DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 16 <-- 16 --> PDF |
UDK 634.0.114.521.5;.7 PRILOG POZNAVANJU PROMJENA PLODNOSTI TLA POD UTJECAJEM ŠUMSKOG DRVEĆA Mr ing. JAKOB MARTINOVIĆ UVOD Djelovanju šume i šumskog drveća na procese formiranja šumskih tala i njihovu plodnost oduvijek se i kod nas poklanjala pažnja (Gračanin 1931, Čirić 1962, Anić 1959, Antić 1962, Škorić 1960, Šafar 1963 i drugi) i isticala njihova pedogenetska i ekološko-pedološka važnost. No unatoč tome činjeničnog materijala u toj oblasti naše pedologije i ekologije imamo vrlo malo. Radova sa područja Hrvatske koji bi se izravno tim pitanjima bavili i nemamo. Stoga smo, predlažući Fondu za naučni rad SR Hrvatske temu: »Ispitivanje promjene plodnosti tla pod utjecajem šume i šumskog drveća s naročitim obzirom na kulture četinjača«, imali pred očima prvenstveno potrebu da se i kod nas pokrenu ova u svijetu već tradicionalna šumarsko pedološka istraživanja. Ovo tim više jer se strana iskustva iz tog područja nauke veoma teško mogu prenositi u naše uvjete. Ovaj rad predstavlja završni izvještaj o navedenoj temi. Velika se aktuelnost predloženih istraživanja temelji na činjenici da nema takvog svojstva šumskog tla i procesa u šumskom tlu na koje životna aktivnost šume i šumskog drveća ne ostavlja svoj snažan pečat (Zonn 1964, Braun-Blanquet 1964, Remezov-Pogrebnjak 1965, Pelišek 1964, Lutz-Chandler 1959, Karpačevskij et. al. 1968, Sobolev 1966, Z. Gračanin 1962 i drugi). Već sama stratigrafija šumskih tala a osobito zapremnina pojedinih horizonata tla mnogo zavisi o sastavu šuma (po vrstama drveća i ostalog bilja), starosti šuma i drugim svojstvima šumskih sastojina. Kemijski stav i druga svojstva šumske prostirke, sadržaj humusa u tlu i njegova svojstva mnogo zavise o prirodi šumskih sastojina. Nadalje, šuma i šumsko drveće utječe na fizikalna svojstva tla (primjerice mehanički sastav tla, volumnu težinu tla, porozitet tla, strukturu i stabilnost strukturnih agregata tla i druga fizikalna svojstva tla). Sadržaj biogenih elemenata u tlu i njihova migracija u znatnoj mjeri zavise o životnoj aktivnosti šume i šumskog drveća. Reakcija tla, kapacitet adsorpcijskog kompleksa tla i njegov sastav također su pod snažnim utjecajem vegetacijskog pokrova tla. Stanje mikroorganizama u tlu i mikrobiološki procesi u tlu u velikoj su mjeri utjecani vegetacijskim uvjetima šumskih staništa. Premda su navedena samo najvažnija svojstva tla i procesi u tlu na koje izravni utjecaj vrši šuma i šumsko drveće očigledno je, da su ovi utjecaji raznovrsni i veoma složeni. Sa gledišta šumske proizvodnje navedeni utjecaji i promjene u tlu imaju izravno proizvodno značenje. Ono se ogleda u formiranju Ovaj rad financirao je Republički fond za naučni rad SR Hrvatske, a izvršen je u Jug. institutu za četinjače, Jastrebarsko. 242 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 17 <-- 17 --> PDF |
različitih nivoa plodnosti šumskih tala a od toga u velikoj mjeri zavisi rast i prirast šumskog drveća. U ovim smo se istraživanjima ograničili na analizu nekih promjena plodnosti u dva veoma rasprostranjena tipa tla (kiselo smeđe tlo na pješčenjacima i smeđe tlo na doloniitiziranom vapnencu) uvjetovana kulturama ekonomski važnijih vrsta šumskog drveća (jela, obična smreka, zelena duglazija, američki boTovac i evropski ariš). Sva je terenska istraživanja obavio autor u razdoblju od 1963—1968 godine a sve je laboratorijske analize neposredno po sabiranju uzoraka obavio pedološki laboratorij Jugoslavenskog instituta za četinjače. Saradnicima na laboratorijskim istraživanjima prof. Nadi Pezdirc i Višnji Korbar dugujemo za savjestan rad veliku zahvalnost. Jednako se zahvaljujem i drugovima iz Šumskog gospodarstva Delnice: ing. Nikoli Spudiću, Molnar Josipu, Katalinić Mati i Hafner Karlu, koji su mi svojom suradnjom pomogli kod terenskih radova. Posebno sam zahvalan direktoru Jugoslavenskog