DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 44     <-- 44 -->        PDF

UDK 576.895.132


POJAVA KORJENOVIH NEMATODA U ŠUMSKIM RASADNICIMA


KATICA OPALICKI, dipl. inž. šum.


Katedra za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta Zagreb


UVOD


Sve veća proizvodnja sadnog materijala za potrebe šumarstva zahtijeva
i sve intenzivniju obradu tla i primjenu raznih kemijskih sredstava za zaštitu
bilja, te umjetnih gnojiva, čime se stvaraju povoljni uslovi za razvoj nematoda.
Smatra se, da je jedan od uzroka pojave i širenja nematoda, pogrešna
obrada tla.


Nematode su vrlo otporne na nepovoljne uslove sredine u kojoj žive.
Poznato je, da mogu u tlu preležati deset i više godina, a kada nastupe povoljni
uvjeti za njihov život tj. povoljna vlaga i temperatura, brzo prelaze u
aktivno stanje.


Dođe li do pojave nematoda u onim rasadnicima gdje se duže vremena
ne mijenja plodored, sa sigurnošću možemo računati, da će se one brzo proširiti
i razmnožiti.


Iako vrsta tla nema većeg utjecaja na razvoj nematoda, ipak one preferiraju
lakša pjeskovita tla.


VAŽNOST BOROVCA U ŠUMSKOJ PROIZVODNJI


Borovac, koji je kod nas već dugo vremena udomaćen, predstavlja u konverziji
naših manje vrijednih prigorskih sastojina vrlo važnu vrstu. Njegova
pozitivna svojstva su: brzi rast i prirast, pravnost debla, otpornost protiv mraza,
snijega i vjetra, a u odnosu na druge borove dosta je otporan na napad
potkornjaka i gljiva uzročnika osipa iglica. Po broju biljaka uzgojenih u
šumskim rasadnicima u 1966. godini, borovac je zauzeo drugo mjesto (V a j d
a, 10). Te godine na području naše republike proizvedeno je 7,515.940 kom.
biljaka borovca. Ta činjenica, kao i veliki broj novopodignutih kultura borovca,
najbolje ukazuje na njegovu ekonomsku važnost u šumskoj proizvodnji.
Zbog toga smo prilikom obaveznog zdravstvenog pregleda šumskih rasadnika
naročitu pažnju posvetili borovcu i drugim vrstama, koje kod nas nisu
autohtone.


Pojava kloroze i sušenja borovca zapažena je u više rasadnika na području
SR Hrvatske, no opažanja smo vršili uglavngm u rasadniku »Zelendvor«.


SIMPTOMI OBOLJENJA


Rano u proljeće, na manjim grupicama biljaka borovca pojavljuje se kloroza.
Broj biljaka klorotičnog izgleda postaje sve veći i kloroza postepeno
zahvata sve biljke na plohi. Biljke venu, kržljave i zaostaju u porastu i raz




ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 45     <-- 45 -->        PDF

voju. Tokom ljeta dolazi postepeno do sušenja pojedinih biljnih diielova, a
na koncu se suše i čitave biljke.


Simptomi su u prvi mah ukazivali na nedostatak nekog mineralnog elementa.
Analiza tla pokazala je da su svi hranivi elementi zastupljeni u dovoljnim
količinama.


Pažljivom mikroskopskom pretragom korijenja utvrđeno je, da su uzročnici
sušenja i kloroze nematode.


Korijenje biljaka je deformirano i nepravilno ođebljalo, a vršci korjenčića
prerasli su u šiške. (SI. 1 i SI. 2).


SI. 1. Deformacija korijena borovca


(P.
strobus L.) uzrokovana nematodama
(Foto: original)
Kortikalne stanice su hipertrofirane i 2 do 3 puta veće od zdravih.


U šiškama smo našli ektoparazite iz roda Xiphinema i Hemicycliophora.
Stanice u blizini mjesta hranidbe imaju više nukleusa, a na tim mjestima dolazi
do proliferacije tkiva.


DOSADAŠNJA DOSTIGNUĆA


NA PODRUČJU ISTRAŽIVANJA TIH I SLIČNIH NEMATODA


Na području je proučavanja nematoda mnogo toga urađeno, naročito posljednjih
godina. Otkrivene su mnoge nove vrste, kao i velik broj domaćina
koje napadaju.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Whit e (4) je 1955. godine utvrdio ozljede na korijenu bora, uzrokovane
od Xiphinema americanum. Biljke su bile klorotične, sa kratkim zdepastim
granama, a korijenje deformirano, smežurano i sa nabrcklinama.


