obzirom na neutvrđene induktivne cijene koje bi odgovarale prosjeku čitave zemlje. —´ Ako je pak ta zemlja socijalističkog sistema privređivanja tipa državnog socijalizma, gdje svaka privredna organizacija ne treba u načelu pozitivno financijski poslovati već treba financijski pozitivno poslovati samo čitava privreda zemlje ujedinjena putem državno-socijalističkog budžeta (suglasno tzv. sumarnom zakonu vrijednosti) — opća zemaljska cijena privređivanja putem tla (pomoću poljoprivrede, šumarstva, i si.) treba se temeljiti na prosječnimuvjetima (staništa, odnosno šuma) određene zemlje — kao i pri industrijskim proizvodnjama — iako još nisu tehnički savladane razlike plodnosti, položaja, i si. (1) Takva opća zemaljska cijena pri konkretnim boljim ili gorim uvjetima od prosječnih osigurava pojedinim proizvođačima stanovite konkretne planske ekstra-dobiti ili ekstra-gubitke. Oni se ovdje unutar određene zemlje u pravilu potiru — ne uzrokujući dakle prave diferencijalne zemljišne rente (pri proizvodnji drva na panju — zemljišne rente plodnosti, monopolne zemljišne rente, i si.). Pri takvim zemljama redovito će biti moguće sabrati vjerodostojne podatke o tečajnom drvnom prirastu te o prosječnim tečajnim godišnjim troškovima odnosno cijeni proizvodnje drva na panju. U njima će dakle biti moguće, unutar opće važećeg sistema normiranju prodajnih cijena proizvođača — normirati i kalkulativne opće zemaljske induktivne cijene po jedinicama mjere pojedinih šumskih drvnih sortimenata na panju... Te induktivno normirane cijene pri pojedinom proizvođaču drva na panju uzrokovat će stanovite konkretne planske ekstra-dob:t´, odnosno ekstra-gubitke — ali u čitavoj zemlji ne će uzrokovati prave diferencijalne zemljišne rente plodnosti! (1) — Razumljivo, ni u zemljama kapitalističkog sistema privređivanja ni u zemljama socijalističkog sistema privređivanja tipa državnog socijalizma ili samoupravljanja — induktivne cijene drva na panju ne će uzrokovati nikakvih konkretnih planskih ekstra-razlika, niti diferencijalnih zemljišnih renti — položaja... To stoga što ove ovise o troškovima ukupnog šumskog transporta, dakle o troškovima iskorišćivanja šuma, a ne ovise o troškovima proizvodnje drva na panju! Ukoliko je drvna masa sintetski novčano iskazana putem općih zemaljskih induktivnih cijena drva na panju, imat će vrijednosni oblik općegzemaljskog nivoa, pa će npr. po ha biti uporediva unutar cijele određene zemlje! |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Taj opći zemaljski karakter tom vrijednosnom obliku izražavanja konkretnih drvnih masa omogućuju upravo različite konkretne diferencijalne zemljišne rente, odnosno ekstra-razlike — plodnosti pojedinih šumskih kompleksa! ZAKLJUČCI 1) U obračunskom razdoblju količina, kvaliteta i asortiman početne, završne i posječene drvne mase na panju, pa i drvnog prirasta, može se sintetski pri bilanciranju uspjeha proizvodnje drva na panju pratiti paralelno jedino novčanim konstantnim »induktivnim cijenama proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na panju«. 2) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na panju« mogu se iskalkulirati na temelju prosječno godišnje ukupne cijene proizvodnje prosječno godišnjeg drvnog prirasta na panju te šumskih taksa po jedinicama drvnih sortimenata ekonomski opravdanog razreda najnepovoljnijih transportnih troškova pri kojem su šumske takse svih drvnih sortimenata još uvijek pozitivne. 3) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na panju« ne sadrže nikakvih diferencijalnih zemljišnih renti položaja, odnosno planskih ekstra-dobiti ili ekstra-gubitaka zbog položaja. To je i pravilno, jer te razlike stvara djelatnost iskorišćivanja šuma, a ne djelatnost proizvodnje drva na panju — koja nas ovdje jedina interesira. 4) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na panju« teorijski mogu se temeljiti na ekonomski opravdanim najgorim uvjetima plodnosti (staništa, šuma) pri kojima treba još proizvoditi da bi se pokrile društvene potrebe za drvom. U tom slučaju su one opće, obično zemaljske, i svaka šumsko-privredna organizacija putem njih ostvaruje nikakvu ili stanovitu diferencijalnu zemljišnu rentu plodnosti, odnosno obično plansku ekstra-dobit ili ekstra-gubitak zbog plodnosti. One su uporedive za sve šumsko- privredne organizacije u svijetu, odnosno na kontinentu, obično u zemlji. 5) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na panju« u državno-socijalističkim uvjetima s jedinstvenim državno-socijalističkim budžetom mogu se temeljiti na prosječnim uvjetima plodnosti (staništa, šuma) u državi. U tom slučaju su one opće zemaljske, i svaka šumsko-privredna organizacija putem njih ostvaruje nikakvu ili stanovitu plansku ekstra-dobit ili ekstra-gübitak plodnosti; sve te razlike potiru se u granicama države. I te cijene su uporedive za sve šumsko-privredne organizacije u zemlji. 6) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na panju« u uvjetima takvog kapitalizma koji ne normira cijene ili u uvjetima socijalizma tipa samoupravljanja koji ne normira cijene — mogu se temeljiti na prosječnim uvjetima pojedine šumsko-privredne organizacije ili njezinih pojedinih šumsko-gospodarskih cjelina ili šumsko-gospodarskih jedinica. U tom slučaju radi se o konkretnim tj. regionalno različitim (prema plodnosti staništa, šuma) »induktivnim cijenama po jedinicama drvnih sortimenata na panju«, koje su faktično karaktera »regionalnih financijskih normativa za jednostavnu biološku reprodukciju na panju posječenog drva« (4). U tom slučaju te induktivne cijene odnosno financijski normativi za biološku reprodukciju posječenog drva nerazlučno sadrže manju ili veću diferencijalnu zemljišnu rentu plodnosti, a nižim teritorijalnim jedinicama od one za koju su utvrđene pružaju mogućnost da ostvare stanovitu ili nikakvu plansku ekstra-dobit, odnosno ekstra-gübitak, plodnosti — koji se potiru u okviru teritorijalne jedinice |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 53 <-- 53 --> PDF |
za koju su utvrđene. One su uporedive jedino unutar pojedine šumsko-privredne organizacije, odnosno njezine pojedine šumsko-gospodarske cjeline, odnosno pojedine šumsko-gospodarske jedinice. LITERATURA 1) Kralji ć B.: »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«, Zagreb, 1952, str. 1—802+XXI + džep sa 11 tabličnih priloga. 2) Kralji ć B.: »Podizanje proizvodnosti rada u šumarstvu — s gledišta šumar ske politike, privredno-financijskog sistema i mikro-organizacije — u uvjetima socijalizma«, Šumarski list 9/10, 1966, Zagreb, str. 416—432. 3) Kralji ć B.: »Ekonomika šumarstva Jugoslavije«, udžbenik skraćenog kolegija za slušače nastavnog predmeta Ekonomike Jugoslavije u III godištu Fakulteta ekonomskih nauka u Zagrebu, objavljen u zbirnoj knjizi analognih specijalnih ekonomika »Ekonomika Jugoslavije — II dio«, II izdanje, u redakciji Sirotko vića J. i Stipetića V., Zagreb, 1967, str. 89—139. 4) Kralji ć B.: »Financiranje biološke reprodukcije posječenog drva«, Šumarski list 3/4, 1969, Zagreb, str. 114—125. 5) Mar x K.: »Kapital«, III knjiga, Zagreb—Beograd, 1948. DIE GEEIGNETSTE SYNTHETISCHE KENNZIFFER DES HOLZWERTES AM STOCK ZWECKS BILANZIERUNG DES ERFOLGES DER HOLZERZEUGUNG AM STOCK Schlussfolgerungen 1) Mie Menge, Qualität und Sortimentsstruktur der anfänglichen, endlichen und eingeschlagenen Holzmasise (am Stock), sowie auch des Holzzuwachses (im gegebenen Berechnungszeitraum), kann bei der Bilanzierung des Erfolges der Holzerzeugung am Stock parallel nur mit den geldlich konstanten »induktiven Produktionspreisen nach den Einheiten der Ho´lzsortimentc (am Stock)« verfolgt werden. 