DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 44     <-- 44 -->        PDF

UDK 634.0.652.55--15.5


NAJPRIKLADNIJI SINTETSKI POKAZATELJ VRIJEDNOSTI
DRVA NA PANJU U SVRHU BILANCIRANJA USPJEHA PROIZVODNJE
DRVA N PANJU


Prof. Dr ing. BRANKO KRALJIĆ


UVOD


Pri bilanciranju uspjeha u proizvodnji drva na panju utrošene proizvodne
snage (sredstva i živa radna snaga) moguće je iskazati sintetski jedino putem
novčanog pokazatelja. S time u vezi postaje očigledno da pri bilanciranju
uspjeha proizvodnje drva na panju treba i stvorene vrijednosti (prihode) iskazati
jedino putem novčanog pokazatelja. U protivnom — ne bi bilo moguće
odbiti prvo od drugog i utvrditi sam uspjeh proizvodnje drva na panju koj;
može biti iskazan jedino putem novčanog pokazatelja...


Da bi uspjeh koji se tako utvrđuje bio tačno novčano iskazan, treba da se
to računanje temelji na konstantni m cijenama (proizvoda i utrošenih
sredstava), tarifama (žive radne snage), instrumentima privredno-financijskog
sistema, a naročito — novcu... (1) Inače, ne bi postojala paralelnost novčanih
i naturalnih pokazatelja, pa novčani pokazatelji utrošenih proizvodnih snaga
ne bi se proporcionalno mijenjali s naturalnim utrošcima tih proizvodnih snaga,
niti bi se novčani pokazatelji stvorenih vrijednosti (prihoda) proporcionalno
mijenjali s proizvodnjom (količinom, kvalitetom, asortimanom proizvodnje)...


(1) Razumljivo, ako se računa uspjeh proizvodnje drva na panju prema proizvodnom
principu bilanciranja uspjeha (1, 2), tj. utvrđivanjem vrijednosti
drvnog prirasta (utvrđivanjem prirasta vrijednosti drva na panju) npr. tzv.
kontrolnim metodama — prijeko je potrebno da budu konstantn o jednake
dendrometrijske metode, standardi za drvne Sortimente i si. na kojima
se temelji utvrđivanje početne i završne te posječene drvne mase, tj. utvrđivanje
drvnog prirasta (po sortimentima)... (1, 2) Inače, ne bi se mogao utvrditi
tačan drvni prirast...
Pretpostavljajući u ovom našem radu, da sve što smo naveli nije sporno,
postavlja se pitanje po kojim cijenama da se sintetski iskaže vrijednost drva
na panju: po deduktivno izračunatim šumskim taksama ili po induktivn
o izračunatim cijenama proizvodnje drva na panju? po općim tj. jedinstvenim
novčanim pokazateljima ili po konkretni m tj. regionalno različitim
(prema plodnosti staništa) novčanim pokazateljima? Odgovoriti na ta
konkretna pitanja — postavili smo za zadatak u ovom našem radu!


* To je referat koji je autor održao na »Međunarodnom seminaru o empiričkim
ekonomskim istraživanjima u šumama«, u Rogowie (Poljska), 4. 06. 1968. Taj
međunarodni seminar održao se je u Poljskoj 3—8. 06. 1968. a odnosio se je na problematiku
obračuna uspjeha u proizvodnji drva na panju uopće i posebno na Šumskom
dobru šumarskog fakulteta Visoke škole za seosku privredu iz Varšave —
Rogowie.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 45     <-- 45 -->        PDF

DEDUKTIVNA ŠUMSKA TAKSA ILI INDUKTIVNA CIJENA ZA DRVO NA PANJU?


Kako je poznato, šumska taksa utvrđuje se deduktivnim računanjem polazeći
od tržišne cijene šumskog drvnog proizvoda. Od te cijene odbijaju se svi
troškovi i (neka redovna) dobit (odnosno fond) iskorišćivanja tog konkretnog
drvnog sortimenta pod konkretnim uvjetima (transportne prilike, relacija ukupnog
šumskog transporta, i dr) — razumljivo, bez utrošene cijene drva na panju
koja se time upravo izračunava... (1) Iz toga proizlazi da tako izračunata šumska
taksa sadrži i diferencijalne zemljišne rente položaja (jer čim su manji troškovi
ukupnog šumskog transporta to su veće razlike do maksimalnog objektivnog
iznosa koji u tu svrhu sadrži tržišna cijena)... A poznato je da zemljišne
rente položaja uopć e ne ovise o proizvodnji drva na panju — već isključivo


