DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 33 <-- 33 --> PDF |
I. varijanta — za svako svoje šumsko-privredno područje, II. varijanta — za svaku svoju šumariju, odnosno r e v i r, kao teritorijalnu mješovitu radnu jedinicu, III. varijanta — za svaku svoju šumsko-gospodarsku jedinicu. I. varijanta ima prednost u tome, što se za nju može najjednostavnije i najtačnije izvršiti taj obračun, jer je u šumskom privrednom području proizvodnja drva na panju najviše trajna (podjednaka, izbilancirana). U obračunu po radnim jedinicama — ona kao prosječna u šumsko-privrednoj organizaciji uzrokuje u pojedinim radnim jedinicama manju ili veću, pozitivnu odnosno negativnu, diferencijalnu zemljišnu rentu plodnosti, faktično ekstra-fond (ekstra-dobitak) odnosno ekstra-gubitak plodnosti. II. varijanta se odnosi već na manju šumsku cjelinu, u kojoj proizvodnja drva na panju više nije toliko trajna, pa je taj obračun već manje jednostavan i manje tačan. U obračunu po radnim jedinicama — ona kao individualna za svaku radnu jedinicu a priori joj oduzima eventualne pozitivne diferencijalne zemljišne rente plodnosti, faktično ekstra-fondove (ekstra-dobitke) plodnosti, u korist cjeline šumsko-privredne organizacije (centrale), odnosno naknađuje joj eventualne negativne diferencijalne zemljišne rente plodnosti, faktično ekstra-gubitke plodnosti, na teret cjeline šumsko-privredne organizacije (centrale). III. varijanta odnosi se na još manju šumsku jedinicu, pa je taj obračun još manje jednostavan i tačan. U obračunu po radnim jedinicama — ona uzrokuje iste posljedice kao i II. varijanta; jedino ona daje trajnije rezultate koji se mogu racionalno upotrebiti i pri promjenama površina (granica) šumarija, odnosno revira, uz pretpostavku da oni uvijek obuhvaćaju čitave šumsko- gospodarske jedinice (tako bi to uvijek trebalo biti!). Pošto svaka šumsko-privredna organizacija za svoje odnosno područje obračuna tu objektivnu cijenu proizvodnje (reprodukcije) na panju eventualno posječene drvne mase — dužna je da odnosne obrazložene kalkulacije dostavi na odobrenje istom organu koji inače odobrava njezine šumsko-privredne osnove (u ime društvene kontrole trajnosti podmirivanja društvenih potreba za drvom i trajnosti šumskog gospodarenja — s gledišta interesa sadašnje i budućih generacija). Ta objektivna cijena proizvodnje (reprodukcije) na panju eventualno posječene drvne mase temelji se na objektivnim financijskim postavkama izbilanciranog perspektivnog plana šumskog gospodarenja: I varijanta — za desetgodište 1969—1978; II varijanta — za petgodište 1969—1973. Taj perspektivni plan šumskog gospodarenja obuhvaća sve podatke i mjere faze proizvodnje drva na panju i faze iskorišćivanja šuma u izabranom razdoblju — prema odredbama šumske privredne osnove i u okvirima financijske ravnoteže datog šumskog gospodarenja. Prema tome on obuhvaća upravo onu financijsku obradbu, koja potpuno manjka u dosadašnjim šumsko-uređajnim elaboratima, pa su ti elaborati zbog toga često neizbilancirani, nerealni, neostvarivi. Navedena objektivna cijena proizvodnje (reprodukcije) na panju eventualno posječene drvne mase ima ove kalkulacione elemente: 115 |