DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 10 <-- 10 --> PDF |
KLOROZA OBIČNE SMREKE U MLAĐIM KULTURAMA NA PODRUČJU VRIŠTINA Mgr. ing. NIKOLA KOMLENOVIC, Mgr. ing. JAKOB MARTINOVIĆ, ing. SIMO MILKOVIĆ UVOD Obična smreka jedna je od najvažnijih vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj. Odlikuje se visokim prirastom i kvalitetnim drvetom. Zbog toga se kod nas mnogo uzgaja i izvan njezina prirodnog areala. U posljednje je vrijeme osobito mnogo kultura podignuto na području vriština i bujadnica u Hrvatskoj. Premda se na ovom području smreka dosta uzgaja i to na različitim staništima njezino je uspijevanje srazmjerno vrlo slabo proučeno. Vlastitim istraživanjima (u razdoblju 1961—1969) ustanovili smo da obična smreka na mnogim staništima širokog područja Like i Korduna pokazuje u najmlađoj dobi slabo uspijevanje. Karakteristike slabog uspijevanja smreke su: vrlo slab rast, intenzivna kloroza iglica i oskudnost asimilacionih organa koja se očituje u manjem broju izbojaka i neprirodno maloj veličini iglica. U tim | SI. 1. Postrane grančice. Lijevo NPKMg varijanta. Desno varijanta negnojeno. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 11 <-- 11 --> PDF |
kulturama nije rijetka pojava otpadanja i najmlađih iglica, a i sušenja vršnih izbojaka pojedinih stabalaca. Te su kulture skoro redovito napadnute od smrekovih uši šiškarica. Prethodnom analizom stanišnih uvjeta i rasta mladih kultura obične smreke provedenoj na većem broju lokaliteta došli smo do zaključka da bi opisana pojava u većini slučajeva mogla biti ekološko-fiziološki uvjetovana. Radi toga smo pristupili ekološko-fiziološkom proučavanju mlađih kultura obične smreke na -području Korduna i Like sa ciljem da se utvrdi koji su od ekoloških faktora odlučujući za slabo uspijevanje smreke. Iz ovih dosta opsežnih znanstvenih istraživanja u ovom radu donosimo rezultate istraživanja koja su vršena u pravcu da se utvrdi u kojoj mjeri na istraživanom području uzroci kloroze i slabog rasta smreke leže u edafskim faktorima. Istraživanja te vrste nisu kod nas do sada vršena. Od stranih istraživanja za nas je posebno interesantan rad Laatsch-a (1967) koji je utvrdio da je žutilo iglica obične smreke u južnoj Njemačkoj na karbonatnim tlima i visokim tresetištima najjače izraženo u uvjetima potpune izloženosti biljaka suncu i slabe ishranjenosti iglica. Te podatke navodimo stoga jer smo i vlastitim istraživanjima ranije utvrdili da bi navedeni faktori (direktno svijetlo i slaba ishrana) mogli imati najveći utjecaj na pojavu kloroze iglica i slabog uspijevanja smreke. U tim su nam istraživanjima mnogo pomogli suradnici Jugoslavenskog instituta za četinjače: Prof. Nada Pezdirc, Emil Maradin, Višnja Koprivnjak i Zlata Kućerajter te tehničar Šumarije Plaški Bogdan Latas. ZADATAK ISTRAŽIVANJA Već su prethodna istraživanja (Komlenović 1967) pokazala da klorotične biljke smreke uzgajane u vrištini imaju niske koncentracije nekih biogenih elemenata u iglicama, posebno dušika. Daljnji je korak u našim istraživanjima bio da u jednoj tipično klorotičnoj kulturi smreke slabog rasta utvrdimo postoji li uzročna veza između koncentracije biogenih elemenata u biljci i pojave kloroze, odnosno slabog rasta. METODE RADA Na osnovu prethodnih istraživanja u većem broju kultura za ova smo istra živanja odabrali kulturu obične smreke zvanu Latin. Kultura Latin je podig nuta u jesen 1962. godine sadnicama starosti 2 + 2 godine sa razmacima između biljaka 2 X 2 m. U kulturi Latin je postavljen krajem mjeseca ožujka 1967. go dine gnojidbeni pokus. Pokus sadrži