DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 40     <-- 40 -->        PDF

prošlom dužem razdoblju — uzimajući pri tome u obzir pretpostavku kakav
bi asortiman mogao biti (1, str. 263—´266, 508—513) da su se te sječe vršile u
okviru količine tečajnog drvnog prirasta.


Budući da, uglavnom od god. 1953, u Jugoslaviji redovno drvne mase
sječa već ne odstupaju mnogo od mase tečajnog drvnog prirasta (ni po količini,
a ni po vrijednosti, tj. asortimanu) — ne treba se odviše bojati teorijske
netačnosti asortimana tečajnog drvnog prirasta, koji je uzet u navedeni obračun.
Uostalom, slabiji asortiman cd, faktičnog uzrokuje više normative reprodukcije
na panju po jedinicama sortimenata (pa i za faktičnu sječnu drvnu
masu), a bolji asortiman od faktičnog — obratno. Uz to — treba voditi računa


o specifičnostima šumarstva, koje opravdavaju manju tačnost takvih obračuna
od onih analognih u npr. industriji, pa i poljoprivredi (1, 2, 7).
Pošto bi se na navedeni za čitavu Jugoslaviju jedinstveni način u svakoj
šumsko-privrednoj organizaciji utvrdio sumarni financijski normativ reprodukcije
(na panju) posječene drvne mase — mogli bi ga staviti u postotni
odnos prema odnosnoj vrijednosti šuma i tako utvrditi, u smislu propisa već
unijetih u odnosne zakone Jugoslavije, odnosnu amortizacionu stopu (koja se
odnosi na tu već poznatu »amortizaciju šume«). Time bi čitav predloženi postupak
uskladili s momentalno postojećim odnosnim zakonskim propisima,
iako se oni ni terminološki ni suštinski ne temelje na ispravnim ekonomskim
postavkama o šumskoj proizvodnji.


Završni prijedlozi


Ukoliko se u načelu prihvate postavke ovog našeg prijedloga, mogu se
relativno lako izabrati od predloženih varijanti one koje bi bile optimalne i
naknadno sastaviti detaljno provedbeno uputstvo.


Tada treba ujedno odrediti mehanizam obaveznog odvajanja normativa
reprodukcije (na panju) za posječenu drvnu masu, koji ne bi ovisio o svojevo-
Iji dijela ili čitavog kolektiva konkretne šumsko-privredne organizacije, pa ni
kombinata, pa in ultima linea ni sadašnje generacije. Može se prihvatiti da u
torn smislu banka vrši obavezna odvajanja (analogno kao društvenih obaveza)
putem posebnih računa, bdijući i nad namjenskom potrošnjom tih sredstava, a
šumarska inspekcija da kontrolira efikasnost potrošnje tih sredstava na terenu
i ostvarenje same reprodukcije posječene drvne mase.


To bi trebalo vrlo čvrsto i striktno osigurati. Jedino tada će
biti potpuno ostvarive mnogobrojne ekonomski opravdane integracije šumskog
gospodarenja s preradbom proizvoda iskorišćivanja šuma. One bi automatizirale
razna uskladenja koja će njima i društvu biti od velike koristi —
koja se u kapitalizmu, zbog vlasništva i dr., redovito ne mogu potpuno ostvariti.
Ukoliko se vrlo čvrsto i striktno ne bi osigurala reprodukcija posječene
drvne mase — zbog dugotrajnosti i specifičnosti proizvodnje drva na panju,
usprkos dobre volje kolektiva pa i sadašnje generacije — u integriranom poduzeću
ostvarilo bi se prikriveno ili otvoreno odlijevanje sredstava od dugotrajne
biološke reprodukcije drva na kratkoročnu, očigledniju, za kolektiv i
društvo »zahvalniju« preradbu šumskih proizvoda. To bi značilo potkapanje
reprodukcije (trajnosti) drva na panju, parazitiranje preradbe na primarnoj
proizvodnji, pa i postupno smanjivanje i nestajanje same baze preradbe šum


122