o djelatnosti iskorišćivanja šuma... (1) O samoj proizvodnji drva na panju ovise
količina, kvaliteta i asortiman drvnog prirasta. Budući da troškovi pa i cijena
proizvodnje drvnog prirasta, po njegovoj jedinici mjere (ili tačnije po njegovim
jedinicama mjere), ovise o plodnosti staništa i o stanju šumskih sastojina —
očigledno je da proizvodnja drva na panju stvara diferencijalne zemljišne rente
plodnosti... (1) Odatle slijedi, da s gledišta praćenja količine, kvalitete i asortimana
drvne mase (osnovne ili prirasta) pri određenim staništima i šumskim
sastojinama putem novčanog sintetskog pokazatelja — treba od šumske takse
oduzet i diferencijalne zemljišne rente položaja... To pak znači da treba
kao sintetski pokazatelj uzeti induktivno izračunate cijene proizvodnje drvne
mase! (1)


To je nužno , ako se želi putem novčanog pokazatelja pratiti količina,
kvaliteta i asortiman drvne mase. To se vidi po tome: u toku obračunskog razdoblja
samo jedna npr. novosagrađena šumska komunikacija može — pri istom
»cjeniku šumskih taksa« — tako izmijeniti konkretne transportne uvjete, da
konkretne šumske takse porastu i tako zamagle rastenje ili opadanje količine,
kvalitete i asortimana drvne mase. Tako i pored istih šumskih taksa, zbog različitih
transportnih uvjeta, gubi se tražena paralelnost odnosnih
novčanih pokazatelja s naturalnim stanjima. To, drugim riječima, ugrožav a
praćenje održavanja drvne mase putem novčanih pokazatelja, dovodi do izračunavanja
netačn e vrijednosti drvnog prirasta, i si.


Odatle neminovno slijedi, da drvnu masu pri određenim staništima i šumskim
sastojinama sintetski novčano treba pratiti putem jediničnih induktivno
izračunatih cijena proizvodnje. One, konstantne, jedine će vjerno pratiti količine,
kvalitete i asortimane drvnih masa koje interesiraju djelatnost proizvodnje
drva na panju... One uopće ne će reagirati na promjene transportnih uvjeta
interesantnih samo za djelatnost iskorišćivanja šuma...


Kako da se izračunaju induktivne cijene po jedinicama drvnih sortimenata
drva na panju?


Potrebno je utvrditi npr. za neku jedinicu trajno g šumskog gospodarenja
(npr. šumsko-gospodarsku jedinicu, šumsko-gospodarsku cjelinu ili
seriju, šumsko-privredno područje) prosječne godišnj e redovne (ne investicione)
troškove proizvodnje drva na panju i rasporediti ih na jedinice drvnih
sortimenata iz (prosječno-periodski) godišnje g drvnog prirasta, a zatim
ih povećati za određeni postotak (neke redovne) dobiti (odnosno fonda) proizvođača
drva na panju. Ili još bolje prosječnu godišnj u ukupnu cijenu proizvodnje
drva na panju potrebno je rasporediti na jedinice drvnih sortimenata
iz (prosječno-periodski) godišnje g drvnog prirasta. (1)




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Pri tom treba godišnj i prosječni (tečajni) drvni prirast po količini
utvrditi npr. kontrolnom metodom ili metodom izvrtaka, odnosno uzeti podatak
iz šumsko-uređajnog elaborata. A po kvaliteti i asortimanu treba ocijeniti
ga pretpostavivši prosječne (tečajne) kvalitete i asortiman šumsko-uređajnog
etata koji ima količinu istu kao drvni prirast. (1)


Pri tom jedino ispravne ključeve raspoređivanja godišnjih troškova
ili godišnj e ukupne cijene proizvodnje na jedinice drvnih sortimenata iz
prosječnog godišnje g drvnog prirasta — predstavljaju deduktivno izračunate
šumske takse po jedinicama drvnih sortimenata u najnepovoljnijem razredu
transportnih traškova pri kojem su šumske takse svih drvnih sortimenata
još uvijek pozitivne. Taj posljednji zahtjev temelji se na integralnom iskorišćivanju
čitave posječene drvne mase (izuzevši priznate »otpatke«), koje je postulat
racionalnog šumskog gospodarenja evropskog tipa i funkcija odgovarajućeg
nužnog otvaranja šuma. Najnepovoljniji razred transportnih troškova jedinstven
je pri tome za sve vrste drveća, jer je postulat racionalnog šumskog
gospodarenja evropskog tipa da se iz pretežno mješovitih šumskih sastojina
iskorišćuju sve gospodarske vrste šumskog drveća.


