DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 32 <-- 32 --> PDF |
UDK 634.0.901-064 FINANCIRANJE BIOLOŠKE REPRODUKCIJE POSJEĆENOG DRVA Prof. dr ing. BRANKO KRALJIĆ Dubeća drvna masa u racionalnom šumskom gospodarenju se uopć e ne troši, već naprotiv raste drvnim prirastom, odnosno u racionalnom trajnom šumskom gospodarenju realizir a se sječivim drvnim prinosom, a u konkretnoj šumsko-privrednoj organizaciji faktičnom sječnom drvnom masom (1, 2, 4). Zbog toga, iako ona ima vrijednost — ona nema amortizacije (»amortizacije za regeneraciju šuma«, pa ni »amortizacije šume«) već ima za posječenu drvnu masu financijski normativ njezine biološke reprodukcije (na panju) (2). Financijski normativ biološke reprodukcije Taj financijski normativ biološke reprodukcije (na panju) posječene drvne mase obuhvaća ne samo »cijenu koštanja« već i »cijenu proizvodnje« (reprodukcije) n a p a n j u. To stoga da bi prva biološka faza šumskog gospodarenja mogla imati i svoje »normalne« fondove, tj. ostvarivati i svoju »normalnu « proširenu reprodukciju (u smislu naše ekonomske politike koja putem Zakona o šumama predviđa stalno unapređivanje šumarstva). Time »cijena proizvodnje« drva na panju postaje prava ekonomska granica između prve i druge faze cjelovitog procesa šumskog gospodarenja. Da bi ta ekonomska granica bila što objektivnija za obje faze cjelovitog procesa šumskog gospodarenja — ona se treba temeljiti na konkretnim uvjetima (proizvodnim), na osnovnim sredstvima (oruđa za rad) kojim u momentu njezine kalkulacije raspolaže konkretna privredna organizacija i na cijenama, tarifama i instrumentima te novcu privrednog sistema u momentu kalkulacije. Prema tome — navedena »cijena proizvodnje« (reprodukcije) na panju posječene drvne mase — s gledišta obračuna po radnim jedinicama — treba biti planska , odnosno u šumarstvu (gdje se radilišta, pa i uvjeti proizvodnje, stalno mijenjaju u prostoru i vremenu) objektivn a [1 (str. 207), 8 (str. 20)]. Tu objektivnu cijenu proizvodnje (reprodukcije) na panju eventualno posječene drvne mase obraeunala bi za svoje područje svaka šumsko-privredna organizacija prema za SFRJ jedinstvenom Uputstvu, i to posebno: * Obrađeno u kolovozu 1967. na traženje ing. Franje Knebla koje je izrazio na sjednici Pravnog savjeta Izvršnog vijeća SR Hrvatske, koja se održala 7. srpnja 1967. u Zagrebu. Taj je rad ponovno zatražen 1968. od strane Republičkog sekretarijata za privredu SR Hrvatske. Postavke tog rada prihvaćene su od odnosnih komisija navedenog sekretarijata i Poslovnog udruženja šumsko-privrednih organizacija — Zagreb. Taj rad faktično predstavlja razmišljanja autora o temeljnim postavkama koje bi se trebale uvažiti za financiranje biološke reprodukcije posječenog drva na panju. 114 |