DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 68 <-- 68 --> PDF |
o4ktuelne term OPISI STANIŠTA U GOSPODARSKIM ELABORATIMA (Prethodna obavještenja kao prilog diskusiji za usvajanje jednoobrazne obradbe problemske materije) Suvremeno projektiranje šumskog gospodarenja nije više distribucija ostvarenih prihoda nego prvenstveno plan biološke proizvodnje. U procesu šumske proizvodnje osnovni su faktori: sirovina (šumsko drveće), klima i tlo. Ti faktori su određeni neznatno promjenljivim i izmjerljivim elementima, te se unapređenje proizvodnje može postići samo potpunim poznavanjem tih datih elemenata i iznalaženjem objektivno mogućih — racionalnijih, rentabilnijih, proizvodnijih, svrsishodnijih — varijanti gospodarenja. Radi mogućnosti objektivnog utvrđivanja cilja gospodarenja, a potom i uspjeha gospodarenja (u određenom periodu) poželjni bi bili objektivni pokazatelji kao temeljni elementi projektiranja na bazi kojih bi se moglo odrediti najoptimalniji gospodarski cilj, kao i ocjenjivati polučen uspjeh (napredak, nazadak u gospodarenju). Objektivno, prirodom je dato staništ e kao osnovica koja uvjetuje proizvodnju datu na konkretnom prostoru. Pedološkim, meteorološkim i drugim naučnim metodama u mogućnosti smo klasificirati sva staništa na bazi stanišnih elemenata, te bi bilo poželjno sva staništa sistematizirati — i eventualno šifrirati. Uporedo sa analizom stanišnih faktora trebalo bi istraživati moguću optimalnu biološku proizvodnju pojedinih vrsta drva u uvjetima raznih načina uzgoja (gospodarskih tipova), te istu objektivno vrednovati (prema objektivnoj vrijednosti glavnih proizvoda), pa klasificirati pomoću indeksa. (Vrednovanje staništa po sporednim proizvodima, kao i vrednovnaje te proizvodnje ili koristi, više je podložno promjenama i subjektivnim ocjenama, kraćeg važenja, te ga je uputno vršiti u specifičnim ispitivanjima od objekta do objekta. Ono je u ekonomskim šumama redovito manjeg značenja). Uzgojna istraživanja treba da objasne put kojim treba najracionalnije ići da se na pojedinom staništu izgospodari optimalna biološka proizvodnja. U konačnici ekonomska ispitivanja, odnosno podaci treba da kažu za određeno stanište: — koja je optimalna proizvodna, — predviđen način uzgoja, — potrebna sredstva, — vrijednost šuma optimalne proizvodnje (vrijednosni indeks!). Projektiranje će se tada sastojati u biranju: — svrsishodnog cilja i smjernica gospodarenja, — najprikladnijeg obima proizvodnje (faze rada) za neposredno idući period. Diskusija U cilju potpunijeg opisa šumskih staništ a — kao osnovice šumske biološke proizvodnje — ovime se predlaže, u skladu sa sadašnjim mogućnostima naših projektnih organizacija za projektiranje šumskog gospodarenja jedan pri |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 69 <-- 69 --> PDF |
stup tim opisima (staništa), manje više sa gospodarskog stanovišta i potreba projektanata, ali tako da mogu poslužiti kao osnovica za dalja stručna, specijalistička istraživanja i nadgradnje. Staništa definiraju ovi faktori: — orografski (položaj i reljef), — klimatski (makro, mezo, mikro-klima), — edafski (tlo — zemljište), — biotski (biljni, životinjski svijet i čovjek), — gospodarski (komunikativnost, ekonomika). Ovaj je napis pokušaj da se dade prijedlog jedinstvenog obrađivanja ove materije kako bi putem jednoobraznosti bila šire upotrebljiva, komparativna i jednoznačna, a uz to stručnija, te na nužnoj naučnoj visini. U tom. cilju dat je »upitnik« kao podsjetnik za opisivanje staništa. Upitnik se odnosi na opisivanje detaljnih gospodarstvenih jedinki (odjela) uz pretpostavku da za područje ne postoji regionalna osnova. Ukoliko se za cijelo područje sastavlja osnova općeg značaja (šumsko privredna osnova) onda se u toj osnovi obrađuje: — makroklima, — makroreljef, — općenito zastupljene vrste zemljišta, — općenito zastupljeni biotski faktori. Kod opisa detalja (odjela u osnovi gospodarenja) se samo označi da je pojedini faktor prisutan (eventualno šifriranom oznakom). Ako te opće osnove nema, onda se ista materija načelno obrađuje u općem opisu (uređajnom zapisniku) osnove gospodarenja, a kod odjela se navede stvarno zastupljeni faktor i njegovo gospodarsko značenje. Prema »upitniku«, te