slijedeće varijante gnojidbe: negnojeno, NP, NK, KP, NPK i NPKMg. Po sadnici je primijenjeno 100 g nitromonkala, 150 g superfosfata, 100 g kalijeve soli i 133 g patentkalija. Pokus je postavljen po randomiziranom blok sistemu s 3 ponavljanja. U proljeće 1968. godine ponovljena je gnojidba sa 100 g nitromonkala po biljci na varijantama koje sadrže dušik. Prilikom postavljanja pokusa izmjerene su visine biljaka (50—54 biljke) na svakoj parceli. U jesen je 1967. i 1968. godine utvrđen njihov godišnji visin ski prirast i uzeti su uzorci ovogodišnjih iglica za laboratorijska istraživanja. Svi su uzorci uzeti s postranih izbojaka drugog pršljena od vrha. Pored dužina vršnog izbojka mjereni su u jesen 1968. i njihovi promjeri te izražen volumni |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 12 <-- 12 --> PDF |
rast vršnog izbojka kao produkt kvadrata njegovog promjera i dužine (Krauss 1966.). Uzorci iglica su neposredno nakon sabiranja sušeni na 65" C, a zatim na 105° C. Sadržaj dušika u suhoj tvari određen je metodom Kjeldahl-a (makro postupak). Za utvrđivanje ostalih biogenih elemenata vršeno je spaljivanje biljne tvari mokrim postupkom sumpornom i perklornom kiselinom. Fosfor i magnezij određeni su fotometrijski, a kalij i kalcij plamenfotometrijski. Terenska pedološka istraživanja provedena su prilikom osnivanja pokusa. Na pokusnom polju površine 1,5 ha kopane su 3 pedološke jame i 6 prikopki. Za laboratorijske su analize uzeti uzorci iz po jedne glavne pedološke jame sa svakog ponavljanja, i po jedan prosječni uzorak sastavljen iz 25 pojedinačnih uzoraka. Uzorci tla za određivanje momentalne vlage tla težine oko 60 g uzimani su u posebnim dobro zatvorenim kutijama, i to u 6 ponavljanja iz svake dubine. Zalihe vlage u tlu izračunate su iz sadržaja momentalne vlage pretvaranjem težinskih procenata vlage u votumne procente pomoću prosječne specifične težine tla pojedinih slojeva. Laboratorijske su analize tla provedene ovim postupcima: mehanički sastav tla pipet metodom — tlo dispergirano u 0,4 n Napirofosfatu; reakcija tla određena elektrometrijski pH-metrom sa staklenom elektrodom; adsorpcijski kompleks po Kappenu; fosfor i kalij po Riehm-u primjenom amoniumlaktat — octene kiseline; ukupni dušik po Kjeldahl-u i humus po Tjurin-u. REZULTATI ISTRAŽIVANJA A Ekološki uvjeti 1. Geografski položaj i reljef Primjerna kultura Latin nalazi se 3—4 km sjeverozapadno od Plaškog i leži u središnjem dijelu područja na kojem su vrlo rasprostranjena višeslojna tla našeg pokrivenog krša obrasla vegetacijom vrišta i bujadi. Teren istraživane kulture je skoro ravan, a u okolišu primjernih ploha i blago vrtačast. Površinski dio pedosfere čine i po nekoliko metara debele naslage tla. 2. Klimatske prilike Klimatske prilike istraživane kulture mogu se predočiti s podacima meteorološke stanice Plaški udaljene 3—4 km od objekta istraživanja bez ikakove prirodne zapreke i 30 km udaljene meteorološke stanice Ogulin. Prema podacima Kirigina (1968) ovo područje ima karakteristike toplo umjerene klime. Srednja temperatura godišnjih doba (Plaški 1958—1967) je: proljeće 9,2, ljeto 18,2, jesen 11,1 i zima 0,3° C. Godišnja apsolutna maksimalna temperatura zraka (Ogulin 1948—1960) iznosi 39,5° C, dok je apsolutna minimalna temperatura — 28,5fl C. Godišnje ima (Ogulin 1948—1960) 90,3 hladnih, 21,0 studenih, 13,8 ledenih, 61,3 toplih i 12,4 vrućih dana. Trajanje temperature iznad 5° C iznosi 248 dana, a iznad 10° C 190 dana. Srednja mjesečna relativna vlaga zraka veća je od 80% u mjesecima od listopada do siječnja. Najveća mjesečna relativna vlaga pojavljuje se u mjesecu studenom i prosincu (84%), a najmanja u travnju, srpnju i kolovozu (71%). 