DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 27     <-- 27 -->        PDF

l!DK 582.475.4:634.0.416.16


IZUMIRANJE BIJELOG BORA U BAZENU KRIVAJE


Ing. NIKOLA EIC


a) Općenito


Jedan od najznačajnijih i najvećih bazena u bosanskim šumama čini bazen
rječice Krivaje, koji se proteže u dužini od oko 100 km i to od podnožja
Zep planine do blizo Zavidovića. Smatram da je ovo jedan od najznačajnijih
kompaktnih šumskih bazena i u čitavoj Jugoslaviji.


Krivajin bazen ima najviše borovine od svih ostalih područja u B i H. Tu
se nalaze bijeli i crni bor, ali dominira bijeli bor sa oko 80% od ukupne količine
bora u tom bazenu.


Kvalitet tog bijelog bora je svakako najbolji u B i H, a vjerujem da mu
nema premca ni u ostalim predjelima Jugoslavije.


Krivajin bazen snabdijeva drvetom naš najveći prerađivački drvni centar,
poznatu pilanu »Krivaja« u Zavidovićima. Ona je bila i prije rata kao i za vrijeme
Austrije jedna od najvećih i najpoznatijih pilana u Jugoslaviji (imala je
ranije 24 puna gatera).


Taj bazen sačinjavaju gospodarske jedinice:


1) Žep — Kuštravica (iako prirodno strogo ne gravitira u sliv Krivaje)


2) Gornja Krivaja


3) Donja Krivaja


4) Kaljina — Bioštica (pritoka Krivaje)


Naziv i površine tih gospodarskih jedinica su u zadnje vrijeme znatno
izmijenjeni, jer su se tu sada pojavili razni upravljači, dok je ranije decenijama
bio samo jedan upravljač i jedan korisnik tih šuma.


Radi lakšeg pregleda i orjentacije uzeli smo ovdje stare nazive gospodarskih
jedinica pa će se i neki taksacioni podaci uzeti prema uređajnom stanju
iz ranijih godina. Sada tu ima mnogo više gospodarskih jedinica sa raznim
posve novim nazivima i granicama, ali sve one leže u vanjskim granicama napred
navedenih starih gospodarskih jedinica.


U bazenu ima ekonomskih visokih šuma oko 75.000 ha, a sa ostalim obraslim
i neobraslim šumskim površinama ima više od 100.000 ha.


Ovdje je naročito značajno to što je učešće četinjara daleko veće od učešća
liš´ćara (pretežno bukva) te se ove vrste drveta odnose oko 73 : 27 u korist četinjara.
Na bor otpada oko 11% od ukupne drvne zalihe, pri čemu znatno preteže
bijeli bor.


U čitavoj B i H ima oko 4% bora od ukupnog drvnog fonda.


b) Stanje borovih šuma u bazenu Krivaje


Glavni predmet ovoga izlaganja je činjenica, da se areal prirodnih borovih
sastojina u zadnje vrijeme u B i H znatno smanjuje, a naročito bijelog bora




ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 28     <-- 28 -->        PDF

te je bijeli bor u stadiju postepenog iščezavanja, a naročito ga potiskuju smrča
i jela.


Gotovo sve šume ovoga područja su nastale prirodnim putem pa je sigurno,
da priroda nije pogriješila pri rasprostranjenju pojedine vrste drveta na odgovarajućim
staništima.


Stalnim i dugotrajnim nestručnim doznakama i sječama, kao i neprovođenjem
odgovarajućih uzgojnih radova došlo je danas do kritične situacije po
opstanak bijelog bora u tom bazenu, a po svoj prilici i drugim bazenima gdje
se o tome ne vodi dovoljno računa prilikom korištenja i gospodarenja šumama


Istina je da se ovdje do sada nije davao potreban značaj vrijednosti bora
u odnosu na vrijednost jele i smrče, pa se on ni izdaleka ovdje ne cijeni toliko
koliko stvarno vrijedi.