Steine r (4) je 1949. objavio fotografiju sličnih oštećenja na poniku bijelog
bora, čiji su uzročnici dotad nepoznati paraziti korijenja.


Patogenost Hemicycliophora prvi je opisao Goode y (4) 1957. godine.
Na korijenu limuna pronašao je šiške, nastale kao posljedica hranjenja Hemicycliophora
arenaria. Parazitizam ove nematode izaziva prestanak rasta
vrhova korijenja, te proliferaciju stanica oko mjesta hranidbe.


Na korijenju borovnice i brusnice pronađen je ektoparazit Hemicycliophora
similis, koji uzrokuje stvaranje šiški i dovodi do redukcije korijena.
Sama tvorba šiški počinje naglom diobom stanica — Jenkin s (4).


Sofrigin a (8) je u pretplaninskoj zoni SSSR-a našla na korijenju
maline i ribizla ektoparazite Xiphinema americanum i Hemicycliophora tipica.
Na napadnutim granama listovi su najprije žutjeli, kasnije venuli i osušili se.
Grane su se postepeno djelomice sušile, a kod jačeg napada došlo je do sušenja
čitavog grma. Xiphinema je najprije napala najnježnije dijelove korijena
i naselila se u vršne korjenčiće. Rezultat napada je razvoj vrhova korjenčića
u šiške.


SI. 2. Vršak korijena prerastao u šišku.
(Uvećano)
(Foto: original)




ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 47     <-- 47 -->        PDF

EKTOPARAZITI DRVENASTIH BILJAKA XIPHINEMA I
HEMICYCLIOPHORA


Prema Jenkins u (4) dosad poznati ektoparaziti drvenastog bilja
uglavnom pripadaju familijama Dorylamidae, Criconematidae i Heteroderidae
(cit. Chit wood, Hannon, Esser, 1956.).


Tho r n e (1) 1949. godine navodi, da rod Xiphinema ili bodež as te
nematode spada u familiju Dorylaimidae. Cob b je 1913. godine dao detaljan
opis ovog roda, a njemu vrlo srodan rod Longidorus opisao je 1922. godine
Mikoletzky . Nematode iz ova dva roda imaju od svih biljnih nematoda
najveću dužinu. Vrlo brzo se kreću, a zahvaljujući svom dugom i čvrstom
»styletu« mogu prodrijeti u mnoge složene i čvrste stanice korijena, gdje žive
ektoparazitskim životom. Od 1960. godine do danas otkriven je veliki broj
vrsta ovoga roda, rasprostranjenih na velikim područjima, a napadaju prvenstveno
drvenasto bilje, no često se javljaju i na travnatim perenama.


Rod Hemicycliophora (De Man, 1921. god.) ili nematode sa plašte
m pripadaju familiji Criconematidae (Taylor, 1936. god., Thorne,
1949. god.) podfamilija Criconematinae (Taylor , 1936. god.). Prema dosadašnjim
istraživanjima ovaj rod broji oko 60 vrsta, koje pretežno napadaju
korijenje drvenastih biljaka, a rjeđe zeljanice. Ženka ima dodatnu kutikulu
poput plašta po čemu je čitav rod dobio ime. »Stylet« je dobro razvijen, a dužina
mu varira od 60—150 mikrona, dok kod roda Xiphinema dužina »styleta«
iznosi oko 200 mikrona.


EKONOMSKI ZNAČAJ TIH ŠTETNIKA


Ranijih se godina kod nas vrlo malo radilo na proučavanju nematoda.
No posljednjih su se godina naglo povećale štete, naročito u poljoprivredi, te
se i ovom problemu pridaje sve više pažnje.


Pored toga što oštećuju pojedine biljne dijelove, nematode su važne kao
prenosioci virusnih bolesti, a svojim oštećenjima omogućuju patogenim gljivama
i bakterijama lakši prodor u biljni organizam.


Nematode parzitiraju sve vrste kulturnih biljaka, kao i sve biljne dijelove,
no kod nas je u šumskim rasadnicima ovo prvi slučaj
napada fitonematoda.


Vrste koje smo našli na borovcu, iako poznate kao paraziti iz strane literature,
kod nas prvi puta spominje K r n j a i ć (6) i to tek 1968. godine, no i
to samo vrste iz roda Xiphinema. Prema njemu Xiphinema americanum je
pronađena u svim vinogradarskim krajevima naše zemlje. Nađena je u zoni
korijenova sistema kukuruza, pšenice, lucerke, šećerne repe, kruške, jabuke,
masline i brnistre. Iz tih je podataka vidljivo da je rod Xiphinema vrlo raširen
u našoj zemlji i da pravi štete na velikom broju biljaka, naročito kulturnih.


