DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 78 <-- 78 --> PDF |
On je dobro zapazio, što u gospodarenju sa šumama znači spremno terensko osoblje i neumorno je cijelog života prenosio na njih svoje veliko stručno znanje. Odgojio je niz mladih šumara, na koje je uticao visokom ličnom etikom i jasnim mislima. Petar Dragišić se rodio 30. IX 1897. u Rujevačkoni Bešlincu. Poljoprivrednošumarsfci fakultet završio je 1925. godine u Zagrebu. Šumarsku službu započeo je iste godine u Direkciji šuma u Zagrebu. Od 1927. do 1941. godine bio je upravitelj šumarije najprije u Grubišnorn polju, a zatim Ivanovom selu i Viro(vitici, gdje ga je zatekao početak drugog svjetskog rata. Kao upravitelj šumarije bavio se njegom sastojina od najranijih faza njihovog razvoja. Od 1941. do 1945. godine bio je u zarobljeništvu u Njemačkoj, gdje je mnogo propatio:, a među ostalim izdržao je dvije složene operacije pod najtežim okolnostima. Nakon oslobođenja rukovodi eksploatacijoim šuma na području Banije i u centrali Zešumpoh-a u Zagrebu. Od 1947. do 1951. godine direktor je šumskih gospodarstava Karlovac i Zagreb, glavni inžinjer Glavne direkcije drvne indur strije, načelnik u Ministarstvu šuma Zagreb i vršilac dužnosti pomoćnika ministra. Od 1952. godine radi u Institutu za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu na istraživačkim radovima njege šuma. Godine 1963. odlazi u mirovinu, ali ne prestaje s aktivnim radoni sve do svoje prerane smrti 14. XI 1968. god. Kroz cijelo vrijeme svog života, a osobito poslije Oslobođenja bio je vrlo aktivni društveni radnik. Od 1951. do 1963. godine stalni je član komisije za polaganje stručnih ispita šumarskih inžinjera. Bio je stalni član Upravnog odbora Lovačkog Saveza, a povremeno je bio i potpredsjednik istog Saveza. P. Dragišić se u svojoj 40 godišnjoj karijeri plodnog šumarskog radnika najviše bavio njegom bukovih i kitnjakovih sastojina. Kod toga mu je veliki uzor bio prof. Schädelin. Kao i Schädelin cilj je uvijek postavljao nepokolebljivo i jasno. Zalagao se za stalne i sistematske uzgojne zahvate od najranije mladosti pa sve do sječne zrelosti sastojina. Njegova je zasluga, da se njega šuma počela u Hrvatskoj shvaćati ozbiljnije, a stalnom svojom upornošću i borbom pridonio je i usavršavanju pojmova i tehnike rada iz tog područja. Dugoročnim i kraćim istraživanjima na naučnim postavkama želio je ustanoviti kakve promjene nastaju s uzgojnim zahvatima u kvalitetnoj i sociološkoj izgradnji sastojina. Želja đa svoj rad na njezi šuma kruni knjigom nije mu se nikad ispunila Dio svojih shvaćanja o tom problemu prikazao je u radu: »Uzgojni radovi u šumarstvu, njega mladika i guštika«, Beograd 1960; »Njega šuma-istraživački radovi«, Zagreb 1961; »Njega«, Šumarska enciklopedija 2, Zagreb 1963. U tim radovima detaljno je opisao sve razvojne stadije sastojina i dao osnov radova u svakom od pojedinih stadija. Zastupao je mišljenje da bi se prije svakog uzgojnog zahvata, bilo u njegovanim ili nenjegovanim sastojinama, morala detaljno i temeljito upoznati jedinstvena unutrašnja izgradnja — struktura sastojina, ne samo s pojedinim sastojinskim tipovima, nego s grupama stabala i pojedinim stablima, brojem i vrstom, oblikom i raširenosti krošanja, oblikom debala, biološkim svrstavanjem, učešćem stabala u slojevima prema kvalitetu, načinu života, snazi i brzini rastenja. U svojim radovima dao je nekoliko vrlo interesantnih diagnostičkih analiza, kao prilog razumjevanju strukture kitnjakovih i bukovih šuma. On je pokazao određeni smjer. Poželjno bi i korisno bilo produbiti u tom smjeru naše uzgojno znanje. Možda će još dugo potrajati dok sve njegove misli 76 |