Prilikom moga boravka u Švicarskoj, gdje sam bio jedan od članova delegacije
jugoslovenskih šumara, vidio sam da tamo pridaju borovima i arišu
najveći mogući značaj. Sva njihova stručna stremljenja idu sada u glavnom
za tim, da uzgoje što više borovih i ariševih sastojina. Oni tvrde da je npr.
prirast bijelog bora nekoliko puta veći od prirasta smrče i po količini i po
vrijednosti. Prof. dr. Leibundgut nas je naročito upozoravao na taj momenat.


Nažalost u šumarstvu B i H se za sada ne posvećuje dovoljno pažnje tim
visoko vrijednim i visoko prinosnim vrstama četinjastog drveta na postojećim
njihovim staništima. To ne znači da sam pristalica širenja tih vrsta drveta pod
svaku cijenu tj. da siječemo čistim ili prekomjernim sječama postojeće druge
autohtone vrste drveta i vještački unosimo bor i ariš, nego te vrste treba for-


Sl. 1. Borova sastojina sa bujnim podmlatkom smrče i nešto jele,
gosp. jed. Kaljina—Bioštica, odj. 42/2




ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 29     <-- 29 -->        PDF

sirati svuda tamo gdje za to postoje povoljni ekološki uslovi. Većinu paljika,
goleti i sličnih površina treba pretežno pošumljavati tim vrstama (borovima
i arišem), a kod korištenja i njege postojećih borovih čistih ili mješovitih sastojina
treba nastojati da se ta visoko vrijedna i visoko prinosna vrsta drveta
pomaže barem u tolikoj mjeri, da joj se areal nipošto ne smanjuje, nego po
mogućnosti proširuje. Pri tome se treba čuvati posve čistih borovih sastojina,
te stvarati zdravije i otpornije mješovite sastojine, gdje bi bor bio na njegovim
stan:štima dominantna vrsta sa oko 70° o učešća.


U gospodarskoj jedinici Kaljina—Bioštica postoje naše najbolje bjeloborove
sastojine (čiste i mješovite) a izgleda da su mu ovdje i ekološki uslovi
optimalni premda ga tu sada ima u znatno manjoj količini od ostalih vrsta
drveta.


Pojava izmjene vrsta drveća na tim površinama je po svoj prilici posljedica
jakih djelovanja antropogenih faktora pretežno putem jakih i nestručnih
sječa, a još više zbog toga što se ne vrše gotovo nikakvi naknadni uzgojni
radovi, koji bi išli u prilog pomaganja prirodne obnove bora na njegovu prirodnom
staništu.


Time se mijenjaju životni uslovi u korist jedne vrste a na štetu druge
vrste drveta (konkretno bora).
Zbog toga dolazi do spontane zamjene vrste drveta na sve većim površinama.


U konkretnom slučaju jela i smrča, kao biološki otpornije i upornije vrste,
sa ovakovim načinom gospodarenja upravo agresivno osvajaju prostor na štetu
bijelog bora, koji je izrazito vrsta svjetla, dok jela i smrča dobro podnose
zasjenu.


SI. 2
SI. 2. Šumska manipulacija na rubu odjela 42 2: borova sastojina sa smrčevim
podmlatkom (Knežinski Palež).


Kao školski primjer prirodnog potiskivanja i izumiranja bijelog bora u
ovim predjelima, koje prouzrokuju smrča i jela, navešćemo odjel 42/2 gospodarske
jedinice Kaljina—Bioštica, koji leži u poznatom predjelu Knežinski




ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Palež, dobro poznat po vrlo kvalitetnim bjeloborovim šumama u obliku čistih


i mješovitih sastojina.


Naročito je karakterističan otsjek »b« tog odjela. On leži na nadmorskoj


visini u prosjeku od oko 800 m. Sada se tu nalazi oko 80% bijelog bora i 20%


smrče i jele po drvnoj zalihi iznad taksacione granice (10 cm pr. prečnika).


Bor je ovdje I. boniteta, a jela i smrča II. Teren je vrlo blagog nagiba i JZ


ekspozicije. Tlo je humozno i plodno i nalazi se pretežno na silikatnoj podlozi.


Drvna masa po 1 ha iznosi oko 220 m:!.