instituta za četinjače drugu ing. Žarku Hajdinu koji mi je omogućio da završim ova istraživanja. ZADATAK I METOD RADA U toku istraživanja nas je zanimalo da dobijemo odgovor na pitanje koliko su istraživane vrste drveća utjecale i utječu na ove važne faktore plodnosti tla: reakciju tla, sadržaj humusa i dušika u tlu, sadržaj zamjenjivih kationa u adsorpcijskom kompleksu tla i sadržaj pristupačnog P2O5 i K2O u tlu te kako općenito u pojedinim uvjetima štite tlo od procesa erozije. Pri tome je naša pažnja bila usredotočena na stanja u površinskim horizontima tla koja su kako je poznato (Pogrebnjak, 1963) najviše utjecana i najosjetljivije odražavaju promjene a imaju i općenito veliko značenje za ukupnu plodnost tla. Raspoloživa novčana sredstva također su bila razlogom što su ova prva istraživanja ograničena na proučavanje promjena nekih faktora plodnosti tla samo u površinskim horizontima tla i nisu mogla imati pretenzija da dadu sveukupnu analizu djelovanja šumskih nasada na proučavana šumska tla. U vezi sa zadatkom istraživanja u metodičkom pogledu težili smo da poredbeni objekti, što je više moguće imaju jednake litološke, klimatske i geomorfološke uvjete i time isključi utjecaj ovih faktora u analizi stanja i promjena plodnosti tla. U podjednakim litološkim, klimatskim i geomorfološkim a različitim vegetacijskim uvjetima (različite šumske kulture i prirodne sastojine) mogu se (Solovjev, 1967) razlike u osobinama tla, kojima je određena njihova plodnost, pripisati utjecaju promjenljivog faktora odnosno vegetacije. Valja naglasiti da materijal za takva istraživanja nije lako naći. Nakon što su provedena prethodna istraživanja na oko 30 različitih lokaliteta, izabrana su 2 lokaliteta koja su ispunjavala navedene metodičke uvjete a odgovarala su i ciljevima naših istraživanja. Naime, težili smo da objekti istraživanja budu tako izabrani da njihova obradba što neposrednije koristi suvremenoj praksi uzgajanja šuma i šumskog drveća. Zato je istraživanjima valjalo obuhvatiti one tipove tla i vrste šumskog drveća koje imaju veliko šumsko gospodarsko značenje. Za istraživanja su izabrane: a) skupina šumskih monokultura (jela, smreka i zelena duglazija) na kise lom smeđem tluna Kupi«, lokalitet Zagolik-Pićulin. u zoni Blechno-Fagetum Horv., gospodarska jedinica »Brod 243 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 18 <-- 18 --> PDF |
b) Skupina šumskih monokultura (smreka, američki borovac i evropski ariš) na smeđem tlu na vapnencu u zoni Fagetum croat. seslerietosum Horv., gospodarska jedinica »Učka«, lokalitet Drvarije. Na terenu su istovremeno na poredbenim plohama i to u mjesecu listopadu uzimani prosječni uzorci otpada šumske prostirke i tla. Svi su uzorci uzimani pod krošnjama sklopljenih grupa stabala. Parcele na kojima su uzimane probe imale su površinu 100—200 m2. Uzorci su tla i prostirke uzimani sa mjesta koja su bila udaljena barem 70—100 cm od stabla. Za ocjenu utjecaja pojedinih vrsta drveća (u šumskim kulturama) na plodnost tla analizirana Nadmo su ista svojstva tla i otpada pod prirodnim sastojinama bukve. Laboratorijska istraživanja tla provedena su ovim postupcima, opisanim u Priručniku za ispitivanje zemljišta (1966): određivanje ugljika i humusa po Tjurinu; pH vrijednost u vodi i n/l KCl elektrometrijski; određivanje zamjenljivih kationa po Melich-u; ukupni dušik po Kjeldahlu; lako pristupačni fosfor i kalij po Al-metodi. Mehanički sastav tla po međunarodnoj B-pipet metodi uz pripremu tla sa 0,4 n Na-pirofosfatom. Uzorci su biljnog materijala sušeni odmah po uzimanju na zraku a potom u sušioniku sa 105° C. Sadržaj smo dušika odredili metodom Kjeldahla, a sadržaj fosfora, kalija, kalcija i magnezija spaljivanjem biljnog materijala mokrim postupkom sumpornom i perklornom kiselinom. Iz ovog je ekstrakta određen fosfor kolorimetrijski a ostali elementi plamen-fotometrijski. OBJEKTI ISTRAŽIVANJA 