sa vrijantama elemenata bi opis i staništ a bili definirani pogodnom terminologijom, da bi se postigla svrsishodnost opisa kako za praktične analize i rješenja, tako i za daljnja naučna istraživanja šumskih staništa. U toj se želji daje prilog stručnoj javnosti na diskusiju. Ostali dijelovi iz obradbe kompleksne materije gospodarskih elaborata (opisi sastojina, taksaciotni elementi itd.) bit će obrađivani sukcesivno. i UPITNIK Orografski faktori — topografski položaj i reljef — nadmorska visina — ekspozicija — inklinacija — reljef Klimatski faktori — mikroklimatske osobitosti Edafski faktori — tlo (zemljište) — tip uz oznaku matičnog supstrata — dubina — tekstura — humus i šumska prostirka — erozija — skeletnost, kamenitost i stjenovitost Biotski faktori — biljni i životinjski svijet, čovjek — fitocenoza — zakorovljenost — ostale značajke (antropogene i dr.) |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Gospodarski faktori — komunikativnost i dr. — prohodnost — dostupnost — ekonomski faktori i ostale društvene značajke — druge specijalne značajke. VARIJANTE ELEMENATA Topografski položaj i reljef Nadmorska visina, ekspozicija i inklinacija: — prema topografskoj karti, odnosno stvarnom položaju Reljef: osnovne varijante — glavica, greben, strana, ravnica, uvala posebne karkteristike — obla, strma, žljebovita, koritasta, razvedena, jednolika, duboka, kupolasta, valovita, uvalasta, vrtačasta itd. (izrazi za najočitiju karak dubina prema modificiranoj klasifikaciji na 3 stupnja teristiku) Mikroklimatske značajke — ako ih ima — mrazište, vjetrometina, (jama) itd. suncažarište, nanosište snijega, snježnica Tlo — zemljište tip — uz oznaku matičnog supstrata: — prema Ćiriču (pedologija za šumare, strana 150—250) — — plitko obuhvaća: vrlo plitko do 0,15 m plitko 0,15—0,30 m — srednje duboko obuhvaća: manje duboko 0,30—0,60 m srednje duboko 0,60—1,00 m — duboko obuhvaća: duboko 1,00—1,50 m vrlo duboko 1,50 i više m tekstura prema veličini čestica (determinacija pomoću »finger metode«) na 3 stupnja: — glinasta: glina i teška glina — ilovasta: ilovača i laka glina, to jest varijante od pjeskovite ilovače do glinaste ilovače — pjeskovita: ilovasto pjeskovito do pijesak humus — prema stupnju rastvorenosti organske materija u 3 varijante: — Mor: organska materija sirova, nerastvorena — Moder: organska materija polusirova dijelom rastvorena — Mul: organska materija rastvorena i izmiješana sa mineralnim dijelom šumska prostirka izražena pomoću: — pokrovnosti u "I» površine — debljine sloja u cm erozija izražena u 3 stupnja: — površinska: nema je ili u tragovima odnošenja čestica tla sa površine Ai horizonta — brazdasta: žljebovi (brazde) do 25 cm dubine — jaružasta: jaruge dublje od 25 cm skeletnost — učešće skeleta u tlu u 2 stupnja: — skeletna: više od 50D/o čestica kamena i šljunka — skeletoidna: manje od 50ü/o čestica kamena i šljunka kameni tost: — mrtvi kamen: pokrovnost u % površine (ocjena na 10°/») stjenovitost: — živi kamen: pokrovnost u B/o površine (ocjena na 10%i) |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Biljni i životinjski svijet: Fitocenoze detaljno asocijacije i subasocijacije zakorovljenost prema obraslosti površine u 3 stupnja: — slaba: zeljast korov (trave i ostalo jednogodišnje prizemno rašće) do 30Vo površine drvenast korov (grmlje i trajnice) do 20V» površine — srednja: zeljast do 50a/i> površine drvenast do 30°/» površine — jaka: zeljast korov preko 50´/» površine drvenast preko 30Vo površine divljač, štetnici, čovjek: — vrsta, obim i značaj pojedinog činioca Komunikativnost: prohodnost unutar same gospodarske čestice zbog grmolikog, trnovitog potstojnog rašća, zamočvarenosti, jaruga, vodotoka, popuzina, stjenovitosti, itd u 3 stupnja — dobra: čestica prohodna uz manje zaobilaske (do 50»/o produženja puta) — loša: čestica je prohodna uz velike zaobilaske (preko 50">/o produžeženja puta) — neprohodna: trnovit gustiš, zamočvareno, stjenovito i si. dostupnost: — udaljenost do kolnog puta (ocijeniti stvarno odstojanje normalnim kretanjem po 200 m) ostali gospodarski faktori: imenovati činioce i njihovo značenje za gospodarenje konkretnom česticom lug. Zvonimir Tomac, Rijeka Mr. Jakov Martinović, Zagreb |