94 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Prosječne mjesečne temperature u«C i količine oborina u mm Tabela 1 Meteorološka stanica Plaški U mjesecima God. Period mjerenja I II III IV V VI VII Vili IX X XI XII Tempe- 1931— rature 1960. —1,9 1,8 4,1 9,6 14,0 17,3 18,8 18,6 15,5 11,4 6,4 0,9 9,7 1967. —2,0 2,6 6,5 8,3 14,8 16,0 20,0 18,5 16,0 12,6 6,2 —0,8 9,9 Oborine 1931— 1960. 127 127 108 106 142 112 87 78 136 157 156 141 1477 1967. 109 48 86 257 123 197 124 55 167 21 170 189 1546 Srednji godišnji broj dana s kišom od 0,1 mm i više i snijegom od 0,1 mm i više (Ogulin 1948—1960) iznosi 138,5, odnosno 38,1. Srednje trajanje sniježne zime iznosi u Ogulinu 130 dana, dok srednji broj dana sa sniježnim pokrivačem od 1 cm i više iznosi u Ogulinu 54,2, a u Plaškom 56,6. 3. Geološka građa Prema Milanoviću (1968) litostratigrafski sastav šireg okoliša istraživane kulture čine trijaski i jurski dolomiti. Na terenu istraživane kulture razvijeni su svijetlo sivi uslojani dolomiti koji se trošenjem raspadaju u sitne poligonalne fragmente. Matične stijene nemaju veće neposredno ekološko značenje jer su prekrivene i po nekoliko metara debelim naslagama tla. 4. Tlo istraživane kulture Temeljna stratigrafska karakteristika tla istraživane kulture je njegova višeslojnost. Dublji slojevi pripadaju morfološki različitim reliktnim crvenicama iznad kojih se nalazi kiselo smeđe tlo. Tipičan profil tla u ovoj kulturi može se pretstaviti ovom stratigrafskom formulom: Ai (0—30) — (B) (30—80) — (B)D (80—95) — D (>95 cm). Opći podaci o fizikalnim i kemijskim svojstvima tala doneseni su u tabeli 2 i 3. Ekološki se ovo tlo može ocijeniti kao glinasta ilovača do laka glina u površinskom dijelu (0—40 cm) vrlo porozna i vrlo propusna za vodu. Tlo je na granici jäko kisele i kisele reakcije i slabo zasićeno bazama. Općenito uzevši tla su u Ai horizontu vrlo humozna, bogato opskrbljena ukupnim dušikom, umjereno do dobro opskrbljena kalijem te slabo opskrbljena fosforom. Nivo kemijske plodnosti tla sa dubinom profila osjetljivo opada. Za vodni režim tla u periodu mjerenja (svibanj—studeni) karakteristično je da najviše vlage sadrži tlo u mjesecima svibnju i lipnju, a najmanje u drugoj polovini kolovoza te u mjesecima rujnu i listopadu. Stanje i promjene vodnog režima tla u periodu motrenja vidljivi su iz podataka o zalihama vode u tlu (tabela 3). Budući da sadržaj nekorisne vlage u istraživanom tlu iznosi približno 12 vol. "/o to se iz podataka u tabeli 3 može utvrditi količina zalihe fiziološki aktivne vode u tlu. Ta iznosi u sloju od 0—50 cm u periodu svibanj—lipanj oko 110 mm, odnosno u periodu kolovoz.—listopad 70 mm. 95 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 14 <-- 14 --> PDF |
96 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 15 <-- 15 --> PDF |
97 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 16 <-- 16 --> PDF |
B. Rezultati pokusa 1. Rast biljaka U tabeli 4 doneseni su podaci o visinskom prirastu obične smreke po pojedinim varijantama za godinu 1967. i 1968. te podaci o volumenu vršnog izbojka biljaka u 1968. godini. S obzirom na visinski rast pokazala je gnojidba u svim varijantama već u prvoj godini pozitivno djelovanje. Najveći prirast imale su biljke na varijanti u kojoj su primijenjena sva četiri istraživana biogena elementa. Zatim dolaze slijedeće kombinacije ovim redom: NP, NK i NPK. Najmanji prirast na gnojidbenim varijantama pokazuje smreka na kombinaciji KP. Analizom