DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Na to je pitanje u prvi čas teško odgovoriti bez timskog rada jedne veće grupe stručnjaka, koja danas obrađuje taj problem. No ipak — čini se — da je po srijedi kompleks različitih faktora od kojih spominjem na prvom mjestu gubara i ostale insekte, koji su u toku duljeg vremena sad jače sad slabije napadali ove šume te su s nekim gljivama u određenim okolnostima prouzrokovan sušenje hrastika. Na drugom mjestu naveo bih klimatske, edafske i gospodarske faktore, koji su vrlo vjerojatno stvorili povoljne preduvjete za različite napadaje na hrastove šume i tako utjecali na smanjenje prirasta. Na trećem mjestu istaknuo bih starost istraživanih sastojina. Kako se ovdje radi o 80-godišnjim jednodobnim sastojinama, jasno je, da u toj dobi tečajni prirast sa starošću postepeno opada. Prema tome, u ovom je slučaju starenje sastojina također jedan od uzroka smanjenja prirasta. Na četvrtom mjestu spomenut ću metodu rada, tj. kontrolnu metodu, koja bi u ovom slučaju mogla dati nešto niže rezultate o prirastu zbog upotrebe istih tarifa. Na kraju bih ukazao i na nepoznate uzroke, koji se upravo istražuju u timskom radu novog Zavoda za šumarska istraživanja Zagrebačkog šumarskog fakulteta. Sve u svemu zasad se može izvući ovaj ZAKLJUČAK Na pokusnim plohama Katedre za uređivanje šuma Zagrebačkog šumarskog fakulteta u Lipovljanima različiti faktori — poznati i nepoznati — prouzrokovati su u toku posljednih 6 godina smanjenje volumnog prirasta hrasta lužnjaka za oko 50% u usporedbi na prirast pred 10 godina. Zasad je teško reći koliki udio ima pojedini faktor na to smanjenje prirasta, u toliko više, što treba utvrditi posebnu metodu rada s obzirom na intenzitet zaraze i ostale faktore, što će između ostaloga biti jedan od predmeta istraživanja novog Zavoda za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu. LITERATURA Androi ć M.: Ekonomske i biocenotske posljedice kasnog tretiranja sastojina protiv gubara, Šumarski list, Zagreb, 1959. K i š p a t i ć J.: Fitopatološki praktikum — Izdanje: Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1950, str. 128, si. 80. Klepa c D.: Izračunavanje gubitka na prirastu u sastojinama koje je napao gubar, Šumarski list, Zagreb, 1959. Klepa c D. — Spai ć I.: Utjecaj nekih defolijatora na debljinski prirast hrasta lužnjaka, Šumarski list, Zagreb, 1965. Škori ć V.: Erysiphaceae Croatiae (Prilog fitopatološko-sistematskoj monografiji naših pepelnica). (Contribution to the phytopathologic-systematic monograph of our powdery mildews). Škori ć V.: Uzroci sušenja naših hrastovih šuma (Causes of dying away of our oak-forests). Glasnik za šumske pokuse, br. 1, Zagreb, 1926. Proda n M.: Holzmesslehre, Frankurt am Main, 1965. Vajd a Z.: Naučno istraživačke studije o sušenju hrastika, Šumarski list, Zagreb, 1968. NAPOMENA. Ova istraživanja financirao je Republički fond za naučni rad SR Hrvatske putem Instituta za šumarstvo SR Hrvatske i Zavoda za istraživanje u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu, koji su mi pri ovim istraživanjima izašli u susret pa im na tome ovdje najljepše zahvaljujem. Također zahvaljujem drugu ing. Radovan u Križancu , asistentu Katedre za uređivanje šuma, kao i upravitelju šumarije Lipovljani ing. Mat i Markanović u koji su mi pomogli u radu. ´ci´,) |