DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 56 <-- 56 --> PDF |
31. JUGLANS cinerea L., sivi orah. Pojedinačna stabla možemo naći u šumskoj kulturi crnog oraha u predjelu Mala Dubrava. 32. JUGLANS nigra L., crni orah. Ovo visoko, sjevernoameričko drvo brzog rasta privuklo je pažnju šumara ovdašnjeg područja već koncem prošlog vijeka, tako da mu se od tih vremena pa do danas posvećuje posebna pažnja. Za vrijeme proteklih 70 godina podignuto je oko dvije tisuće hektara kultura crnog oraha. Podižu se obično čiste kulture ili u smjesi s cerom, crnim jasenom, bagremom i običnim ora hom. Možemo slobodno reći da su na tom polju postignuti odlični uspjesi koji su nešto umanjeni devastacijom šuma u drugom svjetskom ratu, kao i to da se crni orah aklimatizirao na navedenom području. Lijepe kulture crnog oraha možemo vidjeti u šumskim predjelima Đergaj, Šomođ, Asađ, Mala Dubrava, Panjik, Jelaš, Petrovačka Dubrava, Žirište, Kordoš, Smrdan i drugdje koje se razvijaju na staništu zajednice Carpino betuli-Quercetum roboris. U novije vrijeme uspješno se plasira tehničko drvo crnog oraha za proizvodnju furnira zbog lijepe teksture, a može poslužiti i kao zamjena za furnire običnog oraha. III S a 1 i c al e s 8. Fam. Salicacea (Vrbovke) 33. POPULUS alba L„ bijela topola. Raste od prirode na plavljenim vlažnijim i svježijim lokalitetima kao i na poplavnim terenima uz Dunav. U neplavljenim šumskim predjelima dolazi pojedinačno, a na poplavnom području uz Dunav na gredama čini fragmentarno razvijenu zajednicu Populetum albae. 34. POPULUS tremula L., trepetljika. Samonikla raste na šumskim sječinama i branjevinama. Dolazi u svim šumskim predjelima spomenutog područja i mada predstavlja vrst drveća velike plastičnosti s obzirom na stanište (ubikvist), nema neko veće značenje. 35. POPULUS nigra L., crna topola. Dolazi prirodno masovno na poplavnom području uz Dunav gdje tvori cenoze Populetum nigrae. Otpornija je na sve klimatske nepogode i biljne bolesti od kultiviranih topola; stoga je ostala i dalje kao cijenjeno drvo poplavnog područja. 36. POPULUS nigra var. pyramidalis Spach., jablan. Uzgaja se u drvoredima i parkovima. Odlično razbija monotoniju Panonske ravnice, a njegovi drvoredi služe kao vjetrobrani pojasi u nepreglednoj rav nici. Naročito lijepi drvoredi mogu se vidjeti u okolici Vukovara, Iloka, Borova, Trpinje, Grabova, Ovčare, Jakobovca, Trešnje, a na pojedinačna stabla nailazimo u svim okolnim selima i poljima. 37. POPULUS euramericana (Dođe) Guinier cv. serotina. Uzgaja se u šumskim kulturama i plantažama kao i drvoredima uz otvorene kanale. Najviše je nalazimo na adama Podunavlja. 38. POPULUS deltoides Marsh. Ova vrsta topole kultivira se u parkovima i drvoredima Vukovara i Borova. 39. SALIX alba L., bijela vrba. Od prirode dolazi uz rijeke i vodotoke. Naročito je zastupljena u poplavnim šumama Podunavlja gdje tvori cenoze Salicetum albae. Osim toga je nalazimo uz potoke, bare i kanale u predjelima Đergaj, Mala Dubrava, Panjik i Kordoš. |