DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Bez obzira na teške uvjete ratnog vre mena, 1943. god. je doneseno važno rješe nje o razdiobi svih šuma na 3 grupe. U prvu su grupu ušle sve zaštitne šume (vo dozaštitni pojasi duž glavnih rijeka, zele ne zone gradova i naselja, šumski pojasi duž osnovnih transportnih putova, Iječi lišne, protuerozijske i druge šume, a kas nije orahove industrijske šume i 25-kilo metarske zaštitne zone oko šuma tundre). U tim je šumama bila zabranjena glavna sječa; provođene su samo uzgojne i sa nitarne sječe, a od 1957. god. oplodne sje če u zrelim i prezrelim sastojinama. U drugu grupu spadaju sve vodozaštitne šume u kojima je iskorišćavanje bilo o graničeno količinom srednjeg godišnjeg prirasta drvne mase. U treću grupu spa daju industrijske šume rajona bogatih šumom, gdje se količina iskorišćavanja određuje prema potrebama narodnog go spodarstva. Godine 1947. bila su kreirana: Ministar stvo šumarstva SSSR i ministarstva po jedinih republika. Na taj je način šumar stvo H;lo izdv^´eno u samostalnu granu narodfiC privrede. U godinama 1959—1965. uprava je šu mama bila skoncentrirana u savjetima narodne privrede saveznih republika. Ipak je i u toj periodi razrada svih os novnih postavki za vođenje šumoprivrede bila povjerena centralnom organu — Gos plan SSSR. 1966. god. je ponovo kreiran samostalni centralni organ šumoprivirede — Državni komitet šumor>rivrede Sovjeta ministara SSSR. Ujedno su obrazovani i savezno republički državni komiteti ili ministarstva šumoprivrede u svim saveznim republikama. To je osiguralo pouzdane preduvjete za dalji uspješan razvitak šumonrivrede. U carskoj je Rusiji bilo oko 1.500 šumarija, a u SSSR za 50 godina krerano je više od 2.400 gospodarskih poduzeća, koja su objedinjavala oko 11.000 šumarija. Šume Sovj. Saveza imaju niz osobina. Prije svega, njihov je raspored neravnomjeran. To je rezuitat velike raznolikosti tla i klime u SSSR, a do izvjesne mjere i trajni utjecaj čovjeka na šumu. Više od 94% šuma skoncentrirano je na teritoriju RSFSR. Ipak oko 2/3 ruskih šuma otoada na slabo osvojene rajone Sibirije i Daljnjeg Istoka. Državni šumski fond SSSR 1-1-1967. iznosio je 1234 mil. ha, a od toga je površina pokrivena šumom 747 mil. ha. Tu je golema masa drva — do 80 mlrd. m3. To pokazuje, da se u Sov. Savezu do sada ne iskorjšćuje .sva dopuštena drvna masa. Veliki šumski masivi leže u slabo napu čenim područjima i u planinama gdje će biti otvaranje šuma skupo i to vjerojatno tek nakon 20 godina. Za 50 godina sovjetske vlasti doneseno je niz rješenja o prebacivanju eksploatacije šuma u šumovite rajone. Uslijed toga je povećano iskorišćavanje išlo na račun sjevera i Sibirije, a ne na račun iscrpljenih rajona sjevera i juga evropskog dijela SSSR. U tekućoj petoljetki (1966— 1970) pretpostavlja se ostvarivanje novih kapaciteta sa preko 90 mil. m3 godišnje. U južnim saveznim republikama i u ma lO´šumovitim područjima evropskog dijela RSFSR, gdje su se ranije stoljećima vodile sječe bez sistema, šumarstvo je tokom 50 godina rješavalo zadatak postojanog povisivanja šumovitosti tih rajona. Neposredno ostvarivanje svih šumoorivrednih mjera koje za cijelu državu planira Državni odbor (koimitet), povjereno je ministarstvima i državnim komitetima saveznih republika, kojima su podređena sve šumoprivredna poduzeća. U zoni intenzivne privrede, šumoprivredna poduzeća sama provode sječe na oko 60 mil. m3 godišnje. U šumovitim DOdručjima zadržana je mreža poduzeća za iskorišćavanje šuma u Ministarstvu šumske, celulozno-papirne i industrije za preradu drva SSSR, koje prerađuju godišnje oko 250 mil. m3 drvne mase. Takva snecijalizacija omogućuje temeljitije usmjeravanje ulaganja kapitala u razvitak industrijske prerade drva, povezanog sa krupnom izgradnjom transporta. Šumoprivredni organi u tim rajonima, ostvarujući kontrolu nad djelatnošću prerađivača drva, izvršuju radove podizanja šuma, uzgojne prorede, čuvaju šume od požara, bore se sa štetnicima i bolestima drveća, i planski proučavaju neotvorene masive. U šumovitim je rajonima otvoren čitav niz krupnih mehaniziranih prerađivačkih poduzeća drvarske industrije, izgrađena je i izgrađuje se množina suvremenih nutova za izvoz drva. Sječa, privlačenje, utovar, izvoz i krojenje debla, što se do revolucije vršilo ručno, sada se obavlja sa 97—lOOVo suvremenim mašinama. Plansko je uvođenje novih šuma u eksploataciju u godinama sovjetske vlasti povećalo godišnje doznake za trostruko. Pri tome se u rajonima intenzivnog gosnodarenia 25—50Vo drv. mase izrađuje od uzgojnih proreda, a u šumovitim je predjelima glavna sječa etat. Danas su eotovo svi osnovni masivi evropskog dijela SSSR otvoreni za eksploataciju, a u zap. i ist. dijelu Sibirije i na Dalekom istoku se do sada iskorišćava manje od 5(P/o godišnjeg etata. |