1. Objekt Drvarije. Skupina šumskih kultura u predjelu Drvarije nalazi se na istočnim padinama Učke u zoni zajednice Fagetum croat. seslerietosum Horv. na nadmorskoj visini 930—980 m. Litološku građu terena čine dolomitizirani vapnenci. Tlo pripada tipu smeđeg tla na vapnencu i ima prosječnu dubinu 42 cm. Objekt Drvarije kao i objekt Zagolik se nalazi u području koje ima (Kirigin 1968) karakteristike toplo umjerene klime. Temperature najhladnijeg mjeseca kreću se između —3 i +18" C, ljeta su svježa sa mjesečnim ternminant: Tab. 1 Položaj primjernih ploha i taksacljski podaci 6rS ö B u o M "^ a Starost kulture u god. Naziv objekta broj pr mjerne plohe ekspozi i nagib srednje stabla (u cm) stabala (u m) ci visina, Visina | +J (U c/3 > >T3 Zagolik 1 550, NO, 10—15 obična smreka 75—80 37 28 2 540, NO. 7—10 jela 70—75 37 28 3 520, N, 7—12 zelena duglazija 75—80 43 .— 4 510, NO, 7—12 bukva — 25 21 Drvarije 1 960, O, 5—8 obična smreka 75—80 33 24 2 930, SO, 1—10 evropski ariš 75—80 41 28 3 950, Ö, američki borovac 75—80 43 29 4 980, O, 5—10 bukva — 30 25 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 19 <-- 19 --> PDF |
245 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 20 <-- 20 --> PDF |
peraturama najtoplijeg mjeseca ispod 22° C. Oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu a najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba. Sporednom se maksimumu oborina u početku toplog dijela godine (travanj) pridružuje glavni masimum oborina u kasnoj jeseni (studeni), koji je znatno veći od sporednog. Područje pripada perhumidnoj klimi P/E = ili > 128. 2. Objekt Zagolik, Skupina šumskih kultura u predjelu Zagolik nalazi se na padinama Stražnjeg vrha iznad sela Gašparci u gospodarskoj jedinici »Brod na Kupi«. Kulture se nalaze u zoni zajednice Blechno-Fageturn Horv. na nadmosrkoj visini 510—560 m. Matični supstrat čine sitnozrni pješčenjaci mlađeg paleozojka. Tlo pripada tipu kiselog smeđeg tla. Prosječna dubina Ai + (B) horizonta iznosi 70 cm. Neki taksacijski podaci o sastojinama i opći podaci o tlu prikazani su u tabeli 1 i 2. Neposredno nakon što su provedena naša terenska istraživanja većina je primjernih ploha, u skladu sa gospodarskim planovima, zahvaćena intenzivnim pa i čistim sječama. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA 1. Debljina površinskih horizonata tla U tabeli 3 su doneseni rezultati istraživanja debljine površinskih horizonata tla u kulturama šumskog drveća i pod prirodnom vegetacijom. Podaci su odvojeno iskazani za objekte koji imaju različite tipove tla i koji se međusobno ne uspoređuju. Iz donesenih podataka vidi se da je u zoni primorske šume bukve najdeblji sloj šumske prostirke kao i humusno akumulativni horizont tla formiran pod Tab. 3 Prosječna debljina površinskih horizonata tla u kulturama šumskog drveća i pod prirodnom vegetacijom Vrsta drveća i debljina slojeva u cm Zelena Lokalitet HorizontSmreka ploha 1(x ± m) Jela ploha 2 (x ± m) duglazija ploha 3 (x ± m) Bukva ploha 4 (x ± m) Zagolik (Pićulin) Irocpl (~\ CTT1 f*fif* TI n Ao 2,4 ± 0,05 1,0 ± 0,02 5,0 ± 0,15 1,0 ± 0,02 na pješčenjaku Ai 8,6 ± 0,36 7,2 ± 0,21 10,1 ± 0,35 7,0 ± 0,28 Smreka E. ariš A. borovac Bukva ploha 1 ploha 2 ploha 3 ploha 4 Učka, Drvarijesmeđe tlo na Ao 3,1 ± 0,09 0,5 ± 0,01 1,5 ± 0,04 1,8 ± 0,05 vapnencu Ai 11,5 ± 0,4 7,8 ± 0,15 9,5 ± 0,40 9,0 ± 0,27 x = srednja vrijednost m = prednja pogreška srednje vrijednosti n = 11 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 21 <-- 21 --> PDF |
