DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 55 <-- 55 --> PDF |
22. CARPINUS betulus L., obični grab. Dolazi od prirode u spomenutom području zajedno s hrastom lužnjakom i srcbrnastom lipom. Najviše ga ima u šumskim predjelima Đergaj, Mala Dubrava, Petrovačka i Jankovačka Dubrava, Vel. Lipovača, Požeg te Čukala. 23. CASTANEA sativa Mili., pitomi kesten. Nekoliko zaostalih stabala pitomog kestena našli smo u šumi Čukali, u predjelu zvanom »Kesten« na staništu zajednice Querco-Tilietum tomentosae (zapadni obronci Fruške gore, sjeverna ekspozicija). Prema kazivanju starosjedilaca nekada je u tom predjelu bilo mnogo kestenovih stabala koja su obilno rađala plodom. Međutim, uslijed prejake eksploatacije šuma bivših imovnih općina pitomi kesten je sve više nestajao, i danas je sveden na minimum. 24. QUERCUS cerris L., cer. Dolazi prirodno u tom području kao pratilac lužnjakovih i medunčevih šuma Češće rađa plodom od ostalih hrastova. Stoga se nerijetko nailazi na umjetno uzgojene kulture cera koje su davale odlično ogrjevno drvo i plod za žirenje. Deblo je često zimotreno. 25. QUERCUS petraea Liebl. (Q. sesiliflora Salisb.), hrast kitnjak. Dolazi prirodno u brdskim šumama i šumama pribrežja, a u manjim količinama na obroncima zapadnog dijela Fruške gore miješajući se s lužnjakom i srebrenastom lipom. Nađen je u šumskim predjelima Čukala, Balisa, Kordoš, Kalile i Dugo Cerje. 26. QUERCUS robur L., hrast lužnjak. Od prirode dolazi u području riječnih i potočnih dolina i terasa. Nalazimo ga u svim šumama šire okolice Vukovara u pojasu nadmorskih visina od 80—300 m. U nižim predjelima tvori suvisle sastojine, a u višima se javlja kao primiješana vrsta ostalim vrstama drveća. U istraživanom području tvori istočnu kserotermnu varijantu šumske zajednice Carpino betuli-Quercetum roboris. Raste u većem broju oblika. 27. QUERCUS robur fastigiata (Lam.) A. DC, hrast lužnjak stupastog oblika. Uzgaja se u parkovima zbog svoga lijepoga stupastog oblika. Nalazimo ga u parkovima Borova, Iloka i Vukovara. 28. QUERCUS pubescens Willd., hrast medunac. Raste od prirode na toplim grebenima i prisojnim stranama obrazujući zajednicu Orno-Quercetum pubescentis koja pridolazi u šumskim predjelima Kor doš i Čukala. Medunac raste u tim predjelima na plitkim rendzinama koje su se razvile na praporu. Nizak je i obrazuje grbava stabla. Obuhvaća veći broj oblika. 29. QUERCUS rubra Duroi. (Q. borealis (Marsch.) Ashe), crveni hrast. Dolazi umjetno sađen u šumama i parkovima. Raste primiješan pojedinačno ili u manjim grupama u šumskim predjelima Dugo Cerje, Kordoš, Jelaš i Der gaj te u parku Borovo. II Juglandales 7. Fam. Juglandaceae (Orahovke) 30. JUGLANS regia L., obični orah. Uzgaja se na cijelom proučavanom području zbog ploda i to u drvoredima, a i pojedinačno po vrtovima, njivama, vinogradima i dvorištima. Pokušavalo ga se uzgajati u obliku šumskih kultura zajedno s crnim orahom i crnim jasenom; međutim, ti su pokušaji propali. Ostatke tako podizanih kultura nalazimo danas u šumskim predjelima Đergaj, Mala Dubrava, Jelaš i Panjik. 197 |