varijance (podaci za 1967) utvrđena je visoko signifikantna razlika u rastu biljaka na NPKMg varijanti u odnosu na negnojene biljke. Između varijanti negnojeno i gnojeno sa KP razlika nije signifikantna. Biljke na ostalim varijantama gnojidbe u odnosu na negnojene biljke pokazuju signifikantne razlike. U godini 1968. bile su navedene razlike još veće. Vrlo doferim pokazateljem pozitivnog utjecaja gnojidbe na rast biljaka pokazao se volumen vršnog izbojka (tabela 4) gdje su razlike između gnojenih i negnojenih varijanti oso- Visinski rast i volumen vršnog izbojka obične smreke u kulturi Latin Tabela 4 Varijanta gnojidbe Ponavljanje Prosječne visine biljaka na početku pokusa u cm Prosječni prirast 1967. visinski u cm 1968. Volumen vršnog izbojka u 1968. u cm3 I 127,7 16,5 8,3 3,19 Negnojeno II III X 137,4 126,5 130,5 8,0 7,2 10,6 4,4 7,2 6,6 1,01 1,73 1,98 NP I 11 III X 120,3 135,1 138,6 131,3 18,9 12,0 18,2 16,4 23,1 19,2 29,2 23,8 15,16 11,09 23,65 16,63 NK I I) III X 116,2 144,0 135,7 131,7 19,5 15,8 13,4 16,2 17,6 20,0 20,7 19,4 9,38 10,95 12,92 11,08 KP 1 II III X 116,5 135,1 136,4 129,3 17,0 11,3 8,5 12,3 17,4 10,6 8,8 12,3 8,28 4,34 2,47 5,03 NPK I II III X 123,5 137,1 130,9 130,5 20,3 13,6 10,4 14,8 20,9 16,3 24,2 20,5 14,39 9,92 14,35 12,89 NPKMg I II III X 120,1 135,2 128.8 128,0 23,1 18,0 12,5 17,9 24,4 29,2 22,3 25,3 18,47 24.18 13,22 18,62 LSD0,05 LSD0.01 4,2 6,0 9,1 13,0 5,4 7,7 Napomena: X = aritmetička sredina |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 17 <-- 17 --> PDF |
bito vidljive. Opisane razlike u rastu biljaka smreke na različitim varijantama gnojidbe dobro ilustriraju relativne veličine prirasta predočene na histogramu 1. i 2. i |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 18 <-- 18 --> PDF |
2. Koncentracije biogenih elemenata u iglicama smreke Jedno je od vrlo važnih pitanja u našem pokusu bilo da se utvrdi eventualna veza između rasta, kloroze biljke i koncentracije biogenih elemenata u iglicama. U tom smislu može se na osnovu podataka u tabeli 5 istaknuti slijedeće. Na negnojenim parcelama biljke su imale najniže koncentracije N, P i Ca. Ovo se stanje zadržalo i u slijedećoj godini. Kod biljaka gnojenih NPKMg znatno su porasle koncentracije spomenutih elemenata. Ostale kombinacije gnojidbe također prati izrazit porast koncentracija biogenih eleemnata u biljci. Od osobite je važnosti činjenica da je sa povećanjem koncentracija biogenih elemenata u biljci, posebno dušika potpuno iščezla kloroza biljaka. Nadalje se sa porastom koncentracija biogenih elemenata u iglicama jako povećala veličina odnosno težina najmlađih iglica. U 1967. je godini 100 jednogodišnjih iglica smreke težilo u pojedinim varijantama gnojidbe kako slijedi: 0,15 (O), 0,23 (NP), 0,20 (NK), 0,17 (KP), 0,17 (NPK) i 0,23 (NPKMg) grama. Slične su se razlike pokazale i u 1968. godini: 0,12 (O), 0,23 (NP), 0,15 (NK), 0,18 (KP), 0,17 (NPK) i 0,21 (NPKMg) grama. Navedenim se podacima i u ovom slučaju potvrđuje da koncentracije mineralnih hraniva u iglicama mogu poslužiti kao dobar pokazatelj stanja ishrane obične smreke. Postotni sadržaj biogenih elemenata u iglicama smreke Tabela 5 Varijanta gnojidbe Ponav ljanje -N P 1967 K Ca N P K 1968. Ca Mg Negnojeno I 11 III X 1,14 0,96 1,02 1,04 0,126 0,119 0,197 0,147 0,67 0,59 0,81 0,69 0,54 0,33 0,33 0,40 1,16 1,20 1,13 1,16 0,113 0,098 0,180 0,130 0,76 0,70 0,90 0,79 0,64 0,31 0,77 0,57 0,171 0,164 0,145 0,160 NP I II III 1,71 1,43 1,76 0,179 0,153 0,190 0,75 0,59 0,86 0,63 0,47 0,89 1,62 1,69 1,53 0,166 0,194 0,176 0,86 0,70 0,96 0,66 0,73 0,84 0,154 