DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1969 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Godina: 1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 Br. stan.: 30073 35667 35538 39811 40795 42385 42980 45697 50002 53261 63818 Prema nekim putopiscima (E. Čelebija, F. V. Taube) bilo je 1688 godine u samom gradu Vukovaru svega 1000 stanovnika, 1777 godine 3600, a 1800 godine 5000 stanovnika. Karakteristično je za taj kraj da su naseobine smještene u nekadašnjim potočnim dragama, većinom u blizini Dunava. Naselja se obično´ protežu s obje strane seoske ceste, te ih karakterizira tzv. ušoreni tip. Na cijelom području postoje dva grada (Vukovar i Ilok) i 37 naseljenih mjesta sa cea 20.000 domaćinstava i cea 70.000 stanovnika. Šume navedenih krajeva su većim dijelom u XVIII i XIX stoljeću pa sve do 1945. g. bile privatno vlasništvo bivših feudalaca i crkve a manjim su dijelom pripadale imovnim općinama i zemljišnim zajednicama. Feudalci i ostala vlastela nastojali su sebi osigurati što ljepši i ugodniji život; na jednom su mjestu sjekli i prodavali drvo, a na drugom uzgajali drveće i to u blizini svojih dvoraca i u obližnjim šumicama oko mjesta njihovih rezidencija. Postojale su šume sa specijalnom namjenom za lov i rekreaciju. Oni su u takve šume i šumice, drvorede i parkove unosili nove vrste koje dotada nisu u tim predjelima prirodno rasle. Strane su vrste introducirane u to područje više zbog svoje estetske vrijednosti kao parkovsko drveće, a manje radi proizvodnje drveta. Na taj je način počelo jače unošenje stranih vrsta drveća, ispočetka u parkovima i nasadima oko feudalnih dvoraca, a kasnije i u šumske kulture (bagrem, crni orah, kanadska topola, smrča i dr.). Naglim porastom broja stanovništva (poslije drugoga svjetskog rata), razvojem industrije i poljoprivrede, poboljšanjem saobraćaja, povećanjem životnog standarda i slobodnog vremena stanovništva te urbanizacijom ruralnih područja šume se sve više koriste u rekreacijske svrhe. Javlja se potreba za podizanjem što većeg broja rekreativnih objekata, u prvom redu zelenih površina, parkova, drvoreda, park-šumica i dr. u samim gradovima i u njihovoj bližoj i daljoj okolici. Da bi planiranje daljeg ozelenjivanja dalo dobre rezultate, bilo bi potrebno promotriti s više aspekata sadašnje stanje zelenih površina jer u skoroj budućnosti možemo očekivati još veće obogaćivanje dendroflore spomenutog područja. Niže navedeni podaci samo su skroman doprinos u tom pravcu. EKOLOŠKI FAKTORI Grad Vukovar sa svojom širom okolinom obuhvaća područje sjeveroistočnog dijela Istočne Slavonije i zapadnog dijela Srijema. Nadmorska visina tog područja kreće se od 80—294 m, a nadmorska visina centra grada iznosi 85,63 m. Proučavano područje nalazi se između 18°45´ i 19°30´ istočne dužine od Greenwicha i 45°09´—45"29´ sjeverne geografske širine. Reljef pdručja je pretežno ravničarski, ali prema istoku postaje talasastiji zbog protezanja zapadnih obronaka Fruške gore. Od Vinkovaca prema istoku prostire se između Vukovara i Sida nizinski plato »Vukovarski ravnjak«, izgrađen od prapora. Taj se plato proteže oko 30 km u jugoistočnom smjeru u pojasu širokom i do 14 km. Od nadmorske visine 85,63 m u centru Vukovara taj se ravnjak polako uspinje sve do obranaka zapadnog dijela Fruške gore. 186 |