DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 44 <-- 44 --> PDF |
UDK 576.895.132 POJAVA KORJENOVIH NEMATODA U ŠUMSKIM RASADNICIMA KATICA OPALICKI, dipl. inž. šum. Katedra za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta Zagreb UVOD Sve veća proizvodnja sadnog materijala za potrebe šumarstva zahtijeva i sve intenzivniju obradu tla i primjenu raznih kemijskih sredstava za zaštitu bilja, te umjetnih gnojiva, čime se stvaraju povoljni uslovi za razvoj nematoda. Smatra se, da je jedan od uzroka pojave i širenja nematoda, pogrešna obrada tla. Nematode su vrlo otporne na nepovoljne uslove sredine u kojoj žive. Poznato je, da mogu u tlu preležati deset i više godina, a kada nastupe povoljni uvjeti za njihov život tj. povoljna vlaga i temperatura, brzo prelaze u aktivno stanje. Dođe li do pojave nematoda u onim rasadnicima gdje se duže vremena ne mijenja plodored, sa sigurnošću možemo računati, da će se one brzo proširiti i razmnožiti. Iako vrsta tla nema većeg utjecaja na razvoj nematoda, ipak one preferiraju lakša pjeskovita tla. VAŽNOST BOROVCA U ŠUMSKOJ PROIZVODNJI Borovac, koji je kod nas već dugo vremena udomaćen, predstavlja u konverziji naših manje vrijednih prigorskih sastojina vrlo važnu vrstu. Njegova pozitivna svojstva su: brzi rast i prirast, pravnost debla, otpornost protiv mraza, snijega i vjetra, a u odnosu na druge borove dosta je otporan na napad potkornjaka i gljiva uzročnika osipa iglica. Po broju biljaka uzgojenih u šumskim rasadnicima u 1966. godini, borovac je zauzeo drugo mjesto (V a j d a, 10). Te godine na području naše republike proizvedeno je 7,515.940 kom. biljaka borovca. Ta činjenica, kao i veliki broj novopodignutih kultura borovca, najbolje ukazuje na njegovu ekonomsku važnost u šumskoj proizvodnji. Zbog toga smo prilikom obaveznog zdravstvenog pregleda šumskih rasadnika naročitu pažnju posvetili borovcu i drugim vrstama, koje kod nas nisu autohtone. Pojava kloroze i sušenja borovca zapažena je u više rasadnika na području SR Hrvatske, no opažanja smo vršili uglavngm u rasadniku »Zelendvor«. SIMPTOMI OBOLJENJA Rano u proljeće, na manjim grupicama biljaka borovca pojavljuje se kloroza. Broj biljaka klorotičnog izgleda postaje sve veći i kloroza postepeno zahvata sve biljke na plohi. Biljke venu, kržljave i zaostaju u porastu i raz |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 45 <-- 45 --> PDF |
voju. Tokom ljeta dolazi postepeno do sušenja pojedinih biljnih diielova, a na koncu se suše i čitave biljke. Simptomi su u prvi mah ukazivali na nedostatak nekog mineralnog elementa. Analiza tla pokazala je da su svi hranivi elementi zastupljeni u dovoljnim količinama. Pažljivom mikroskopskom pretragom korijenja utvrđeno je, da su uzročnici sušenja i kloroze nematode. Korijenje biljaka je deformirano i nepravilno ođebljalo, a vršci korjenčića prerasli su u šiške. (SI. 1 i SI. 2). SI. 1. Deformacija korijena borovca (P. strobus L.) uzrokovana nematodama (Foto: original) Kortikalne stanice su hipertrofirane i 2 do 3 puta veće od zdravih. U šiškama smo našli ektoparazite iz roda Xiphinema i Hemicycliophora. Stanice u blizini mjesta hranidbe imaju više nukleusa, a na tim mjestima dolazi do proliferacije tkiva. DOSADAŠNJA DOSTIGNUĆA NA PODRUČJU ISTRAŽIVANJA TIH I SLIČNIH NEMATODA Na području je proučavanja nematoda mnogo toga urađeno, naročito posljednjih godina. Otkrivene su mnoge nove vrste, kao i velik broj domaćina koje napadaju. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Whit e (4) je 1955. godine utvrdio ozljede na korijenu bora, uzrokovane od Xiphinema americanum. Biljke su bile klorotične, sa kratkim zdepastim granama, a korijenje deformirano, smežurano i sa nabrcklinama. Steine r (4) je 1949. objavio fotografiju sličnih oštećenja na poniku bijelog bora, čiji su uzročnici dotad nepoznati paraziti korijenja. Patogenost Hemicycliophora prvi je opisao Goode y (4) 1957. godine. Na korijenu limuna pronašao je šiške, nastale kao posljedica hranjenja Hemicycliophora arenaria. Parazitizam ove nematode izaziva prestanak rasta vrhova korijenja, te proliferaciju stanica oko mjesta hranidbe. Na korijenju borovnice i brusnice pronađen je ektoparazit Hemicycliophora similis, koji uzrokuje stvaranje šiški i dovodi do redukcije korijena. Sama tvorba šiški počinje naglom diobom stanica — Jenkin s (4). Sofrigin a (8) je u pretplaninskoj zoni SSSR-a našla na korijenju maline i ribizla ektoparazite Xiphinema americanum i Hemicycliophora tipica. Na napadnutim granama listovi su najprije žutjeli, kasnije venuli i osušili se. Grane su se postepeno djelomice sušile, a kod jačeg napada došlo je do sušenja čitavog grma. Xiphinema je najprije napala najnježnije dijelove korijena i naselila se u vršne korjenčiće. Rezultat napada je razvoj vrhova korjenčića u šiške. SI. 2. Vršak korijena prerastao u šišku. (Uvećano) (Foto: original) |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 47 <-- 47 --> PDF |
EKTOPARAZITI DRVENASTIH BILJAKA XIPHINEMA I HEMICYCLIOPHORA Prema Jenkins u (4) dosad poznati ektoparaziti drvenastog bilja uglavnom pripadaju familijama Dorylamidae, Criconematidae i Heteroderidae (cit. Chit wood, Hannon, Esser, 1956.). Tho r n e (1) 1949. godine navodi, da rod Xiphinema ili bodež as te nematode spada u familiju Dorylaimidae. Cob b je 1913. godine dao detaljan opis ovog roda, a njemu vrlo srodan rod Longidorus opisao je 1922. godine Mikoletzky . Nematode iz ova dva roda imaju od svih biljnih nematoda najveću dužinu. Vrlo brzo se kreću, a zahvaljujući svom dugom i čvrstom »styletu« mogu prodrijeti u mnoge složene i čvrste stanice korijena, gdje žive ektoparazitskim životom. Od 1960. godine do danas otkriven je veliki broj vrsta ovoga roda, rasprostranjenih na velikim područjima, a napadaju prvenstveno drvenasto bilje, no često se javljaju i na travnatim perenama. Rod Hemicycliophora (De Man, 1921. god.) ili nematode sa plašte m pripadaju familiji Criconematidae (Taylor, 1936. god., Thorne, 1949. god.) podfamilija Criconematinae (Taylor , 1936. god.). Prema dosadašnjim istraživanjima ovaj rod broji oko 60 vrsta, koje pretežno napadaju korijenje drvenastih biljaka, a rjeđe zeljanice. Ženka ima dodatnu kutikulu poput plašta po čemu je čitav rod dobio ime. »Stylet« je dobro razvijen, a dužina mu varira od 60—150 mikrona, dok kod roda Xiphinema dužina »styleta« iznosi oko 200 mikrona. EKONOMSKI ZNAČAJ TIH ŠTETNIKA Ranijih se godina kod nas vrlo malo radilo na proučavanju nematoda. No posljednjih su se godina naglo povećale štete, naročito u poljoprivredi, te se i ovom problemu pridaje sve više pažnje. Pored toga što oštećuju pojedine biljne dijelove, nematode su važne kao prenosioci virusnih bolesti, a svojim oštećenjima omogućuju patogenim gljivama i bakterijama lakši prodor u biljni organizam. Nematode parzitiraju sve vrste kulturnih biljaka, kao i sve biljne dijelove, no kod nas je u šumskim rasadnicima ovo prvi slučaj napada fitonematoda. Vrste koje smo našli na borovcu, iako poznate kao paraziti iz strane literature, kod nas prvi puta spominje K r n j a i ć (6) i to tek 1968. godine, no i to samo vrste iz roda Xiphinema. Prema njemu Xiphinema americanum je pronađena u svim vinogradarskim krajevima naše zemlje. Nađena je u zoni korijenova sistema kukuruza, pšenice, lucerke, šećerne repe, kruške, jabuke, masline i brnistre. Iz tih je podataka vidljivo da je rod Xiphinema vrlo raširen u našoj zemlji i da pravi štete na velikom broju biljaka, naročito kulturnih. Iako postoji obimna literatura iz ovog područja, dosada je ispitana biologija i ekologija samo nekih