kulturom obične smreke. U poredbi sa stanjem pod prirodnom sastojinotm bukve (Fagetum croat. seslerietosum Horv.) utvrđena je pod evropskim arišem manja debljina Ao i Ai horizonta. Debljina je navedenih horizonata pod kulturom američkog borovca približno jednaka kao i u bukovoj sastojini. U zoni Blechno-Fagetam je najdeblji sloj šumske prostirke formiran pod drvećem zelene duglazije. Pod zelenom je duglazijom utvrđen i najdeblji humusno akumulativni horizont. U odnosu na stanje pod prirodnom šumskom vegetacijom pokazuje i smrekova kultura veću debljinu Ao i Ai horizonta. Između bukove šume i kulture jele nema razlika u debljini površinskih (Ao i Ai) horizonata tla. Utvrđene se razlike u debljinama Ao i Ai horizonta mogu očigledno protumačiti različitim procesima biološke akumulacije u pojedinim šumsko vegetacijskim uvjetima. Sve su se navedene razlike u debljini Ao i Ai horizonta istraživanih tala pokazale i statistički opravdanima. 2. Reakcija tla Prema podacima u tabeli 4 humusno akumulativni horizont istraživanih tala u zoni Fagetum croat. seslerietosum Horv. ima u prirodnim sastojinama bukve, kulturi evropskog ariša i kulturi američkog borovca jako kiselu reakciju. Reakcija je tla pod kulturom smreke u istom horizontu ekstremno kisela. Dobiveni rezultati istraživanja ukazuju na pojavu zakiseljavanja tla pod kulturom smreke. Na osnovu rezultata istraživanja reakcije tla u zoni Blechno-Fagetum najpovoljnije stanje reakcije tla ima kultura jele. Tlo se pod kulturom jele nalazi na granici jako kisele i kisele reakcije dok se tlo pod smrekom, zelenom duglazijom i bukvoni nalazi na granici ekstremno kisele i kisele reakcije. Zanimljivo je da kultura smreke i u različitim stanišnim uvjetima (objekti Drvarije i Zagolik) ima u Ai horizontu tla približno jednaku odnosno ekstremno kiselu reakciju. 3. Sadržaj humusa i dušika u tlu Najveći je sadržaj humusa i ukupnog dušika (tabela 4) u zoni Fagetum croat. seslerietosum Horv. utvrđen u At horizontu tla pod prirodnom sastojinom bukve. Zatim dolaze tla pod kulturama američkog borovca i obične smreke. Najmanje, svega oko 50% u odnosu na tlo pod smrekom i američkim borovcem, sadrži humusa i ukupnog dušika tlo pod evropskim arišem. Ova se pojava može u velikoj mjeri protumačiti intenzivnijom mineralizacijom humusa pod kulturom evropskog ariša. Tlo u kulturi evropskog ariša pokazuje u odnosu na upoređivane vrste i najuži odnos ugljika i dušika. Na kiselom smeđem tlu (lokalitet Zagolik) najveće zalihe humusa i ukupnog dušika sadrži u površinskom sloju (0—15 cm) tlo kod kulturom zelene duglazije i obične smreke a zatim dolaze tla pod jelom i prirodnom sastojinom bukve. Ovi podaci ukazuju na vrlo značajnu pojavu nakupljanja humusa i ukupnog dušika u tlu pod istraživanim vrstama drveća u odnosu na stanje pod prirodnom, vegetacijom (Blechno-Fagetum Horv.). 4. Sadržaj rastvorljivog fosfora i kalija u tlu Podaci analiza (tabela 4) pokazuju da u zoni primorske šume bukve veći sadržaj fosfora imaju tla pod kulturama američkog borovca i obične smreke 247 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 22 <-- 22 --> PDF |
248 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 23 <-- 23 --> PDF |
nego pod evropskim arišem i bukvom. Te razlike nisu relativno velike, a mogle bi poticati od faktora koji leže izvan navedenih vrsta drveća i njihove sposobnosti akumulacije fosfora. Rastvorljivog kalija najviše sadrži tlo pod bukvom i američkim borovcem a u znatnoj manjoj mjeri pod kulturama ariša i smreke. Tlo pod različitim vrstama drveća pokazuje velike razlike u pogledu sadržaja rastvorljivog kalija nego fosfora. Vrlo je vjerojatno da ove razlike potječu od različite migracione sposobnosti kalija i fosfora. Fosfor je manje pokretljiv pa njegova prisutnost bolje održava prirodu procesa biološke akumulacije. U kiselom smeđem tlu je utvrđen (izuzev u sloju 0—5 cm pod kulturom zelene duglazije) nizak sadržaj rastvorljivog fosfora. Ipak je više fosfora akumulirano u Ai horizontu kiselog smeđeg tla pod zelenom duglazijom i smrekom nego pod jelom i bukvom. U pogledu sadržaja rastvorljivog kalija, tlo pod jelom i zelenom duglazijom pokazuje nagli pad kalija po dubini profila. Na osnovu se podataka o sadržaju rastvorljivog kalija u sloju tla od 0—5 cm može zaključiti da se najviše ukupnog kalija akumulira pod zelenom duglazijom a zatim pod jelom, smrekom i bukvom. Svi podaci provedenih analiza pokazuju da su u površinskom sloju istraživana tla dobro opskrbljena fiziološki aktivnim kalijem. 