DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 52 <-- 52 --> PDF |
nego ostavljajući to završnim diskusijama koje će još uslijediti u vezi ove integracije itd., ne izjašnjavajući se konačno za ovakvu ili onakvu soluciju, dugoročne projekcije. Projekcija dugoročnog razvoja drvne industrije predviđa da će se povisiti proizvodnja piljene građe, dijelom zbog povećanog priliva pilanskih trupaca a dijelom zbog poboljšanja postotka iskorištenja, od 2,6 mil. m3 u 1965. g. na 3,4 mil. mci u 1985. g., i to hrastova piljena građa od 200.000 m3 na cea 240.000 m3, bukova od 775.000 m3 na preko 1,0 mil. m3, tvrdih listača od 94.000 m3 na 100.000 m3 i piljena građa mekih listača od 92.000 m3 na cea 350.000 m3. Projekcija predviđa modernizaciju pilanske proizvodnje postepenim investiranjem do 1985. g. cea 480 mil. din. ali samo u perspektivne pogone kojih bi bilo cea 150 umjesto sadašnjih cea 280. Autori smatraju da je potrebno odrediti nezavisnu stručnu službu na nivou republika, koja bi, na osnovu unaprijed definiranih kriterija ocjenjivala opravdanost investiranja u pojedine pogone, a ta bi ocjena trebala biti mjerodavna za svakog investitora. Koncentracijom i modernizacijom pilanske proizvodnje smanjio bi se broj gatera od sadašnjih cea 460 na oko 200, a porastao bi broj tračnih pila od sadašnjih 196 na 270. Uvođenje dvofazne i namjenske prerade u pilanama trebalo bi da smanji velik broj pilanskih sortimenata koji zahtijevaju posebnu manipulaciju, i kojih je sada kod hrastovine oko 500, a kod bukovine oko 250, a time bi se omogućio kontinuiran protok materijala i racionalno korištenje radnih mašina i trasportnih uređaja. Prema računu autora projekcije ,takvim zahvatima u piianskoj industriji naše zemlje bi se znatno povećala proizvodnost rada, i od sadašnjih cea 17 sati potrebnih za proizvodnju 1 m3 piljene građe četinjača postiglo bi se sniženje potrebnog vremena za 10 sati, tj. na svega 7 sati za 1 m3 piljene građe. Kod piljene građe listača bi potreban broj sati spao sa sadašnjih cea 37 na svega 18 sati za proizvodnju 1 m3 piljene građe. Naravno, ovdje se radi o prosjeku velikog broja pilana a ne o svakom pojedinom pogonu i o svakom pojedinom pilanskom trupcu bez obzira na dimenzije i kvalitet. Proizvodnja plemenitog furnira povećala bi se sa 11.000 m3 u 1965. g. na preko 14.000 m3 u 1985. g. iz domaće sirovine (hrast, bukva, ostale tvrde listače), dok bi se proizvodnja iz trupaca egzota povećala od 2.200 m3 na preko 16.000 m3. Autori projekcije smatraju da tvornice furnira sa 2 i manje furnirskih noževa nisu racionalne, pa je i u ovoj vrsti drvnoindustrijske prerade potrebno izvršiti koncentraciju, budući da imamo 31 tvornicu (pogon) sa 51 nožem. S obzirom na broj furnirskih noževa, ne bi bio potreban veći broj noževa ni za povećanu proizvodnju u 1985. g., jedino bi trebalo vršiti njihovu normalnu zamjenu. U projekciji se daje mogućnost i perspektiva daljnjeg povećanja proizvodnje parketa svih vrsta zbog povoljnog izgleda za plasman, kao´ i zbog dovoljne količine sirovine (hrastova II a, jasenova ispod »B« kvalitete) pogotovo računajući i sa tankom ob lovinom koje ima sve više. Programirano je povećanje proizvodnje sa 89.000 m3 (4,6 mil. m2) u 1965. g. na 173.000 m3 (10,8 mil. m2) u 1985. g. Proizvodnja šperploča također treba da poraste, i to sa 110.000 m3 u 1965. g. na preko 200.000 m3 u 1985. g. Ovaj porast će omogućiti povećana proizvodnja trupaca za ljuštenje mekih listača (od 94.000 m3 u 1965. g. na 134 |