2) Die »induktiven Produktionspreise nach den Einheiten der Holzsortimente (am Stocik)« können auf Grund des durchschnittlichen jährlichen Gesamtpreises der Erzeugung des durchschnittlichen periodischen jährlichen (laufenden) Holzzuwachses am Stock sowie der Forsttaxen nach den Einheiten der Hoizsortimente der wirtschaftlich vertretbaren Klasse der ungünstigsten Transportkosten berechnet werden, wobei die Fciisttaxen aller Holzsortimente noch immer positiv sind. 3) Die »induktiven Produktionspreise nach den Einheiten der Holzsortimente (am Stock)« enthalten ´keine Differentialbodenrenten der Lage, bzw. Plan-Extra gewinne oder -Extraverluste wegen der Lage. Das isr nunmehr richtig da diese Differenzen durch die Tätigkeit der Waldbenutzung und nicht durch die Tätigkeit der Hofzerzeugung am Stock — welche uns hier allen interessiert — erbracht werden. 4) Die »induktiven Produktionspreise nach den Einheiten der Holzsortimente (am Stock)« können sich theoretisch auf die wirtschaftlich vertretbaren ungün stigsten Bedingungen (Standort, Wald) unter denen man noch erzeugen soll stützen, um die Bedürfnisse der Gesellschaft an Holz zu decken. In diesem Fall sind dieselben die allgemeinen — gewöhnlich die ländlichen — Preise, und jeder Forstwirtschaftsbetrieb realisiert dadurch keine oder eine gewisse Differentialbo denrente der Fruchtbarkeit, bzw. gewönlich einen Plan-Extragewinn oder -Extra verlust wegen der Fruchtbarkeit. Dieselben sind für alle Forstwirtschaftsbetriebe der Welt bzw. eines Kontinents, gewöhnlich eines Landes, vergleichbar. 5) Die »induktiven Produktionspreise nach den Einheiten der Holzsortimente (am Stock)« unter den staatlich-sozialistischen Bedingungen mit einem einheitlichen staatlich-sozialistischem Budget, können sich auf die durchschnittlichen Bedingunggen (Standort, Wald) im Staat stützen. In diesem Fall sind sie die allgemeinen staatlichen Preise, und jeder Forstwirtschaftsbetrieb realisiert dadurch keinen oder doch einen gewissen Plan-Extragewinn oder -Extraverlust der Frucht |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 54 <-- 54 --> PDF |
barkeit. Alle diese Differenzen beheben sich innerhalb der Staatsgrenzen. Auch diese Preise sind mit allen Forstwirtschaftsbetrieben im Lande vergleichbar. 6) Die »induktiven Produktionspreise nach den Einheiten der Holzsortimente (am Stock)« unter Bedingungen eines solchen Kapitalismus, der die Preise nicht normiert, oder unter Verhältnissen des Sozialismus nach dem Modell der Selbstverwaltung, der die Preise nicht normiert, können sich auf die durchschnittlichen Bedingungen der einzelnen Forstwirtschaftsbetriebe oder ihrer einzelnen Waldblöcke oder Wirtschaftseinheiten, stützen. In diesem Fall handelt es sich um konkrete, d. h. regional unterschiedliche (gemäss der Standortbonität, Wald) »induktive Preise nach den Einheiten der Holzsortimente am Stock« welche vom Charakter der »regionalen finanziellen Normative für eine einfache Reproduktion des eingeschlagenen Holzes« sind. In diesem Fall enthalten die induktiven Preise oder die finanziellen Normative für die biologische Reproduktion des eingeschlagenen Holzes ungetrennt eine geringere oder grössere Differentialbodenrente der Fruchtbarkeit, und den niedrigergestellten Gebietseinheiten (als diejenige für welche die Preise festgesetzt wurden) bieten sie die Möglickeit, einen gewissen oder eben keinen Plan-Extragewinn oder -Extraverlust der Fruchtbarkeit zu realisieren, welche sich im Rahmen der Gebietseinheit für die sie festgesetzt wurden, beheben. Dieselben sind vergleichbar nur innerhalb der einzelnen forstwirtschaftlichen Organisationen, bzw. innerhalb ihrer einzelnen Waldblöcke oder Wirtschaftseinheiten. |