5. Adsorpcijski kompleks tla Podaci o sumi zamjenljivih baza u površinskim slojevima tla (tabela 4) pokazuju veoma zanimljive odnose. Pod svim istraživanim vrstama drveća dobiven je i do nekoliko puta veći sadržaj zamjenljivog Ca i K u sloju tla od 0—5 cm u odnosu na njihov sadržaj u sloju od 5—15 cm. To dokazuje veliki utjecaj vegetacijskih uvjeta sredine na sadržaj zamjenljivih baza u adsorpcijskom kompleksu tla. Rezultati istraživanja pokazuju da je intenzitet akumulacije baza u adsorpcijskom kompleksu najveći pod zelenom duglazijom. Kalcija i kalija u adsorpcijsko´m kompleksu istraživanog tla imaju također znatno više i kulture smreke i jele nego prirodna sastojina bukve. 6. Sadržaj biogenih elemenata u šumskoj prostirci U tabelama 5 i 6 te slikama 1 i 2 prikazani su rezultati istraživanja postotnog sadržaja dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija u šumskoj prostirci. Ovi su podaci za ocjenu stanja i promjena plodnosti šumskih tala od osobite važnosti. U šumskoj su prostirci nagomilane relativno velike količine biogenih elemenata i zadatak je šumsko uzgojnih mjera da reguliraju njihovo racionalno iskorištavanje od strane šumskog drveća. S gledišta koje nas ovdje zanima može se istaknuti ovo. U zoni primorske šume bukve najveći postotni sadržaj dušika sadrži šumska prostirka pod drvećem evropskog ariša a najmanje pod američkim borovcem, dok je taj sadržaj pod smrekom i bukvom približno jednak. Šumska prostirka ariša ima također i najveći postotni sadržaj fosfora. Kalija ima najviše u šumskoj prostirci američkog borovca. Kalcija i magnezija nađeno je najviše u šumskoj prostirci bukve a najmanje u šumskoj prostirci evropskog ariša. U zoni Blechno-Fagetum na kiselom smeđem tlu šumska prostirka bukve ima također najveći postotni sadržaj kalcija i magnezija. Količine šumske prostirke koje su utvrđene na pojedinim primjernim plo |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 24 <-- 24 --> PDF |
250 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 25 <-- 25 --> PDF |
251 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 26 <-- 26 --> PDF |
hama veoma se razlikuju. Dobivene su po 1 ha u suhom stanju ove količine šumske_ prostirke: a) smeđe tlo na vapnencu (lokalitet Drvarije) kultura smreke 49,600 kg kultura evropskog ariša 6,400 kg kultura američkog borovca 16,500 kg prirodna sastojina bukve 27,000 kg b) kiselo smeđe tlo (lokalitet Zagolik) kultura smreke 38,400 kg kultura jele 14,100 sg kultura zelene duglazije 72,000 kg prirodna sostojina bukve 15,100 kg Na osnovu podataka o količini šumske prostirke na pojedinim primjernim plohama i prostornog sadržaja istraživanih biogenih elemenata u njoj, dolazimo do još jednog vrlo važnog podatka o tome u kojoj mjeri pojedine vrste drveća utječu na pldnost tla. Ukupno uzevši najviše je istraživanih biogenih elemenata akumulirano u šumskoj prostirci na kiselom smeđem tlu pod kulturom zelene duglazije (1735 kg) od toga 1423 kg dušika a zatim dolaze smreka (868 kg od toga 603 kg N); bukva (428 kg od toga 221 dušika) i jela (409 kg ođ toga 228 kg dušika). U zoni primorske šume bukve na smeđem tlu na vapnencu utvrđeni su ovi odnosi. Najviše istraživanih biogenih elemenata ukupno sadrži šumska prostirka smreke 1860 kg, a zatim dolaze šumske prostirke bukve 1191 kg, američkog borovca 587 kg i evropskog ariša 236 kg. 7. Sadržaj biogenih elemenata u otpadu lišća i iglica U tabelama 7 i 8 te na slikama 3 i 4 doneseni su rezultati istraživanja postotnog sadržaja dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezij u otpadu lišća i iglica istraženih vrsta drveća. Rezultati istraživanja pokazuju da u podjednakim pedološkim i klimatskim uvjetima