Iako postoji obimna literatura iz ovog područja, dosada je ispitana biologija
i ekologija samo nekih vrsta nematoda.


Populacija nematoda može dostići ekstremno visoke brojeve. U našim
trogodišnjim istraživanjima utvrđen je najveći broj nematoda u proljeće i početkom
ljeta. U ljeti kada su temperature visoke, broj parazita na biljkama
naglo opada ili ih uopće nema. Ovdje vidimo, da populacijska krivulja ima
dva distinktivna vrha, što je prema podacima iz literature karakteristično za
neke vrste iz roda Xiphinema. Prvi je vjerojatno vezan za povišenje temperature,
koja pogoduje sazrijevanju prezimljenih jaja i njihovoj ekloziji. Opa


129




ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 48     <-- 48 -->        PDF

danje broja parazita za vrijeme toplih ljetnih mjeseci može se tumačiti iscrpljivanjem
reprodukcionog potencijala ženki i starenjem. Prema Adam s u (4)
ovo opadanje može nastupiti i zbog prisustva gram-negativnih bakterija, kojima
za razvoj pogoduju više temperature, a te bakterije su prisutne u većini
populacija Xiphinema americanum.


Drugi populacijski maksimum poklapa se sa drugom eklozijom i vezan
je za niže temperature u odnosu na prvi maksimum. Vlaga je u svim slučajevima
od vrlo velike važnosti za veličinu populacije. Široke oscilacije vlage
tla štetne su za preživljavanje i povećanje populacije.


Općenito, temperatura tla od 20° C i vlaga tla od 25—80% pogoduju preživljavanju
nematoda.


Uzimajući u obzir činjenicu, da se nematode šire sadnim materijalom,
alatom i na druge načine, te rasprostranjenost nematoda iz roda Xiphinema
u čitavoj zemlji, kao i najnoviju zarazu na borovcu, postoji ozbiljna opasnost,
da se nematode adaptiraju i na druge vrste biljaka, koje se uzgajaju u šumskim
rasadnicima. Zbog toga smatramo, da je pogrebno pokloniti veću pažnju
tim štetnicima, a ako se ukaže potreba, unijeti ih u spisak karantenskih
štetnika.


LITERATURA


1.
E. German: Zemljaničnie nematody v Tomskoj oblasti, Zašćita rastenij, No 11,
Moskva, 1968.
2.
G. Grujičić: Dejstvo nekih nematocida na repinu nematodu, Hemizacija poljoprivrede,
No 49, Beograd, 1962.
3.
G. Grujičić: Nematode-štetočinje gajenih biljaka i sredstva za njihovo suzbijanje,
Hemizacija poljoprivrede, No 33, Beograd, 1960.
4.
W. Jenkins: Plant Nematology, New York, 1967.
5.
O. Klindić: Dijagnostička oznaka cista Heterodera vrsta utvrđenih u dosadašnjem
radu na analizi uzoraka zemlje SR BiH, Agrohemija, No 12, Beograd, 1965.
6.
Đ. Krnjajić: Prilog poznavanju nematoda Jugoslavije, Zaštita bilja, No 98, Tom
XIX, Beograd, 1968.
7.
K. Skrjabin: Problemy biologiji i ekologiji gelmintov rastenij, Moskva, 1965.
8.
M. Sofrigina: Nematody na hlopčatnike i jagodnikah, Zaščita rastenij, No 12,
Moskva, 1967.
9.
J. Southey: Plant Nematology, London, 1959.
10.
Z. Vajda: Stanje šumskih rasadnika u SR Hrvatskoj u godini 1966., Šum. list,
No 3, Zagreb, 1967.
11.
Vukasović i dr.: Štetočinje u biljnoj proizvodnji, dio I. i II., Beograd, 1964.
12.
Z. Vukovie: Tarabol kao nematocid, Agrohemija, No 5—6, Beograd, 1966.
APPEARANCE OF ROOT NEMATODES IN FOREST NURSERIES


Summary


In his article the author describes a casse of first occurrence of plant parasitic
nematodes in forest nurseries of the S.R. of Croatia.


Seedlings of Eastern White Pine (Pinus strobus L.) were attacked by root
nematodes belonging to the genera Xiphinema and Hemicycliophora.


Disease symptoms: infected plants become stunted and decline in growth and
development, and die back. The roots of plants are misshapen and irregularly
thickened. The root tips have developed into galls. Around the places where the
nematodes feed a proliferation of tissues was noticed.


The dying-away of seedlings occurs during the summer month.


Because of danger from spreading of these plant parasites the author suggests
that in the territory of Croatia this pathogen will be entered into the list of quarantine
diseases and pests.