Pri tom najnepovoljniji razred transportnih troškova (po 1 toni šumskih
drvnih sortimenata) pri kojem su šumske takse svih drvnih sortimenata još
uvijek pozitivne — najprije lako izaberemo u »cjeniku šumskih taksa« izračunatom
za dovoljni broj dovoljno uskih razreda transportnih troškova (po 1 toni
šumskih drvnih sortimenata). Zatim provjerimo za koliko se zbroj šumskih
taksa tog najnepovoljnijeg razreda transportnih troškova prosječnog godišnjeg
drvnog prirasta (određene količine i asortimana) — razlikuje od prosječne
godišnje ukupne cijene proizvodnje drva na panju. Zatim tu razliku podijelimosa zbrojem tona težine prosječnog godišnjeg drvnog prirasta — tako utvrdimo
za koliko dinara treba uzeti viši ili niži razred transportnih troškova kao najnepovoljniji
(uz koji u datim uvjetima treba proizvoditi drvo da bi se pokrile
društvene potrebe za drvom). Napokon za tako definitivno utvrđeni razred ekonomski
opravdanih najnepovoljnijih transportnih troškova (koji je sam po
sebi vrlo interesantan za šumarsku operativu!) izračunaju se šumske takse po
jedinici mjere svakog drvnog sortimenta prosječnog godišnjeg drvnog prirasta
(odnosno »cjenika šumskih taksa«).


Ukoliko bi se tako neke šumske takse (jeftinijih drvnih sortimenata) izračunavale
u negativnom iznosu — treba pri računanju poći drugim putem: prema
gore već navedenoj razlici, treba utvrditi postotak ili koeficijent korekture
šumskih taksa izabranog razreda najnepovoljnijih troškova (pri kojem su šumske
takse svih drvnih sortimenata još uvijek pozitivne) za prosječni godišnji
drvni prirast; putem utvrđenog korekturnog postotka ili koeficijenta proporcionalno
se tada snize ili povise navedene šumske takse na nivo koji za godišnji
prosječni drvni prirast osigurava iznos ukupne cijene proizvodnje prosječnog
godišnjeg drvnog prirasta.


Jednim ili drugim putem utvrđene šumske takse ne sadrže diferencijalnih
zemljišnih renti položaja a odgovaraju upravo induktivnim cijenama proizvodnje
drvnih sortimenata na panju. Dodavši na njih odnosne troškove i (neku
redovnu) dobit (odnosno fond) iskorišćivanja tih drvnih sortimenata iz sjecišta
tog ekonomski opravdanog razreda najnepovoljnijih transportnih troškova (razumljivo,
bez cijene utrošene sirovine tj. drva na panju) — dobile bi se prvim
putem upravo tržišne cijene po jedinicama tih drvnih sortimenata (na tržištu),
a drugim putem kalkulativne tržišne cijene vrlo blize realnim tržišnim cije




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 47     <-- 47 -->        PDF

nama po jedinicama tih drvnih sortimenata. Te posljednje bi ukazivale na privremena
odstupanja od zakona vrijednosti — zbog konkretnih odnosa ponude
i potražnje (putem tržišta). Ta odstupanja su i razumljiva budući da su induktivne
cijene proizvodnje drva na panju kalkulativne (a ne realne) i vrijednosne
(a ne cijenosne).


Analogno navedenim drugim putem (uporedi varijantu u 1, str. 374—377,
tač. b) utvrdili smo već god. 1948. za NR Hrvatsku (induktivne) opće cijene
proizvodnje induktivno za jedinice mjere pojedinog drvnog sortimenta na panju
(uporedi »šumske takse« u V razredu transporntih troškova cjenika A. /prilog
VI u džepu knjige 1/).


Ukoliko se za 1 m3 prostornog drva A´B kakvoće graba, bukve, hrasta, cera
i bagrema uzme koeficijent 1,00000 , utvrđuju se za pojedine stavke (redne brojeve)
navedenog cjenika A. koeficijenti koje prikazuje priložena tablica.


Koeficijenti odnosa šumskih taksa V razreda transportnih troškova za NR
Hrvatsku u god. 1948. prema cjeniku A. (prilog VI u džepu knjige 1) ukoliko se
za 1 m3 prostornog drva A/B kakvoće graba, bukve, hrasta, cera i bagrema


uzme koeficijent 1


I. Građevno drvo
Red. broj Red. broj
cjenika A. Koeficijent cjenika A.


1 2 3


1 339,14286 4G
2 424,14286 47
3 264,57143 48


4 330,28571 49
5 34,21429 50
6 61,71429 51
7 88,71429 52
8 105,85714 53
9 11,71429 54
10 12,14286 55
11 18,71429 56
12 31,28571 57
13 6,42857 58
14 6,92857 59
15 8,57143 60
16 10,21429 61
17 11,07143 62
18 32,35714 63
19 15,07143 64
20 9,64286 65