sadržaj istraživanih biogenih elemenata znatno zavisi o vrsti drveća. U zoni primorske bukve najveći postotni sadržaj dušika ima otpad lišća bukve a najniži sadržaj otpad iglica smreke. Sa fosforom je situacija obrnuta. Najveći postotni sadržaj fasfora ima otpad iglica smreke i evropskog ariša a najmanji otpad lišća bukve. Sadržaj je kalcija u otpadu lišća bukve veći za preko 2 puta ođ sadržaja ovog elementa u iglicam smreke, ariša i posebno borovca. U pogledu kalija i magnezija ističe se borovac u odnosu na bukvu vrlo niskim sadržajem kalija u otpadu iglica i evropski ariš sa visokim sadržajem magnezija u otpadu iglica. Na kiselom smeđem tlu pod zajednicom Blechno-Fagetum Horv. pokazuje otpad lišća bukve najniži postotni sadržaj dušika, fosfora i kalcija. Magnezija a osobito kalija sadrži otpad bukovog lišća više nego druge istraživane vrste (obična smreka, jela i zelena duglazija). Provedene poredbene analize sadržaja istraženih biogenih elemenata u otpadu lišća i iglica pokazuju da se u istraživanim uvjetima na kiselom smeđem tlu kao organizmi koncentratori ponašaju jela u odnosu na dušik i fosfor te bukve u odnosu na kalij i magnezij. Ekološki je interesantno da ta uloga u zoni primorske šume bukve na smeđem tlu na vapnencu pripada but vi u odnosu na magnezij te smreci i evropskom arišu u odnosu na fosfor. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 27 <-- 27 --> PDF |
253 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 28 <-- 28 --> PDF |
8. Zaštita tla od erozije Naprijed doneseni podaci o debljini šumske prostirke i debljini humusno akumulativnog horizonta u istraživanim kulturama svjedoče o tome da su one bile u prošlosti i sada dovoljna zaštita tla od erozije. Uzmemo li debljinu navedenih horizonata kao izmjerljiv pokazatelj zaštitne uloge šumskih kultura u sprečavanju erozije tla vodom tada se može zaključiti da u uvjetima istraživanja bolje štite tlo šumske kulture smreke i zelene duglazije, nego kulture |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 29 <-- 29 --> PDF |
evropskog ariša i američkog borovca. U kojoj mjeri potonje kulture jače ili slabije zaštićuju tlo u odnosu na prirodnu vegetaciju ostalo je u ovim istraživanjima nedovoljno istraženo. U momenut istraživanja, to jest oko 80 godina poslije osnivanja istraživanih kultura nije bilo znakova koji bi pokazivali da bi erozija tla vodom imala nepovoljni]i tok pod šumskim kulturama nego pod prirodnom vegetacijom. Na istraživanim primjernim plohama nisu utvrđeni oblici brazdaste niti jaružaste erozije tla. ZAKLJUČCI Na temelju naprijed donesenih rezultata istraživanja i diskusije može se zaključiti slijedeće: 7. Debljina je humusno akumulativnog horizonta kiselog smeđeg tla najveća pod drvećem zelene duglazije i obične smreke i iznosi 10,1 odnosno 8,6 cm. Podjednaku debljinu Ai horizonta ima navedeno tlo pod kulturom jele i prirodnom sastojinom bukve (oko 7,0 cm). U zoni primorske šume bukve ima smeđe tlo na vapnencu pod kulturom smreke najveću (11,5 cm) a pod kulturom evropskog ariša najmanju (7,8 cm) dubinu humusno akumulativnog horizonta. 2. Najnižu i to ekstremno kiselu reakciju ima tlo u Ai horizontu pod kulturama obične smreke. Pojava je zakiseljavanja tla u smrekovim kulturama jače izražena u smeđem tlu na vapnencu nego u kiselom smeđem tlu na pješčenjaku. Sniženje pH vrijednosti (u H2O) pod smrekovim kulturama u odnosu na prirodne bukove sastojine iznosi 0,3—0,8 pH jedinica. 3. Smeđe tlo na vapnencu u zoni primorske šume bukve ima u Ai horizontu veći sadržaj ukupnog dušika i humusa pod prirodnom sastojinom bukve nego pod istraženim kulturama smreke, američkog borovca i evropskog ariša. U zoni zajednice Blechno-Fagetum odnos je obrnut. 4. Pod kulturom zelene duglazije utvrđen je (u sloju 0—5 cm kiselog smeđeg tla) povećan sadržaj ras tvori jivog fosfora i kalija. Humusno akumulativni horizont smeđeg tla na vapnencu pod prirodnom sastojinom bukve i pod kulturom američkog borovca sadrži veće količine rastvorljivog kalija u odnosu na stanje pod drvećem evropskog ariša i obične smreke. 