Međutim podmladak je u tom odjelu, a naročito u otsjeku »b« gotovo


100% smrča i nešto jela, a od bijelog bora se nađe samo po koje stabalce.
Prema tome već sada je stanje ove pretežno borove sastojine takovo, da
će je u skoroj budućnosti posve istisnuti smrča i jela. Kada se posijeku sadašnja
nadstojna stabla bijelog bora, onda ovdje više praktično neće biti bijelog
bora.
Ovo je uzgojno i ekonomski vrlo štetna pojava, a posebno zabrinjava u
čitavom Krivajinom bazenu. No taj problem u jačoj mjeri postoji u mnogim
drugim našim sličnim šumskim predjelima.
Jedini put da se zaustavi iščezavanje i odumiranje naših vrijednih borovih
sastojina jest, da šumari prilikom vršenja doznake, sječe i njege ovih šuma
obrate punu pažnju očuvanju ove vrste drveta. Pri tome treba voditi računa
o osnovnim njegovim biološkim svojstvima. Naročito će trebati poslije sječe
u svrhu prirodne obnove tih šuma stalno potiskivati agresivne druge vrste
drveta, slično kako se to radi u Švicarskoj prilikom vršenja tako zvanog »Femelschlag
« gospodarenja. Kod toga načina gospodarenja se stalno vrše takovi
uzgojni zahvati, da bi se vještački pomogao nesmetani razvoj bolje vrste
drveta, i kvalitetnijih stabala uopće, naravno u cilju postignuća željenog
omjera smjese.
Inače ako se prepustimo samo sudbini prirodne stihije bez stručnog zahvaćanja
i intervencije sigurno je da ćemo u tim i sličnim regionima praktično
brzo ostati bez naših vrijednih borovih šuma, koje su sada opasno ugrožene
nadiranjem otpornijih i manje vrijednih vrsta drveta, a naročito jele i smrče.


LITERATURA


Ei ć N.: Prirodno rasprostranjenje jele u Kozari (Nar. Šumar br. 3—4/53).
Ei ć N.: Značaj revizije uređajnih elaborata (Šumarstvo br. 6—7 56).


Šafa r J.: Izmjena bukve i jele u Panonskim Gorama (Š. List br. 7—8/67).


Šafa r J.: Uzgajanje šuma iz 1963. god.


WEISSKIEFERNSTERBEN IM KRIVAJA-FLUSSBECKEN


Zusammenfassung


Im Einzugsgebiet des Krivaia-Flusses wachsen die besten Weisskiefernbestände
der SR Bosnien-Herzegowina.


In diesem Wuchsgebiet sind die Nadelholzarten über den Laubhölzern dominierend,
und zur Zeit sind darin die Kiefernarten mit HVo-Anteil im Gesamtholzvorrat
vertreten.


Die Kiefernbestände im angegebenen Gebiet (als auch in einigen anderen Regionen)
sind neuerdings einer ständigen Verdrängung und Aussterben ausgesetzt,
was durch spontanes und agressives Vordringen anderer Holzarten (besonders
der Tanne und Fichte) in die optimalen natürlichen Kiefern-Standorte verursacht
wird.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Die Hauptursachen dieser Erscheinung sind vorwiegend anthropogener Natur,


d. h. unfachmännische Nutzung (Hiebe) der Bestände und Mangel an Pilegemassnahmen
— Durchforstungen und Läuterungen — nach dem Einschlag. Hier werden
hauptsächlich gruppenweiser Plenterbetrieb und ähnliche Betriebsarten ausgeübt.
So bestehen z. B. in der Gegend von Palež die Wirtschaftseinheiten von KaIjina-
Bioštica mit 80 Prozent und sogar mehr Kiefernanteil, worin es zu einer natürlichen
Verjüngung der Fichte und Tanne mit nahezu 100 Prozent Anteil im Jungwuchs
kam, während Kiefer darin praktisch nicht vertreten ist.


Um dem Absterben und der Verdrängung der Kiefernbestände Einhalt zu bieten,
ist es notwendig, während der Holzernte die biologischen Eigenschaften der
Kiefer in Betracht zu ziehen. Nach dem Einschlag und natürlicher Verjüngung
soll man die Läuterungen und Durchforstungen zwecks ständiger Begünstigung
der wertvolleren Kiefernholzart regelmässig durchführen.