Koeficijent


4


1,85714
53,21429
3,57143
1,85714
8,85714
10,64286
6,42857
249,64286
65,85714
24,28571


1,78571
270,42857
142,71429
210,50000


21,21429
160,42857
16,28571
41,35714
10,35714
26,78571


273




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Red. broj
cjenika A. Koeficijent


1 2
21 9,42857
22 30,14286
23 6,42857
24 279,07143
25 66,57143
26 80,85714
27 14,92857
28 24,50000
29 6,92857
30 161,50000
31 2,28571
32 1,85714
33 71,28571
34 36,57143
35 2,57143
36 2,5000
37 2,14286
38 14,64286
39 1,85714
40 1,85714
41 7,14286
42 10,64286
43 5,57143
44 2,71429
45 43,35714
II. Ogrjevno i taninsko drvo
Red. broj
cjenika A. Koeficijent
1 1,00000
2 0,70000
3 0,50000
4 0,71429
5 0,50000
6 0,35714
7 0,35714
8 0,25000


Red. broj
cjenika A. Koeficijent
3 4
66 14,57143
67 2,14286
68 19,71429
69 2,85714
70 1,28571
71 2,00000
72 1,42857
73 27,00000
74 2,28571
75 1,57143
76 29,50000
77 15,07143
78 2,78571
79 19,42857
80 21,35714
81 8,64286
82 2,50000
83 2,14286
84 9,35714
85 20,78571
.36 9,35714
87 6,42857
33 15,42857
89 35,07143
90 18,57143
91 6,42857


Red. broj
cjenika A. Koeficijent
9 0,17857
10 0,02857
11 0,14286
12 0,04286
13 0,21429
14 0,21429
15 0,14286
16 0,07143
17 0,28571




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Na temelju te tablice i teksta navedenog cjenika vide se npr. ovi odnosi:


Srednji JediKoefiRed.
br. Sortiment promjer Dužina nica cijent
cjenika bez kore mjere


A.
u cm
I.
Građevno drvo:
2 Hrast:
Trupci za furnir
fine strukture od 70 cm od 2 m m3 424,14286
6 Trupci za piljenje
A kakvoće 40—49 cm od 3 m ms 61,71429
35 Bukva:
Trupci za piljenje
A/B kakvoće od 25 cm od 2 m m3 2,57143
78 Jela i smreka:
Trupci za
piljenje
A/B kakvoće od 25 cm od 3 m m3 2,78571


II. Ogrjevno i taninsko drvo:
1
Grab, bukva, hrast,
cer, bagrem:


Ogrjevno drvo A/B
i taninsko drvo 1 m 1,00000


Već iz tih navedenih odnosa, tj. koeficijenata, vidi se njihov relativno


vrlo široki raspon*


* Naknadna primjedba:
Poslije propisivanja našeg navedenog cjenika A. za NR Hrvatsku — bivše Savezno
ministarstvo šumarstva propisalo je za čitavu FNRJ poseban cjenik nepotpunih
induktivnih cijena za drvo na panju god. 1948, koji smo mi nazvali cjenikom
B. jedinstvenih tarifa za drvo na panju (vidi prilog I u džepu knjige 1, a
komentar u knjizi 1, str. 328—330).


Prema cjeniku B, odnosi jedinstvenih tarifa za gore navedene drvne Sortimente
znatno su blaži osim za bukove trupce za piljenje A/B kakvoće (koji je dapače nešto
oštriji), tj. odnosni koeficijenti iznose:


Red. br. Red. br. Jedinica
cjenika A. cjenika B. mjere Koeficijent


I. 2 4 ms
42,61905
6 10 m3 9,44444
35 43 ms 2,73809
78 93 ms 2,65873


II.
1 133 m3 1,00000
To je nastalo stoga, što bivše Savezno ministarstvo šumarstva nije upotrebilo
ispravne koeficijente raspodjele (koji se temelje na ispravnom teorijskom kriterijumu)
— već je do njih došlo ponderiranjem raznih kvalitetnih koeficijenata predloženih
od strane ministarstava šumarstva narodnih republika.


Razumljivo, svi pa i naši koeficijenti temeljili su se na propisanim jedinstvenim
tržišnim cijenama glavnih drvnih proizvoda iskorišćivanja šuma i na odnosnim
propisima JS 1002 te posebno definiranom drvnom sortimentu »seljačke građe« i dr.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Takvo raspoređivanje je jedino objektivno i teorijski ispravno, jer vodi
računa o tržišnim cijenama ali i o cijenama drva na mjestima gdje ne sadrži
nikakvih diferencijalnih zemljišnih renti položaja. To znači da takvo raspoređivanje
vodi računa o tržišno-društvenom vrednovanju rada u proizvodnji
drva na panju, na temelju njome stvorene količine, kvalitete i asortimana drva
na panju. A to nas upravo interesira pri bilanciranju konkretnog uspjeha proizvodnje
drva na panju!


