DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 20 <-- 20 --> PDF |
njen dušik imaju već u prvoj godini signifikantno, a kombinacije NPKMg i visoko signifikantno, povećanje visinskog rasta. Varijanta sa kalijem i fosforom nije dala statistički opravdane razlike u visinskom rastu i prirastu. Rast biljaka na parcelama koje su uz dušik gnojene sa fosforom i magnezijem pokazuje pozitivan utjecaj i tih elemenata na rast biljaka. U pogledu fosfora je prerano zaključivati o njegovom djelovanju. Fosforno je gnojivo dodavano površinski pa je ono u prvoj godini, zbog slabe pokretljivosti fosfora, u velikoj mjeri moglo ostati prostorno nepristupačno biljkama. Za ocjenu djelovanja magnezija potrebno je istaknuti da je ona dobivena iz razlika djelovanja patent kalija i kalijeve soli. Ta se gnojiva ne razlikuju samo po sadržaju magnezija već i po tome što su u patent kaliju K i Mg u sulfatnom obliku, dok je kalij u kalijevoj soli u obliku klorida. U tim smo istraživanjima utvrdili (uporedi varijantu NP i NPK) da kalijeva sol ne djeluje povoljno na rast obične smreke. Stoga se za praksu može preporučiti da na istraženom tipu tla isključi primjenu ovog gnojiva u kulturama smreke. 3. Kod utvrđenih je koncentracija na gnojenim parcelama, osim varijante KP, kloroza iglica u potpunosti iščezla a iglice su poprimile normalan izgled i rast. Rezultati istraživanja pokazuju veliku indikatorsku vrijednost analiza iglica u ocjenjivanju stanja ishrane obične smreke. 4. Na temelju svih rezultata istraživanja pokazala se mineralna gnojidba u istraživanoj kulturi kao vrlo efikasna mjera u suzbijanju kloroze iglica i u velikom povećanju rasta obične smreke. 5. Daljnja istraživanja, vezana za primjenu gnojidbe, valja usmjeriti u pravcu proširenja eksperimentalnog rada na izučavanje optimalnih doza gnojiva, oblike i međusobne odnose hraniva i tehniku primjene gnojiva. Nadalje je potrebno izučiti optimalne koncentracije hraniva u biljci u cilju primjene najracionalnije .gnojidbe. Pažnju zaslužuje i istraživanje mikroelemenata o kojima se u našim uvjetima vrlo malo zna u odnosu na rast šumskog drveća. U okvire biljno-hranidbenih istraživanja potrebno je uključiti i istraživanja odnosa između mineralne ishrane i biotskih napada kao i abiotskih utjecaja. LITERATURA 1. Anić, J. (1967): Biljno-hranidbena vrijednost mangana, bora i bakra u kiselim tlima Ličkog polja, Agrohemija 3—4, Beograd. 2. Kirigin, B. (1968): Opis klimatskih prilika, Regionalni ekološko-gospodarski tipovi šuma na području Šumskog gospodarstva Ogulin, Sv. 1, Institut za šumarska istraživanja, Zagreb. Tehnička dokumentacija Šumskog gospodarstva Ogulin. 3. Krauss, H. H. (1965): Untersuchungen über die Melioration degradierter Sandböden im nordostdeutschen Tiefland, Archiv für Forstwesen 14/7, Berlin. 4. Laatsch, W (1967): Die Bedeutung der Beschattung für unzureichend ernährte Nadelbaume. Anales de Edafologia y Agriobiologia, 26, Madrid. 5. Martinović J., Komlenović, N., Milković, S. (1967): Sezonske promjene sadržaja vlage u tlu i mineralnih hraniva u iglicama u kulturi običnog bora (Pinus sylvestris L.) i američkog borovca (Pinus strobus L.) kraj Ogulina, Šumarski list 3/4, Zagreb. 6. Milanović, M. (1968): Tumač kompilacijske litostratiografske karte, Regionalni ekološko-gospodarski tipovi šuma na području Šumskog gospodarstva Ogulin, Sv. 1, Institut za šumarska istraživanja Zagreb. Tehnička dokumentacija šumskog gospodarstva Ogulin. 7. Mudra, A. (1958): Statistische Methoden für Landwirtschaftliche Versuche, Ber8. (1967): Vodič za ekskurzije, III kongres JPDZ-a, Zadar. 102 |