vrsta nematoda. Populacija nematoda može dostići ekstremno visoke brojeve. U našim trogodišnjim istraživanjima utvrđen je najveći broj nematoda u proljeće i početkom ljeta. U ljeti kada su temperature visoke, broj parazita na biljkama naglo opada ili ih uopće nema. Ovdje vidimo, da populacijska krivulja ima dva distinktivna vrha, što je prema podacima iz literature karakteristično za neke vrste iz roda Xiphinema. Prvi je vjerojatno vezan za povišenje temperature, koja pogoduje sazrijevanju prezimljenih jaja i njihovoj ekloziji. Opa 129 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 48 <-- 48 --> PDF |
danje broja parazita za vrijeme toplih ljetnih mjeseci može se tumačiti iscrpljivanjem reprodukcionog potencijala ženki i starenjem. Prema Adam s u (4) ovo opadanje može nastupiti i zbog prisustva gram-negativnih bakterija, kojima za razvoj pogoduju više temperature, a te bakterije su prisutne u većini populacija Xiphinema americanum. Drugi populacijski maksimum poklapa se sa drugom eklozijom i vezan je za niže temperature u odnosu na prvi maksimum. Vlaga je u svim slučajevima od vrlo velike važnosti za veličinu populacije. Široke oscilacije vlage tla štetne su za preživljavanje i povećanje populacije. Općenito, temperatura tla od 20° C i vlaga tla od 25—80% pogoduju preživljavanju nematoda. Uzimajući u obzir činjenicu, da se nematode šire sadnim materijalom, alatom i na druge načine, te rasprostranjenost nematoda iz roda Xiphinema u čitavoj zemlji, kao i najnoviju zarazu na borovcu, postoji ozbiljna opasnost, da se nematode adaptiraju i na druge vrste biljaka, koje se uzgajaju u šumskim rasadnicima. Zbog toga smatramo, da je pogrebno pokloniti veću pažnju tim štetnicima, a ako se ukaže potreba, unijeti ih u spisak karantenskih štetnika. LITERATURA 1. E. German: Zemljaničnie nematody v Tomskoj oblasti, Zašćita rastenij, No 11, Moskva, 1968. 2. G. Grujičić: Dejstvo nekih nematocida na repinu nematodu, Hemizacija poljoprivrede, No 49, Beograd, 1962. 3. G. Grujičić: Nematode-štetočinje gajenih biljaka i sredstva za njihovo suzbijanje, Hemizacija poljoprivrede, No 33, Beograd, 1960. 4. W. Jenkins: Plant Nematology, New York, 1967. 5. O. Klindić: Dijagnostička oznaka cista Heterodera vrsta utvrđenih u dosadašnjem radu na analizi uzoraka zemlje SR BiH, Agrohemija, No 12, Beograd, 1965. 6. Đ. Krnjajić: Prilog poznavanju nematoda Jugoslavije, Zaštita bilja, No 98, Tom XIX, Beograd, 1968. 7. K. Skrjabin: Problemy biologiji i ekologiji gelmintov rastenij, Moskva, 1965. 8. M. Sofrigina: Nematody na hlopčatnike i jagodnikah, Zaščita rastenij, No 12, Moskva, 1967. 9. J. Southey: Plant Nematology, London, 1959. 10. Z. Vajda: Stanje šumskih rasadnika u SR Hrvatskoj u godini 1966., Šum. list, No 3, Zagreb, 1967. 11. Vukasović i dr.: Štetočinje u biljnoj proizvodnji, dio I. i II., Beograd, 1964. 12. Z. Vukovie: Tarabol kao nematocid, Agrohemija, No 5—6, Beograd, 1966. APPEARANCE OF ROOT NEMATODES IN FOREST NURSERIES Summary In his article the author describes a casse of first occurrence of plant parasitic nematodes in forest nurseries of the S.R. of Croatia. Seedlings of Eastern White Pine (Pinus strobus L.) were attacked by root nematodes belonging to the genera Xiphinema and Hemicycliophora. Disease symptoms: infected plants become stunted and decline in growth and development, and die back. The roots of plants are misshapen and irregularly thickened. The root tips have developed into galls. Around the places where the nematodes feed a proliferation of tissues was noticed. The dying-away of seedlings occurs during the summer month. Because of danger from spreading of these plant parasites the author suggests that in the territory of Croatia this pathogen will be entered into the list of quarantine diseases and pests. |