Takvo raspoređivanje uvažava upravo one odnose cijena između jedinica
pojedinih drvnih sortimenata koje važe u potencijalnim sjecištima u ekonomski
opravdanom najnepovoljnijem razredu transportnih troškova pri kojem su
deduktivno izračunate šumske takse svih drvnih sortimenata još uvijek pozitivne.
Prema »zakonu račvanja šumskih taksa«, između vrednijeg drvnog sortimenta
A i manjevrijednog sortimenta B, što je razred transportnih troškova
nepovoljniji — odnosi su šumskih taksa veći (1) (tj. konkretno upravo mak simalni
, a to znači veći od svih mogućih odnosa na bazi tržišnih [to su najblaži
odnosi] cijena ili ostalih šumskih taksa)... Prema tome, ti maksimalni odnosi
putem takvih analognih induktivnih cijena stimuliraju proizvodnju vrednijih,
tj. deficitnijih drvnih sortimenata — upravo onoliko koliko to društvo
putem tržišta priznaje opravdanim u datim društvenim uvjetima.


OPĆE INDUKTIVNE CIJENE ILI KONKRETNE (REGIONALNO RAZLIČITE)
INDUKTIVNE CIJENE DRVA NA PANJU?


Pod općim cijenama ovdje razumijemo one koje se odnose na svijet, odnosno
kontinent, pa i pojedinu zemlju (odnosno njihova tržišta drvom)... Zasad
je vrlo teško u nekoj zemlji služiti se i tržišnim cijenama svjetskog ili kontinentalnog
tržišta drvom, zbog različitih standarda drvnih proizvoda koji važe
u pojedinoj zemlji, zbog različitih odnosa ponude i potražnje pojedinih drvnih
sortimenata pojedine vrste drveća i dimenzije u pojedinoj zemlji, zbog često
netačnih ključeva manje konvertibilne valute pojedine zemlje, zbog različitih
»mjesta prodaje« drvnih sortimenata u pojedinim zemljama, i si. (3) Prema tome,
dolaze u obzir uglavnom opće cijene koje se odnose na neku zemlju...


— Ako je ta zemlja kapitalističkog sistema privređivanja ili socijalističkog
sistema privređivanja tipa samoupravljanja (npr. Jugoslavija), gdje svaka privredna
organizacija treba u načelu pozitivno financijski poslovati (inače podliježi
tzv. likvidaciji poslovanja!) — opća zemaljska cijena privređivanja putem
tla (pomoću poljoprivrede, šumarstva, i si.) teorijski treba se temeljiti na onim
najneprikladnijim uvjetima zemljišta (odnosno šume) pri kojima nužno treba
da se proizvodi da bi se pokrile društvene potrebe putem tržišta (drva). Takva
opća zemaljska cijena ima nivo tzv. »lažne socijalne vrijednosti« (5), pa osigurava
svima koji privređuju uz bolje uvjete zemljišta (odnosno šume) manje
ili veće diferencijalne zemljišne rente (pri proizvodnji drva na panju — zemljišne
rente plodnosti, monopolne zemljišne rente, i si.). Ako se u takvim
zemljama ne želi normirati kalkulativna opća zemaljska induktivna cijena
drva na panju, budući da se ona sama na tržištu ne oblikuje odvojeno od tržišne
cijene proizvoda iskorišćivanja šuma — ne preostaje drugo nego da je normiraju
za sebe same šumsko-privredne organizacije. U tom slučaju u zemlji će
postojati konkretne (regionalno različite) induktivne cijene drva na panju. Te
konkretne induktivne.cijene drva na panju u pravilu će se temeljiti na prosječnim
uvjetima privređivanja putem tla (šuma) u konkretnoj čitavoj šumsko-pri


ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 51     <-- 51 -->        PDF

