DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 47     <-- 47 -->        PDF

EKTOPARAZITI DRVENASTIH BILJAKA XIPHINEMA I
HEMICYCLIOPHORA


Prema Jenkins u (4) dosad poznati ektoparaziti drvenastog bilja
uglavnom pripadaju familijama Dorylamidae, Criconematidae i Heteroderidae
(cit. Chit wood, Hannon, Esser, 1956.).


Tho r n e (1) 1949. godine navodi, da rod Xiphinema ili bodež as te
nematode spada u familiju Dorylaimidae. Cob b je 1913. godine dao detaljan
opis ovog roda, a njemu vrlo srodan rod Longidorus opisao je 1922. godine
Mikoletzky . Nematode iz ova dva roda imaju od svih biljnih nematoda
najveću dužinu. Vrlo brzo se kreću, a zahvaljujući svom dugom i čvrstom
»styletu« mogu prodrijeti u mnoge složene i čvrste stanice korijena, gdje žive
ektoparazitskim životom. Od 1960. godine do danas otkriven je veliki broj
vrsta ovoga roda, rasprostranjenih na velikim područjima, a napadaju prvenstveno
drvenasto bilje, no često se javljaju i na travnatim perenama.


Rod Hemicycliophora (De Man, 1921. god.) ili nematode sa plašte
m pripadaju familiji Criconematidae (Taylor, 1936. god., Thorne,
1949. god.) podfamilija Criconematinae (Taylor , 1936. god.). Prema dosadašnjim
istraživanjima ovaj rod broji oko 60 vrsta, koje pretežno napadaju
korijenje drvenastih biljaka, a rjeđe zeljanice. Ženka ima dodatnu kutikulu
poput plašta po čemu je čitav rod dobio ime. »Stylet« je dobro razvijen, a dužina
mu varira od 60—150 mikrona, dok kod roda Xiphinema dužina »styleta«
iznosi oko 200 mikrona.


EKONOMSKI ZNAČAJ TIH ŠTETNIKA


Ranijih se godina kod nas vrlo malo radilo na proučavanju nematoda.
No posljednjih su se godina naglo povećale štete, naročito u poljoprivredi, te
se i ovom problemu pridaje sve više pažnje.


Pored toga što oštećuju pojedine biljne dijelove, nematode su važne kao
prenosioci virusnih bolesti, a svojim oštećenjima omogućuju patogenim gljivama
i bakterijama lakši prodor u biljni organizam.


Nematode parzitiraju sve vrste kulturnih biljaka, kao i sve biljne dijelove,
no kod nas je u šumskim rasadnicima ovo prvi slučaj
napada fitonematoda.


Vrste koje smo našli na borovcu, iako poznate kao paraziti iz strane literature,
kod nas prvi puta spominje K r n j a i ć (6) i to tek 1968. godine, no i
to samo vrste iz roda Xiphinema. Prema njemu Xiphinema americanum je
pronađena u svim vinogradarskim krajevima naše zemlje. Nađena je u zoni
korijenova sistema kukuruza, pšenice, lucerke, šećerne repe, kruške, jabuke,
masline i brnistre. Iz tih je podataka vidljivo da je rod Xiphinema vrlo raširen
u našoj zemlji i da pravi štete na velikom broju biljaka, naročito kulturnih.


Iako postoji obimna literatura iz ovog područja, dosada je ispitana biologija
i ekologija samo nekih vrsta nematoda.


Populacija nematoda može dostići ekstremno visoke brojeve. U našim
trogodišnjim istraživanjima utvrđen je najveći broj nematoda u proljeće i početkom
ljeta. U ljeti kada su temperature visoke, broj parazita na biljkama
naglo opada ili ih uopće nema. Ovdje vidimo, da populacijska krivulja ima
dva distinktivna vrha, što je prema podacima iz literature karakteristično za
neke vrste iz roda Xiphinema. Prvi je vjerojatno vezan za povišenje temperature,
koja pogoduje sazrijevanju prezimljenih jaja i njihovoj ekloziji. Opa


129