0,150 0,116 X 1,63 0,174 0,73 0,66 1,61 0,179 0,84 0,74 0,140 NK I II III X 1,66 1,35 1,51 1,50 0,153 0,143 0,171 0,156 0,70 0,72 0,75 0,72 0,56 0,39 0,69 0,55 1,64 1,58 1,50 1,57 0,141 0,141 0,113 0,132 0,71 0,80 0,86 0,79 0,54 0,59 0,60 0,58 0,116 0,130 0,101 0,116 KP I II III X 1,45 1,02 1,07 1,18 0,180 0,153 0,183 0,172 0,70 0,70 0,65 0,68 0,67 0,61 1,03 0,77 1,35 1,11 1,20 1,22 0,117 0,129 0,159 0,135 0,75 0,83 0,83 0,80 0,50 0,59 0,83 0,64 0,130 0,140 1,154 0,141 NPK I II III X 1,49 1,45 1,56 1,50 0,166 0,150 0,180 0,165 0,86 0,75 0,72 0,78 0,54 0,49 0,92 0,65 1,76 1,96 1,87 1,86 0,145 0,169 0,162 0,159 0,85 0,73 0,75 0,78 0,57 0,66 0,79 0,67 0,101 0,101 0,121 0,108 NPKMg I 11 III X 1,59 1,57 1,64 1,60 0,180 0,180 0,204 0,188 0,81 0,81 0,59 0,74 0,51 0,74 1,00 0,75 2,15 1,87 1,70 1,91 0,159 0,159 0,180 0,166 0,86 0,85 0,75 0,82 0,74 0,64 0,77 0,72 0,150 0,125 0,116 0,130 Napomena: X = ;aritmetička sredi na |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Na temelju navedenog pod tačkama 1. i 2. proizlazi da su se primjena mineralne gnojidbe i porast koncentracije biogenih elemenata u biljci pozitivno odrazili na visinski prirast, volumen vršnog izbojka i porast veličine iglica. Osim navedenog, uočeno je u kulturi da se primijenjena gnojidba pozitivno odrazila na cjelokupni rast biljaka, što je dijelom vidljivo i na priloženo^ fotografiji. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI U toku dosta opsežnih prethodnih istraživanja utvrdili smo u mladim kulturama smreke, osnovanim u travnjacima vrišta i bujadi, pojavu kloroze i slabog uspijevanja. Ova se pojava javlja na području šumskih gospodarstava Gospić, Ogulin i Karlovac te predstavlja vrlo ozbiljan šumsko gospodarski problem. Kako smo već kod prethodnih istraživanja došli do zaključka da bi pojava kloroze u većini slučajeva mogla biti uvjetovana ekološkim faktorima pristupili smo sustavnom istraživanju odnosa između ekoloških faktora i slabog uspijevanja smreke. Zamislili smo da ta istraživanja obuhvate nekoliko karakterističnih kultura te da se u njima istraže biljno hranidbeni odnosi, utjecaj zasjene na fiziologiju biljke, međusobni odnosi biljaka travnjaka i smreke, međusobni odnosi smreke i drugih vrsta šumskog drveća kao i neka druga ekološko- fiziološka pitanja. Ovako zamišljena istraživanja dobrim su dijelom u toku*. Iz tih istraživanja na ovom se mjestu donose rezultati dvogodišnjeg pofkusa suzbijanja kloroze obične smreke primjenom mineralnih gnojiva u kulturi Latin kraj Plaškog. 1. Tlo u istraživanoj kulturi odlikuje se vrlo velikom dubinom i višeslojnom građom profila. Na temelju morfoloških i drugih raspoloživih podataka ovo je tlo u sistematskom pogledu izdvojeno kao kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici. Ovaj je tip tla vrlo rasprostranjen na vrištinsko bujadičnom području (III kongres JDPZ, Vodič za ekskurzije 1967), i intenzivno se iskorištava za osnivanje šumskih kultura. S gledišta opće plodnosti tla ovo tlo ima vrlo povoljne fizikalne osobine, jako kiselu do kiselu reakciju i slabo je zasićeno bazama. U istraživanoj smo kulturi utvrdili da tlo ima povoljne zalihe vlage u toku vegetacijskog perioda. Ovo potvrđuje i rezultate naših ranijih istraživanja provedenih na istom tipu tla u kulturi običnog bora i američkog borovca kraj J´osipdola (Martinović, Komlenović, Milković 1967). Najmanje zalihe vlage u kulturi Latin sadrži tlo u mjesecima kolovozu, rujnu i listopadu. S obzirom na ishranu bilja ta su tla nedovoljno proučena. Iz poljoprivredne se prakse zna za deficit fosfora, dušika, magnezija i nekih mikro elemenata u ovom tipu tla (Anić J. 1967, Kolaković 1967). U kojoj se mjeri mogu pojedine vrste šumskog drveća normalno opskrbljivati hranivima iz ovog tla vrlo je slabo proučeno. Iz uspijevanja se nekih šumskih kultura na tom tipu tla može tek grubo zaključiti da neke vrste, kao na primjer obični bor, bolje podmiruju svoje potrebe na spomenutim biogenim elementima. 