vrednoj organizaciji, ili u njezinim pojedinim šumsko-gospodarskim cjelinama,
odnosno šumsko-gospodarskim jedinicama kao teritorijama trajnog šumskog
gospodarenja. Pri tome će u prvom slučaju pojedine šumsko-gospodarske cjeline
iste šumsko-privredne organizacije ostvarivati konkretnu plansku ekstra-
dobit, odnosno konkretni planski ekstra-gubitak — s obzirom na induktivne
cijene koje odgovaraju prosjeku čitave šumsko-privredne organizacije. U drugom
slučaju će pojedine šumsko-gospodarske jedinice iste šumsko-gospodarske
cjeline, odnosno šumsko-privredne organizacije, ostvarivati konkretnu plansku
ekstra-dobit, odnosno konkretni planski ekstra-gubitak — s obzirom na induktivne
cijene koje odgovaraju prosjeku pojedine šumsko-gospodarske cjeline
konkretne šumsko-privredne organizacije. ltd. Te ekstra-dobiti, odnosno ti
ekstra-gubici — posljedice su različitih plodnosti staništa i šuma, pojava monopola,
i si. unutar iste šumsko-privredne organizacije, iste njezine šumsko-
gospodarske cjeline. Analogno i pojedina šumsko-privredna organizacija unutar
svoje induktivne cijene, tj. odnosnog financijskog normativa za reprodukciju
posječenog drva na panju, nerazlučeno obuhvaća stanovitu plansku ekstra-
dobit, odnosno stanoviti planski ekstra-gubitak — s obzirom na neutvrđene
induktivne cijene koje bi odgovarale prosjeku čitave zemlje.


—´ Ako je pak ta zemlja socijalističkog sistema privređivanja tipa državnog
socijalizma, gdje svaka privredna organizacija ne treba u načelu pozitivno
financijski poslovati već treba financijski pozitivno poslovati samo čitava privreda
zemlje ujedinjena putem državno-socijalističkog budžeta (suglasno tzv.
sumarnom zakonu vrijednosti) — opća zemaljska cijena privređivanja putem
tla (pomoću poljoprivrede, šumarstva, i si.) treba se temeljiti na prosječnimuvjetima (staništa, odnosno šuma) određene zemlje — kao i pri industrijskim
proizvodnjama — iako još nisu tehnički savladane razlike plodnosti, položaja,
i si. (1) Takva opća zemaljska cijena pri konkretnim boljim ili gorim uvjetima
od prosječnih osigurava pojedinim proizvođačima stanovite konkretne planske
ekstra-dobiti ili ekstra-gubitke. Oni se ovdje unutar određene zemlje u pravilu
potiru — ne uzrokujući dakle prave diferencijalne zemljišne rente (pri proizvodnji
drva na panju — zemljišne rente plodnosti, monopolne zemljišne rente,
i si.).


Pri takvim zemljama redovito će biti moguće sabrati vjerodostojne podatke


o tečajnom drvnom prirastu te o prosječnim tečajnim godišnjim troškovima
odnosno cijeni proizvodnje drva na panju. U njima će dakle biti moguće, unutar
opće važećeg sistema normiranju prodajnih cijena proizvođača — normirati
i kalkulativne opće zemaljske induktivne cijene po jedinicama mjere pojedinih
šumskih drvnih sortimenata na panju... Te induktivno normirane cijene pri
pojedinom proizvođaču drva na panju uzrokovat će stanovite konkretne planske
ekstra-dob:t´, odnosno ekstra-gubitke — ali u čitavoj zemlji ne će uzrokovati
prave diferencijalne zemljišne rente plodnosti! (1)
— Razumljivo, ni u zemljama kapitalističkog sistema privređivanja ni u
zemljama socijalističkog sistema privređivanja tipa državnog socijalizma ili
samoupravljanja — induktivne cijene drva na panju ne će uzrokovati nikakvih
konkretnih planskih ekstra-razlika, niti diferencijalnih zemljišnih renti —
položaja... To stoga što ove ovise o troškovima ukupnog šumskog transporta,
dakle o troškovima iskorišćivanja šuma, a ne ovise o troškovima proizvodnje
drva na panju! Ukoliko je drvna masa sintetski novčano iskazana putem općih
zemaljskih induktivnih cijena drva na panju, imat će vrijednosni oblik općegzemaljskog nivoa, pa će npr. po ha biti uporediva unutar cijele određene zemlje!


ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Taj opći zemaljski karakter tom vrijednosnom obliku izražavanja konkretnih
drvnih masa omogućuju upravo različite konkretne diferencijalne zemljišne
rente, odnosno ekstra-razlike — plodnosti pojedinih šumskih kompleksa!


ZAKLJUČCI


1) U obračunskom razdoblju količina, kvaliteta i asortiman početne, završne
i posječene drvne mase na panju, pa i drvnog prirasta, može se sintetski
pri bilanciranju uspjeha proizvodnje drva na panju pratiti paralelno jedino
novčanim konstantnim »induktivnim cijenama proizvodnje po jedinicama drvnih
sortimenata na panju«.


2) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na
panju« mogu se iskalkulirati na temelju prosječno godišnje ukupne cijene proizvodnje
prosječno godišnjeg drvnog prirasta na panju te šumskih taksa po
jedinicama drvnih sortimenata ekonomski opravdanog razreda najnepovoljnijih
transportnih troškova pri kojem su šumske takse svih drvnih sortimenata
još uvijek pozitivne.


3) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na
panju« ne sadrže nikakvih diferencijalnih zemljišnih renti položaja, odnosno
planskih ekstra-dobiti ili ekstra-gubitaka zbog položaja. To je i pravilno, jer
te razlike stvara djelatnost iskorišćivanja šuma, a ne djelatnost proizvodnje
drva na panju — koja nas ovdje jedina interesira.


4) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na
panju« teorijski mogu se temeljiti na ekonomski opravdanim najgorim uvjetima
plodnosti (staništa, šuma) pri kojima treba još proizvoditi da bi se pokrile
društvene potrebe za drvom. U tom slučaju su one opće, obično zemaljske,
i svaka šumsko-privredna organizacija putem njih ostvaruje nikakvu ili
stanovitu diferencijalnu zemljišnu rentu plodnosti, odnosno obično plansku
ekstra-dobit ili ekstra-gubitak zbog plodnosti. One su uporedive za sve šumsko-
privredne organizacije u svijetu, odnosno na kontinentu, obično u zemlji.


5) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na
panju« u državno-socijalističkim uvjetima s jedinstvenim državno-socijalističkim
budžetom mogu se temeljiti na prosječnim uvjetima plodnosti (staništa,
šuma) u državi. U tom slučaju su one opće zemaljske, i svaka šumsko-privredna
organizacija putem njih ostvaruje nikakvu ili stanovitu plansku ekstra-dobit
ili ekstra-gübitak plodnosti; sve te razlike potiru se u granicama države. I te
cijene su uporedive za sve šumsko-privredne organizacije u zemlji.


6) »Induktivne cijene proizvodnje po jedinicama drvnih sortimenata na
panju« u uvjetima takvog kapitalizma koji ne normira cijene ili u uvjetima
socijalizma tipa samoupravljanja koji ne normira cijene — mogu se temeljiti
na prosječnim uvjetima pojedine šumsko-privredne organizacije ili njezinih
pojedinih šumsko-gospodarskih cjelina ili šumsko-gospodarskih jedinica. U
tom slučaju radi se o konkretnim tj. regionalno različitim (prema plodnosti
staništa, šuma) »induktivnim cijenama po jedinicama drvnih sortimenata na
panju«, koje su faktično karaktera »regionalnih financijskih normativa za jednostavnu
biološku reprodukciju na panju posječenog drva« (4). U tom slučaju
te induktivne cijene odnosno financijski normativi za biološku reprodukciju
posječenog drva nerazlučno sadrže manju ili veću diferencijalnu zemljišnu
rentu plodnosti, a nižim teritorijalnim jedinicama od one za koju su utvrđene
pružaju mogućnost da ostvare stanovitu ili nikakvu plansku ekstra-dobit, odnosno
ekstra-gübitak, plodnosti — koji se potiru u okviru teritorijalne jedinice




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 53     <-- 53 -->        PDF

za koju su utvrđene. One su uporedive jedino unutar pojedine šumsko-privredne
organizacije, odnosno njezine pojedine šumsko-gospodarske cjeline, odnosno
pojedine šumsko-gospodarske jedinice.


LITERATURA


1) Kralji ć B.: »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«,


Zagreb, 1952, str. 1—802+XXI + džep sa 11 tabličnih priloga.
2) Kralji ć B.: »Podizanje proizvodnosti rada u šumarstvu — s gledišta šumar


ske politike, privredno-financijskog sistema i mikro-organizacije — u uvjetima


socijalizma«, Šumarski list 9/10, 1966, Zagreb, str. 416—432.
3) Kralji ć B.: »Ekonomika šumarstva Jugoslavije«, udžbenik skraćenog kolegija


za slušače nastavnog predmeta Ekonomike Jugoslavije u III godištu Fakulteta


ekonomskih nauka u Zagrebu, objavljen u zbirnoj knjizi analognih specijalnih


ekonomika »Ekonomika Jugoslavije — II dio«, II izdanje, u redakciji Sirotko


vića J. i Stipetića V., Zagreb, 1967, str. 89—139.
4) Kralji ć B.: »Financiranje biološke reprodukcije posječenog drva«, Šumarski
list 3/4, 1969, Zagreb, str. 114—125.
5) Mar x K.: »Kapital«, III knjiga, Zagreb—Beograd, 1948.


DIE GEEIGNETSTE SYNTHETISCHE KENNZIFFER DES HOLZWERTES AM
STOCK ZWECKS BILANZIERUNG DES ERFOLGES DER HOLZERZEUGUNG
AM STOCK


Schlussfolgerungen


1) Mie Menge, Qualität und Sortimentsstruktur der anfänglichen, endlichen
und eingeschlagenen Holzmasise (am Stock), sowie auch des Holzzuwachses (im
gegebenen Berechnungszeitraum), kann bei der Bilanzierung des Erfolges der
Holzerzeugung am Stock parallel nur mit den geldlich konstanten »induktiven
Produktionspreisen nach den Einheiten der Ho´lzsortimentc (am Stock)« verfolgt
werden.


