DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 78 <-- 78 --> PDF |
sto par desetaka entuzijasta, koji su radili u dorevolucijsko vrijeme. Za sve glavne rajone s obzirom na tlo, klimu i ekonomske uvjete raznih grupa i kategorija šuma, razrađena su regionalna pravila vođenja šumskog gospodarstva. Prije Revolucije bile su samo 2 visoke šumarske škole, a danas ih je 20 sa 48 tehnikuma. Tokom 50 god. sovjetske vlasti apsolviralo je 45,4 tis. inžinjera šumarstva i 81,8 tis. šum. tehničara. Mnogo se pažnje poklonilo proučavanju i uređivanju šuma. Dovoljno je napomenuti, da se za starog režima uredilo tek par desetaka mil. ha., a već 1922. tjod. do 1927. bilo je uređeno 100 mil. ha. Sada se godišnje uređuje 37—38 mil. ha, a u skoro) budućnosti planirano je da se ta godišnja površina povisi na 50—55 mil. ha. Detaljno je uređeno prizemnim načinom 437 mil. ha. Na čitavoj ostaloj teritoriji šum. fonda za vrijeme nove vlasti, provelo se aerovizualno snimanje. Naučna razrada u oblasti šumarstva i radovi na uređivanju šuma potpuno su sada skoncentrirani pod upravu Drž. komiteta za šumarstvo Savjeta ministara SSSR. To zajamčuje eliminiranje nepotrebnog udvajanja i najracionalniju organizaciju tih radova. Jedan je od najvažnijih zadataka šumoprivrede — mehanizacija svih radova. Za carskog režima šumoprivreda nije imala drugog alata osim pile, sjekire i lopate, a za vuču samo konjsku spregu. Svi su se radovi u šumi obavljali ručno. Sovjetski su šumari morali početi sve iznova. Naravno, stvarno riješiti probleme mehanizacije bilo je moguće samo ukoliko se razvije industrijalizacija zemlje. Tek je posljednjih godina u tom postignut napredak širokih razmjera. Danas šumarstvo raspolaže sa 27 tis. traktora sa raznim namjenama, više od 28 tis. kamiona, mnogo tisuća strojeva za obrađivanje tla, mašina sadilica i dr. Ono raspolaže nužnim kadrovima mehanizatora, ima svoje konstruktorske biroe i projektne organizacije. U tekućoj petoljetki obim mehanizacije osnovnih šumoprivrednih radova doseći će: u pripremi tla za kulture 93I,A>, za sijanje i sadnju 57´Vn, niegu kultura 63—65l:´/o, za uzgojne sječe 24—25%. Na radovima pri glavnoj sječi danas su osnovni radni procesi skoro potpuno mehanizirani. Predstoji velik rad na daljem poboljšavanju kvaliteta svih proizvodnih proce sa u šumarstvu, na sniženju utroška radne snage i na povišenju ekonomskog efekta čitave grane. Za rješenje tih problema, šumarstvo raspolaže sa više od 60 tis. specijalista, a u šumoprivredi danas radi više od 675 tis. ljudi. Na taj način postoje svi uvjeti da šumari slijedećih godina postignu dalji napredak. Pitanje sprovođenja ekonomske reforme od 1965. na dnevnom je redu i za šumoprivredu. Važnu ulogu treba da odigra (uvedeno od l-VII-1967.) povišenje takse drva na panju. Nove šumske takse rješavaju pitanje o dokrajčenju nesuglasja između prihoda i rashoda u šumarstvu, o njegovoj preobrazbi iz deficitarne u rentabilnu oblast. Da bi se uspješno ostvarilo ekonorirsko stimuliranje, radi daljeg uspona šumarstva, treba savršenijih načina financiranja šumoprivrednih mjera na temelju taćnih planiranja i obračunavanja troškova za njihovo provođenje. Pitanja ostvarenja ekonomskog računa u šumoprivredi su sada podvrgnuta svestranom rasuđivanju. Za povišenje rentabilnosti šumoprivrede radi razvitka proizvodnje, veliko značenje ima ispunjavanje državom postavljenih zadataka za najracionalnije iskorišćavanje drvnih zaliha. Šumoprivredna poduzeća u vrijeme sadašnje petoljetke, povisuju za 2,3 puta proizvodnju drva za razne narodne potrebe i planiranu produkciju proširujući preradu drva lišćara manjih dimenzija. Znatno se širi nrerada gljiva, boba, oraha i drugih šumskih proizvoda. Šumoprivreda SSSR, njezine naučne ustanove, ostvaruju široke naučno- tehničke veze s mnogim zemljama, u prvom redu sa socijalističkim. Godišnje nosjećuje Sovjetski Savez oko 200 stranih šumara i približno isto toliko sovjetskih specijalista polazi u druge države. Za sovjetske je vlasti osobit razvoj dostigla šumoprivreda u nizu šumom deficitarnih sav. republika. Tako u Kazahstanu prije Revolucije šumarstvo nije uopće ni postojalo, sovj. su ga šumari morali stvoriti. Za sovj. je vlasti na teritoriju te republike zasađeno 700 tis. ha novih šuma. Prostrane su površine živih pijesaka Kazahstana zauvijek vezane šumom. Prema čl. V. I. Rubcova, Leshoz 10— 1967. Đ. Knežević (iz ostavštine) |