DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 93 OŽUJAK—TRAVANJ GODINA 1969 OPADANJE PRIRASTA U NAŠIM VRIJEDNIM HRASTOVIM SUMAMA Prof. dr DUŠAN KLEPAC, Zagreb Kad sam se nakon dvogodišnjeg boravka u Meksiku vratio početkom 1968. godine u domovinu i ponovno pregledao pokusne plohe Katedre za uređivanje šuma u nizinskim posavskim šumama gospodarske jedinice »Josip Kozarac«, bio sam prilično iznenađen. Još prije nego što je slavonska šuma prelistala, učinila mi se na prvi pogled nešto slabija nego prije. Kad sam pojedine parcele detaljnije promatrao, primijetio sam, da je hrastova kora na mnogim stablima nabubrila i dobila mjestimično poseban izgled. To se očitovalo najviše u donjem dijelu hrastova debla, gdje sam mjestimično mogao prstima skidati inače tvrdu hrastovu koru. Ispod kore primijetio sam, da se drvo crni a tu i tamo vidio se micelij. Odmah sam pomislio na gljivu Armilaria melea (Škorić, K i spa ti ć). Mogu reći, da je u srednjedofonim, pa i u najstarijim hrastovim mješovitim sastojinama gotovo svako četvrto hrastovo stablo tako napadnuto. To sam primijetio više puta u proljeće 1968. godine u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka s običnim grabom, u sastojinama koje smo* biološki smatrali otpornima, koje su bile vanredno lijepe, vrijedne i vrlo produktivne. Baš u tim sastojinama izmjerio sam pred više godina velike tečajne priraste od oko 10 kubičnih metara po hektaru na godinu. Ti su podaci više puta provjereni i kao takvi usvojeni. Istina je, da sam već i ranijih godina konstatirao smanjenje tečajnog prirasta bilo zbog napadaja gubara (Lyrnantria dispar), bilo zbog ostalih insekata kao što su hrastova osa listarica (Apethymus abdominalis Lep.), četnjak (Cnethocampa processionea L.), hrastov savijač (Tortrix viridana L.) i drugih*. Ovoga puta činilo mi se vrlo zanimljivim i važnim da ponovno izmjerim prirast tih sastojina, jer sam već na prvi pogled uočio njihovu slabiju vitalnost. Na to me još više ponukala činjenica, da su mnogi kolege na fakultetu i u operativi već poduzeli akciju za sprečavanje sušenja naših hrastovih šuma, pošto su primijetili tu pojavu mnogo prije mene. Imajući to pred očima, ograničit ću se ovdje na mjerenje prirasta i utvrđivanje gubitaka koji su nastali zbog sušenja hrastovih šuma. U tom smjeru odlučio sam izvršiti četvrtu inventuru najstarijih pokusnih ploha. To su prva (odjel 157), treća (odjel 155), četvrta (odjel 155) i šesta (odjel 165) pokusna ploha u gospodarskoj jedinici »Josip Ko^ zarac« u šumariji Lipovljani. Prema tome moje je želja utvrdit i egzakt * D. Klepac: Zuwachsverluste in Eichnmischbeständen, die durch Kalamität des Schwammspinners und anderer blattfressender Schädlinge befallen wurden, Wissenschaftliche Zeitschrift der Technischen Universität Dresden, 15 (1966) Heft 2 Herausgeber: der Rektor. Referat održan na Internacionalnom savjetovanju o prirastu u THARANDTU, listopad 1965. |