5. Prilično velik i pozitivan utjecaj vrši šumska vegetacija na sadržaj zamjen- Ijivih baza, posebno kalcija, u adsorpcijskom kompleksu tla. Proces je akumulacije zamjenljivih baza u adsorpcijskom kompleksu kiselog smeđeg tla najjače izražen pod drvećem zelene duglazije i jele. 6. Šumska prostirka tla i sadržaj biogenih elemenata u njoj pod snažnim su utjecajem šumskog drveća. U zoni primorske šume bukve najveća količina šumske prostirke utvrđena je pod kulturom obične smreke (49.600 kg u suhom stanju po ha) a najmanja pod kulturom evropskog ariša (6.400 kg/ha). Prostirka smreke sadrži po ha ukupno N, P2O5, K2O, CaO i MgO 1.860 kg a prostirka evropskog ariša 236 kg. U zoni zajednice Blechno- Fagetum Horv. najveća masa šumske prostirke nalazi se pod drvećem zelene duglazije (72.000 kg/ha) a najmanja pod kulturom jele (14.100 kg). Navedenih biogenih elemenata ima najviše u šumskoj prostirci zelene duglazije (1735 kg po ha), a najmanje u šumskoj prostirci jele (409 kg po ha). 7. Postotni sadržaj N, P, K, Ca i Mg u otpadu lišća (iglica) specifičan je za pojedine vrste drveća. Kao organizmi koncentratori ocijenjeni su u zoni |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 30 <-- 30 --> PDF |
primorske šume bukve evropski ariš s obzirom na magnezij i bukva s obzirom na kalcij. U zoni zajednice Blechno-Fagetum ista svojstva u odnosu na dušik i fosfor ima jela. Ove će konstatacije ako ih daljnja istraživanja potvrde imati posebnu važnost, jer pokazuju da se vrstama drveća može utjecati na poboljšanje šumsko uzgojnih svojstava tla. Tlo kao komponenta šumskog staništa mijenja svoja svojstva pod utjeca jem šumske vegetacije. Općenito uzevši u istraživanim se šumskim kulturama analizirani faktori plodnosti nisu mijenjali u nepoželjnom pravcu. U istraživanim kulturama 80 godina nakon osnivanja nema morfoloških znakova da bi erozija tla vodom imala nepovoljniji tok pod šumskim, kulturama nego pod prirodnom šumskom vegetacijom. Pitanja o djelovanju vrsta šumskog drveća na svojstva plodnosti tla stalno su aktuelna. Bez znanja o njima ne mogu se na naučnoj osnovi razraditi n; idejni projekti osnivanja mješovitih nasada. U Hrvatskoj je u tom pogledu utvrđeno veliko zaostajanje posebno u nauci. Svjesni da sva pitanja koja su u ovom radu razmatrana nisu dovoljno i jednako razjašnjena, nadamo se da će dobiveni rezultati istraživanja pokrenuti interes za daljnji rad i biti korisni u uzgajanju šuma i šumskog drveća na istraživanim i vrlo sličnim staništima. LITERATURA Ani ć M. (1959): Uzgajanje šuma, Ekologija šumskog drveća i šuma, Zagreb. Anti ć M. (1962): Metode ispitivanja zemljišta za šumsku proizvodnju. Agrohe mija No. 1, Beograd. Braun-Blanque t I. (1964): Pflanzensociologie. Wien. Czerne y P., Fiedle r H. (1968): Frame-volues for the Chemical properties of spruce humus. Zemljište i biljka Vol. 17, No 1, Beograd. Čiri ć M. (1962): Pedologija za šumare. Beograd. Gračani n M. (1931): Pedološka istraživanja Senja i bliže okolice. Glasnik za šumske pokuse 3, Zagreb. Gračani n Z. (1962): I suoli della regione carsica Croata. Firenze. Karpaeevskij L. O., Kiseleva N. K., Popova S. I. (1968): Pestrota poč vennogo pokrova pod širokolistvenno-elovim lesom. Počvovedenie No 1., Moskva. Kirigi n B. (1968): Opis klimatskih prilika na području šumskog gospodarstva Delnice. (Rukopis, dokumentacija Šumskog gospodarstva Delnice). Lutz H. I., Chandler R. F. (1969): Forest Soils. New York. Martinovi ć J. (1968): Prilog poznavanju sastava otpada lišća (iglica) drveća u nekim šumskim fitocenozama na području Krša zapadne Hrvatske, Šumarski list No 11/12. Zagreb. Peliše k J. (1964): Lesnicke pudoznalstvi. Praha. Pe r el m an A. I. (1966): Geohimija landšafta. Moskva. Pogrebnja k P. S. (1963): Obšćee lesovodstvo. Moskva. Remezov N. P., Pogrebnjak P. S. (1965): Lesnoe počvovedenie. Moskva. Sobole v L. N. (1966): O nekaterih voprosah ekologičeskogo poevovedenija. Poč vovedenie, No 10, Moskva. So l ov e v P. E. (1967): Vlijanie lesnih masaždenij na počvoobrazovatelnij process i plodorodie stepnih poev. Moskva. Šafa r J. (1963): Uzgajanje šuma, Zagreb. Škori ć A. (1960): Pedologija, Zagreb. Zon n S. V. (1964): Visokogornie lesnie poevi vostočnogo Tibeta. Moskva. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1969 str. 31 <-- 31 --> PDF |
