DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Prosječne mjesečne temperature u«C i količine oborina u mm Tabela 1 Meteorološka stanica Plaški U mjesecima God. Period mjerenja I II III IV V VI VII Vili IX X XI XII Tempe- 1931— rature 1960. —1,9 1,8 4,1 9,6 14,0 17,3 18,8 18,6 15,5 11,4 6,4 0,9 9,7 1967. —2,0 2,6 6,5 8,3 14,8 16,0 20,0 18,5 16,0 12,6 6,2 —0,8 9,9 Oborine 1931— 1960. 127 127 108 106 142 112 87 78 136 157 156 141 1477 1967. 109 48 86 257 123 197 124 55 167 21 170 189 1546 Srednji godišnji broj dana s kišom od 0,1 mm i više i snijegom od 0,1 mm i više (Ogulin 1948—1960) iznosi 138,5, odnosno 38,1. Srednje trajanje sniježne zime iznosi u Ogulinu 130 dana, dok srednji broj dana sa sniježnim pokrivačem od 1 cm i više iznosi u Ogulinu 54,2, a u Plaškom 56,6. 3. Geološka građa Prema Milanoviću (1968) litostratigrafski sastav šireg okoliša istraživane kulture čine trijaski i jurski dolomiti. Na terenu istraživane kulture razvijeni su svijetlo sivi uslojani dolomiti koji se trošenjem raspadaju u sitne poligonalne fragmente. Matične stijene nemaju veće neposredno ekološko značenje jer su prekrivene i po nekoliko metara debelim naslagama tla. 4. Tlo istraživane kulture Temeljna stratigrafska karakteristika tla istraživane kulture je njegova višeslojnost. Dublji slojevi pripadaju morfološki različitim reliktnim crvenicama iznad kojih se nalazi kiselo smeđe tlo. Tipičan profil tla u ovoj kulturi može se pretstaviti ovom stratigrafskom formulom: Ai (0—30) — (B) (30—80) — (B)D (80—95) — D (>95 cm). Opći podaci o fizikalnim i kemijskim svojstvima tala doneseni su u tabeli 2 i 3. Ekološki se ovo tlo može ocijeniti kao glinasta ilovača do laka glina u površinskom dijelu (0—40 cm) vrlo porozna i vrlo propusna za vodu. Tlo je na granici jäko kisele i kisele reakcije i slabo zasićeno bazama. Općenito uzevši tla su u Ai horizontu vrlo humozna, bogato opskrbljena ukupnim dušikom, umjereno do dobro opskrbljena kalijem te slabo opskrbljena fosforom. Nivo kemijske plodnosti tla sa dubinom profila osjetljivo opada. Za vodni režim tla u periodu mjerenja (svibanj—studeni) karakteristično je da najviše vlage sadrži tlo u mjesecima svibnju i lipnju, a najmanje u drugoj polovini kolovoza te u mjesecima rujnu i listopadu. Stanje i promjene vodnog režima tla u periodu motrenja vidljivi su iz podataka o zalihama vode u tlu (tabela 3). Budući da sadržaj nekorisne vlage u istraživanom tlu iznosi približno 12 vol. "/o to se iz podataka u tabeli 3 može utvrditi količina zalihe fiziološki aktivne vode u tlu. Ta iznosi u sloju od 0—50 cm u periodu svibanj—lipanj oko 110 mm, odnosno u periodu kolovoz.—listopad 70 mm. 95 |