2) Die »induktiven Produktionspreise nach den Einheiten der Holzsortimente
(am Stocik)« können auf Grund des durchschnittlichen jährlichen Gesamtpreises
der Erzeugung des durchschnittlichen periodischen jährlichen (laufenden) Holzzuwachses
am Stock sowie der Forsttaxen nach den Einheiten der Hoizsortimente
der wirtschaftlich vertretbaren Klasse der ungünstigsten Transportkosten berechnet
werden, wobei die Fciisttaxen aller Holzsortimente noch immer positiv sind.


3) Die »induktiven Produktionspreise nach den Einheiten der Holzsortimente


(am Stock)« enthalten ´keine Differentialbodenrenten der Lage, bzw. Plan-Extra


gewinne oder -Extraverluste wegen der Lage. Das isr nunmehr richtig da diese


Differenzen durch die Tätigkeit der Waldbenutzung und nicht durch die Tätigkeit


der Hofzerzeugung am Stock — welche uns hier allen interessiert — erbracht


werden.


4) Die »induktiven Produktionspreise nach den Einheiten der Holzsortimente


(am Stock)« können sich theoretisch auf die wirtschaftlich vertretbaren ungün


stigsten Bedingungen (Standort, Wald) unter denen man noch erzeugen soll


stützen, um die Bedürfnisse der Gesellschaft an Holz zu decken. In diesem Fall


sind dieselben die allgemeinen — gewöhnlich die ländlichen — Preise, und jeder


Forstwirtschaftsbetrieb realisiert dadurch keine oder eine gewisse Differentialbo


denrente der Fruchtbarkeit, bzw. gewönlich einen Plan-Extragewinn oder -Extra


verlust wegen der Fruchtbarkeit. Dieselben sind für alle Forstwirtschaftsbetriebe


der Welt bzw. eines Kontinents, gewöhnlich eines Landes, vergleichbar.


5) Die »induktiven Produktionspreise nach den Einheiten der Holzsortimente
(am Stock)« unter den staatlich-sozialistischen Bedingungen mit einem einheitlichen
staatlich-sozialistischem Budget, können sich auf die durchschnittlichen
Bedingunggen (Standort, Wald) im Staat stützen. In diesem Fall sind sie die
allgemeinen staatlichen Preise, und jeder Forstwirtschaftsbetrieb realisiert dadurch
keinen oder doch einen gewissen Plan-Extragewinn oder -Extraverlust der Frucht




ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 54     <-- 54 -->        PDF

barkeit. Alle diese Differenzen beheben sich innerhalb der Staatsgrenzen. Auch
diese Preise sind mit allen Forstwirtschaftsbetrieben im Lande vergleichbar.


6) Die »induktiven Produktionspreise nach den Einheiten der Holzsortimente
(am Stock)« unter Bedingungen eines solchen Kapitalismus, der die Preise nicht
normiert, oder unter Verhältnissen des Sozialismus nach dem Modell der Selbstverwaltung,
der die Preise nicht normiert, können sich auf die durchschnittlichen
Bedingungen der einzelnen Forstwirtschaftsbetriebe oder ihrer einzelnen Waldblöcke
oder Wirtschaftseinheiten, stützen. In diesem Fall handelt es sich um
konkrete, d. h. regional unterschiedliche (gemäss der Standortbonität, Wald)
»induktive Preise nach den Einheiten der Holzsortimente am Stock« welche vom
Charakter der »regionalen finanziellen Normative für eine einfache Reproduktion
des eingeschlagenen Holzes« sind. In diesem Fall enthalten die induktiven Preise
oder die finanziellen Normative für die biologische Reproduktion des eingeschlagenen
Holzes ungetrennt eine geringere oder grössere Differentialbodenrente der
Fruchtbarkeit, und den niedrigergestellten Gebietseinheiten (als diejenige für
welche die Preise festgesetzt wurden) bieten sie die Möglickeit, einen gewissen
oder eben keinen Plan-Extragewinn oder -Extraverlust der Fruchtbarkeit zu realisieren,
welche sich im Rahmen der Gebietseinheit für die sie festgesetzt wurden,
beheben. Dieselben sind vergleichbar nur innerhalb der einzelnen forstwirtschaftlichen
Organisationen, bzw. innerhalb ihrer einzelnen Waldblöcke oder Wirtschaftseinheiten.