A CONTRIBUTION TO THE KNOWLEDGE OF THE CHANGES OF SOIL FERTILITY UNDER THE INFLUENCE OF FOREST TREE SPECIES Summary Investigated were changes of some soil fertility factors brought about by the influence of coniferous forest monocultures within a zone of Beech forests in the region of Western Croatia. The cultures are about 80 years old and occur in two localities, viz. Drvarija and Zagolik belonging to the area of perhumid climate according to the factor P/E = 128. The cultures of the first locality (Drvarija) grow on a brown soil with dolomitized limestone as parent rock within the zone of Fagetum croaticum seslerietosum Horv., and those of the second locality (Zagogik) on a brown acid soil with fine-grained Palaeozoic sandstones as parent material within the zone of Blechno-Fagetum Horv. forest plant community. Undex.equal ecological conditions was compared the state with each of the cultures of Norway Spruce, European Larch and Eastern White Pine with conditions of the soil in the natural Beech forest (locality of Drvarija). In the locality of Zagolik were performed comparisons with each of the cultures of Norway Spruce, Douglas Fir and Silver Fir Under natural Beech forest. Results of investigations are presented in Tabs. 1—8, and Figs. 1—4. The most imoprtant conclusions are as follows: 1. The greatest Ai-horizon depth and the greatest forest liter amount is exhibited by a brown acid soil under Douglas Fir and Norway Spruce. Brown soil on limestones has the mentioned values highest under Norway Spruce, and lowest under European Larch. 2. A Norway Spruce culture acidifies the soil, more on the limestone than on the sandstone. The decrease of the soil reaction amounts to 0.3—0.8 pH units. 3. In the brown soil on limestone were established larger amounts of total nitrogen and humus under natural forest vegetation than under cultures (plantings). In brown acid soil the condition is converse. 4. The process of accumulation of exchangeable bases within the adsorption complex of brown acid soil is most strongly pronounced unter the trees of Douglas Fir and Silver Fir. 5. The per cent content of N, P2O0, K2O, CaO and MgO in the forest litter and the amount of the latter are strongly affected by the tree species. Of the mentioned elements per ha. the forest litter of Douglas Fir contains 1735, Norway Spruce 868, Beech 428 and of Silver Fir 409 kg. (brown acid soil); while the forest litter of Norway Spruce contains 1860, Beech 1191, Eastern White Pine 587 and of European Larch 236 kg. of the mentioned elements (brown soil on the limestone). 6. According to the per cent content of the biogenic elements in the needle (leaf) litter there were evaluated as organisms-concentrators (within the zone of Fagetum croaticum seslerietosum Horv.) European Larch with regard to phosphorus and Beech with regard to calcium. The same properties with regard to nitrogen and phosphorus are displayed by Silver Fir within the zone of Blechno- Fagetum Horv. forest association. 7. No morphological signs were noticed to the effect that the soil erosion due to water would assume a more unfavourable patern in a terrain under forest culture (planting) than under natural forest vegetation (regeneration). 8. In a general way the analysed factors of soil fertility have experienced no untoward change. |