DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Na temelju navedenog pod tačkama 1. i 2. proizlazi da su se primjena mineralne gnojidbe i porast koncentracije biogenih elemenata u biljci pozitivno odrazili na visinski prirast, volumen vršnog izbojka i porast veličine iglica. Osim navedenog, uočeno je u kulturi da se primijenjena gnojidba pozitivno odrazila na cjelokupni rast biljaka, što je dijelom vidljivo i na priloženo^ fotografiji. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI U toku dosta opsežnih prethodnih istraživanja utvrdili smo u mladim kulturama smreke, osnovanim u travnjacima vrišta i bujadi, pojavu kloroze i slabog uspijevanja. Ova se pojava javlja na području šumskih gospodarstava Gospić, Ogulin i Karlovac te predstavlja vrlo ozbiljan šumsko gospodarski problem. Kako smo već kod prethodnih istraživanja došli do zaključka da bi pojava kloroze u većini slučajeva mogla biti uvjetovana ekološkim faktorima pristupili smo sustavnom istraživanju odnosa između ekoloških faktora i slabog uspijevanja smreke. Zamislili smo da ta istraživanja obuhvate nekoliko karakterističnih kultura te da se u njima istraže biljno hranidbeni odnosi, utjecaj zasjene na fiziologiju biljke, međusobni odnosi biljaka travnjaka i smreke, međusobni odnosi smreke i drugih vrsta šumskog drveća kao i neka druga ekološko- fiziološka pitanja. Ovako zamišljena istraživanja dobrim su dijelom u toku*. Iz tih istraživanja na ovom se mjestu donose rezultati dvogodišnjeg pofkusa suzbijanja kloroze obične smreke primjenom mineralnih gnojiva u kulturi Latin kraj Plaškog. 1. Tlo u istraživanoj kulturi odlikuje se vrlo velikom dubinom i višeslojnom građom profila. Na temelju morfoloških i drugih raspoloživih podataka ovo je tlo u sistematskom pogledu izdvojeno kao kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici. Ovaj je tip tla vrlo rasprostranjen na vrištinsko bujadičnom području (III kongres JDPZ, Vodič za ekskurzije 1967), i intenzivno se iskorištava za osnivanje šumskih kultura. S gledišta opće plodnosti tla ovo tlo ima vrlo povoljne fizikalne osobine, jako kiselu do kiselu reakciju i slabo je zasićeno bazama. U istraživanoj smo kulturi utvrdili da tlo ima povoljne zalihe vlage u toku vegetacijskog perioda. Ovo potvrđuje i rezultate naših ranijih istraživanja provedenih na istom tipu tla u kulturi običnog bora i američkog borovca kraj J´osipdola (Martinović, Komlenović, Milković 1967). Najmanje zalihe vlage u kulturi Latin sadrži tlo u mjesecima kolovozu, rujnu i listopadu. S obzirom na ishranu bilja ta su tla nedovoljno proučena. Iz poljoprivredne se prakse zna za deficit fosfora, dušika, magnezija i nekih mikro elemenata u ovom tipu tla (Anić J. 1967, Kolaković 1967). U kojoj se mjeri mogu pojedine vrste šumskog drveća normalno opskrbljivati hranivima iz ovog tla vrlo je slabo proučeno. Iz uspijevanja se nekih šumskih kultura na tom tipu tla može tek grubo zaključiti da neke vrste, kao na primjer obični bor, bolje podmiruju svoje potrebe na spomenutim biogenim elementima. 2. Na osnovu rezultata istraživanja, gnojidba se u svim primijenjenim varijantama pozitivno odrazila na pov_Lanje visinskog rasta. Osobito djelotvoran utjecaj pokazala je gnojidba dušikom. Sve varijante u kojima je primije* Najveću moralnu i materijalnu podršku u provedbi istraživanja pružila su nam šumska gospodarstva: Ogulin, Karlovac i Gospić na čemu i ovdje izražavamo kolektivima ovih gospodarstava veliku zahvalnost. |