DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 27 <-- 27 --> PDF |
l!DK 582.475.4:634.0.416.16 IZUMIRANJE BIJELOG BORA U BAZENU KRIVAJE Ing. NIKOLA EIC a) Općenito Jedan od najznačajnijih i najvećih bazena u bosanskim šumama čini bazen rječice Krivaje, koji se proteže u dužini od oko 100 km i to od podnožja Zep planine do blizo Zavidovića. Smatram da je ovo jedan od najznačajnijih kompaktnih šumskih bazena i u čitavoj Jugoslaviji. Krivajin bazen ima najviše borovine od svih ostalih područja u B i H. Tu se nalaze bijeli i crni bor, ali dominira bijeli bor sa oko 80% od ukupne količine bora u tom bazenu. Kvalitet tog bijelog bora je svakako najbolji u B i H, a vjerujem da mu nema premca ni u ostalim predjelima Jugoslavije. Krivajin bazen snabdijeva drvetom naš najveći prerađivački drvni centar, poznatu pilanu »Krivaja« u Zavidovićima. Ona je bila i prije rata kao i za vrijeme Austrije jedna od najvećih i najpoznatijih pilana u Jugoslaviji (imala je ranije 24 puna gatera). Taj bazen sačinjavaju gospodarske jedinice: 1) Žep — Kuštravica (iako prirodno strogo ne gravitira u sliv Krivaje) 2) Gornja Krivaja 3) Donja Krivaja 4) Kaljina — Bioštica (pritoka Krivaje) Naziv i površine tih gospodarskih jedinica su u zadnje vrijeme znatno izmijenjeni, jer su se tu sada pojavili razni upravljači, dok je ranije decenijama bio samo jedan upravljač i jedan korisnik tih šuma. Radi lakšeg pregleda i orjentacije uzeli smo ovdje stare nazive gospodarskih jedinica pa će se i neki taksacioni podaci uzeti prema uređajnom stanju iz ranijih godina. Sada tu ima mnogo više gospodarskih jedinica sa raznim posve novim nazivima i granicama, ali sve one leže u vanjskim granicama napred navedenih starih gospodarskih jedinica. U bazenu ima ekonomskih visokih šuma oko 75.000 ha, a sa ostalim obraslim i neobraslim šumskim površinama ima više od 100.000 ha. Ovdje je naročito značajno to što je učešće četinjara daleko veće od učešća liš´ćara (pretežno bukva) te se ove vrste drveta odnose oko 73 : 27 u korist četinjara. Na bor otpada oko 11% od ukupne drvne zalihe, pri čemu znatno preteže bijeli bor. U čitavoj B i H ima oko 4% bora od ukupnog drvnog fonda. b) Stanje borovih šuma u bazenu Krivaje Glavni predmet ovoga izlaganja je činjenica, da se areal prirodnih borovih sastojina u zadnje vrijeme u B i H znatno smanjuje, a naročito bijelog bora |