2. Na osnovu rezultata istraživanja, gnojidba se u svim primijenjenim varijantama pozitivno odrazila na pov_Lanje visinskog rasta. Osobito djelotvoran utjecaj pokazala je gnojidba dušikom. Sve varijante u kojima je primije* Najveću moralnu i materijalnu podršku u provedbi istraživanja pružila su nam šumska gospodarstva: Ogulin, Karlovac i Gospić na čemu i ovdje izražavamo kolektivima ovih gospodarstava veliku zahvalnost. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 20 <-- 20 --> PDF |
njen dušik imaju već u prvoj godini signifikantno, a kombinacije NPKMg i visoko signifikantno, povećanje visinskog rasta. Varijanta sa kalijem i fosforom nije dala statistički opravdane razlike u visinskom rastu i prirastu. Rast biljaka na parcelama koje su uz dušik gnojene sa fosforom i magnezijem pokazuje pozitivan utjecaj i tih elemenata na rast biljaka. U pogledu fosfora je prerano zaključivati o njegovom djelovanju. Fosforno je gnojivo dodavano površinski pa je ono u prvoj godini, zbog slabe pokretljivosti fosfora, u velikoj mjeri moglo ostati prostorno nepristupačno biljkama. Za ocjenu djelovanja magnezija potrebno je istaknuti da je ona dobivena iz razlika djelovanja patent kalija i kalijeve soli. Ta se gnojiva ne razlikuju samo po sadržaju magnezija već i po tome što su u patent kaliju K i Mg u sulfatnom obliku, dok je kalij u kalijevoj soli u obliku klorida. U tim smo istraživanjima utvrdili (uporedi varijantu NP i NPK) da kalijeva sol ne djeluje povoljno na rast obične smreke. Stoga se za praksu može preporučiti da na istraženom tipu tla isključi primjenu ovog gnojiva u kulturama smreke. 3. Kod utvrđenih je koncentracija na gnojenim parcelama, osim varijante KP, kloroza iglica u potpunosti iščezla a iglice su poprimile normalan izgled i rast. Rezultati istraživanja pokazuju veliku indikatorsku vrijednost analiza iglica u ocjenjivanju stanja ishrane obične smreke. 4. Na temelju svih rezultata istraživanja pokazala se mineralna gnojidba u istraživanoj kulturi kao vrlo efikasna mjera u suzbijanju kloroze iglica i u velikom povećanju rasta obične smreke. 5. Daljnja istraživanja, vezana za primjenu gnojidbe, valja usmjeriti u pravcu proširenja eksperimentalnog rada na izučavanje optimalnih doza gnojiva, oblike i međusobne odnose hraniva i tehniku primjene gnojiva. Nadalje je potrebno izučiti optimalne koncentracije hraniva u biljci u cilju primjene najracionalnije .gnojidbe. Pažnju zaslužuje i istraživanje mikroelemenata o kojima se u našim uvjetima vrlo malo zna u odnosu na rast šumskog drveća. U okvire biljno-hranidbenih istraživanja potrebno je uključiti i istraživanja odnosa između mineralne ishrane i biotskih napada kao i abiotskih utjecaja. LITERATURA 1. Anić, J. (1967): Biljno-hranidbena vrijednost mangana, bora i bakra u kiselim tlima Ličkog polja, Agrohemija 3—4, Beograd. 2. Kirigin, B. (1968): Opis klimatskih prilika, Regionalni ekološko-gospodarski tipovi šuma na području Šumskog gospodarstva Ogulin, Sv. 1, Institut za šumarska istraživanja, Zagreb. Tehnička dokumentacija Šumskog gospodarstva Ogulin. 3. Krauss, H. H. (1965): Untersuchungen über die Melioration degradierter Sandböden im nordostdeutschen Tiefland, Archiv für Forstwesen 14/7, Berlin. 