DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Tokom minulih 50 godina vršeni su znatni radovi povišenju šumovitosti slabo pošumljenih rajona zemlje. Dosta je spomenuti da je sva površina šumskih kultura podignutih od 1838—1917. god. iznosila samo oko 900 tis. ha tj. oko 10 tis. ha godišnje i da čak u vrijeme najintenzivnijih radova na podizanju šuma (19001914. god.) nije premašivala 40—50 tis. ha godišnje. Nakon Revolucije, već 1921— 1940. godišnje se zasadilo više od 100 tis. ha kultura. Godišnja površina kultura 1951—1955. god. bila´ je već 563 tis. ha; 1961—1965. god. bila je u srednjem 1100 tis. ha, a sada premašuje 1250 tis. ha godišnje. Do 1959. god. su osnovni radovi bili skoncentrirani na slabo pošumljene i centralne rajone zemlje. Danas su u tim rajonima, praktično, pošumljene gotovo sve slobodne površine drž. šum. fonda, a osnovni se šumsko-kulturni radovi prenose iz godine u godinu sve više u šumovite rajone, gdje su usredotočene glavne godišnje sječe. Tu se na sječinama, pored kulturnih radova, na više od 880 tis. ha godišnje provodi pomaganje prirodnoj obnovi vrijednih vrsta drveća. Prema tome, površina pošumljivačkih radova sada je 50 do 60 puta veća nego prije Revolucije. Konačno, šumovitost južnog i centralnog evropskog dijela zemlje, ne samo da se ne smanjuje, nego je, štaviše, porasla za 1,1—1,4 puta. U šumom deficitarnim rajonima na jugu i centru, danas su kulturni radovi usmjereni na pošuml javan ie maloproizvoduih, erodiranih i pješčanih tala, koja obrađuje poljoprivreda, a također i na podizanje poljozaštitnih šumskih poiasa na kolhoznim i sovhoznim poljima. Osobita je pažnja svraćena povišeniu kvaliteta u obnovi šuma u rajonima gdje se vrše glavne sječe, gdje treba prelaziti k najpouzdanijim intenzivnim načinima obnove sadnjom 3—4-godišnjih crnogoričnih sadnica. Brojni radovi u zaštitnom uzgoju stepskih i šumostepskih rajona, u carskoj Rusiji nisu bili ni uočeni. Danas su oni o bavljeni na 1200 tis. ha, a do kraja tekuće petoljetke bit će dopunski pošumljena isto tohka površina. Određeno je da se u sliiedećih 10—15 godina potpuno završe svi kompleksni radovi na zaštitnom uzgoju šuma i osigura puna zaštita polja ocl suše i erozije. Prije Revolucije u šumarstvu Rusije nije uopće postojala specijalna služba zaštite šuma od požara i štetnika. Nerijetko, godišnje je izgorjelo 3—5 mil. ha. Isto tolika površina stradavala je od raznih štetnih insekata. U vrijeme sovjetske vlasti stvoren je sistem zaštite šuma od požara i štetnika. U slabo pošumljenim rajonima čuvanje i zaštita šuma osigurava se pomoću prizemnih metoda: opažanja sa požarnih osmatračnica, prizemnog patroliranja i sistema požarno-kemijskih stanica. Zahvaljujući tome, u malo pošumljenim i centralnim rajonima, gotovo je praktički isključeno rađanje krupnih šumskih požara. Kemijske metode s primjenom avijacije u tim rajonima, također imaju znatan efekt u borbi sa žarištima masovne pojave štetnika. U šumovitim rajonima kreirana je jedinstvena centralizirana mreža avijacijske zaštite šuma od požara. Danas ona raspolaže avijacijskim bazama sa avionima i helikopterima vršeći službu otkrivanja, obavještavanja i borbe sa šumskim požarima. Samo u posljednjih 5 godina uspjelo je smanjiti površinu požara u šumovitim rajonima više nego dvostruko. Za slijedeće se godine planira dalji razvoj te službe i u svim daljnjim i neotvorenim šumskim masivima. Za posljednjih 20—30 god. se mnogo polagalo na povišenje prirasta šuma. Taj se zadatak u zapadnim i centralnim rajonima sa malo šuma rješava ručnim pošumljavanjem svih progala i sječina vrijednim vrstama i onima brzog rasta, postepenom likvidacijom i rekonstrukcijom malovrijednih sastojina u visokoproduktivne, isušivanjem zamočvarenih šuma i drugim mjerama. U šumovitim rajonima tom cilju služi borba s požarima, štetnicima i isušivanje zamočvarenih maloproduktivnih šumskih površina. Ovo posljednje traži znatno ulaganje kapitala, pa se do Revolucije nije gotovo ni provodilo. U prvim decenijima iza Revolucije, ti su se radovi odvijali također sporo. Međutim, sada godimice raste površina isušenih šuma. U zapadnim i sjeverozapadnim rajonima isušuje se godišnje 200 tis. ha. Najvažnije značenje ima naučna razrada vođenja i poboljšanja gospodarenia šumama. Do Revolucije uopće nije bilo šumoprivrednih naučno-i-straživačkih instituta, a kadar specijalista je školovan samo u dvije visoke škole. Danas Akademija nauka SSSR ima tri krupne šumskogosnod? rske naučno-istraživačke organizacije. Postoji zonalna mreža od 15 grana naučno-istraživačkih ustanova za šumarstvo i više od 50 pokusnih stanica. Uporedo s tim šumarska se istraživanja provode na desecima speeiialnih katedri na sveučilištima u naučno-istraživačkim laboratorijima. U naučnim ustanovama za šumarstvo posluje više od 5 tis. ljudi mje 219 |