4. Laatsch, W (1967): Die Bedeutung der Beschattung für unzureichend ernährte Nadelbaume. Anales de Edafologia y Agriobiologia, 26, Madrid. 5. Martinović J., Komlenović, N., Milković, S. (1967): Sezonske promjene sadržaja vlage u tlu i mineralnih hraniva u iglicama u kulturi običnog bora (Pinus sylvestris L.) i američkog borovca (Pinus strobus L.) kraj Ogulina, Šumarski list 3/4, Zagreb. 6. Milanović, M. (1968): Tumač kompilacijske litostratiografske karte, Regionalni ekološko-gospodarski tipovi šuma na području Šumskog gospodarstva Ogulin, Sv. 1, Institut za šumarska istraživanja Zagreb. Tehnička dokumentacija šumskog gospodarstva Ogulin. 7. Mudra, A. (1958): Statistische Methoden für Landwirtschaftliche Versuche, Ber8. (1967): Vodič za ekskurzije, III kongres JPDZ-a, Zadar. 102 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1969 str. 21 <-- 21 --> PDF |
CHLOROSIS OF NORWAY SPRUCE IN YOUNG CULTURES IN THE AREA OF HEATHER-SOILS Summary Outside its natural range Norway Spruce is cultivated in northern Croatia in heather and bracken meadows. In young Spruce cultures the authors have established a widespread phenomenon of needle chlorosis and poor rate of growth. The chlorosis of needles lasts throughout the year. Preliminary investigations have shown that the chlorotic Spruce plants cultivated on heath soils possess low concentrations of nitrogen and phosphorus in the needles. In a typically chlorotic culture near Plaški was laid out in the spring of 1967 a fertilizing trial aimining at establishing whether the causes of the needle chlorosis and of the poor growth lie in the edaphic conditions of plant nutrition. The culture is 4 + 6 years old with a spacing of 2x2 m. According to data of the weather station Plaški lying at a distance of 4 km. the mean temperatures of the seasons are: spring 9,2°, summer 18,2°, autumn 11,1°, and winter 0,3* C. The monthly rainfall amounts to: 127 (Jan.), 127 (Febr.), 108 (March), 106 (April), 142 (May), 112 (June), 87 (July), 78 (Aug.), 136 (Sept., 157 (Oct.), 156 (Nov.), and 141 mm (Dec). The soil belongs to the type of the acid brown soil on relict terra rossa. Below soil layers several metres deep there lie stratified Triassic dolomites. The soils possess very favourabl physical properties (Tabs. 2 and 3). — The experiment included the following variants of fertilization: O, NP, NK, KP, NPK and NPKMg. Per one plant were applied 100 g. nitromoncal, 150 g. superphosphate, 100 g. potassium salts, and 133 g. sulphate of potash-magnesia. The experiment was laid out according to the randomized block system with three replications. — Results of experiments: the fertilization reflected itself positively in an increase of the height growth in all variants (Tab. 4).The highest effect was shown in those variants to which nitrogen was applied, and specially the NPKMg-variant, in which the volumes of terminal shoots in the second experimental year were nearly ten times higher than in the control. Through the application of mineral fertilizers were considerably increased the concentrations of N, Ca and P in the needles (Tab. 5), and the Occurence of needle chlorosis disappeared completely, except for the KP-variant. After fertilization the needles assumed a normal appearance, their growth increased up to twofold, likewise the number of lateral shoots and their size increased (Photo 1). In contrast to Norway Spruce in the investigated area, Scots Pine and Eastern White Pine did not manifest any symptoms of chlorosis and showed a good nutritional condition. |