DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 7 <-- 7 --> PDF |
aktivna cijelo vrijeme do 20. IV ujutro kada je prešla na drugu iglicu. Za to relativno kratko vrijeme minirala je iglicu u dužini od oko 4 mm. Iz prve iglice izišla je kroz ulazni otvor. Izgleda da se radi prezimljavanja gusjenica obavezno seli u drugu iglicu. U proljetnom periodu gusjenica češće prelazi iz jedne iglice u drugu, pa smo mnoge gusjenice zatekli danju pri prelazu. Gusjenice se kukulje na donjoj strani iglice. Za to izabiru uvijek neoštećenu iglicu. Zapredanje je gotovo za nekoliko sali. Za vrijeme kukuljenja spuštaju se na nitima i vjetar ih nosi prilično daleko, pa sam kokone nalazio osim na iglicama i na tankim jelovim grančicama, pa čak i na grančicama obližnjih breza. Dosada ostaju nerazjašnjeni neki detalji iz biologije ovoga štetnika koji su veoma važni za suzbijanje. Spominjemo: a) nije poznato koliki je biotički potencijal štetnika, b) nije utvrđen način ubušivanja gusjenice u iglici, tj. da li se to vrši od mah ispod jajnog omotača ili se jajna gusjenica kreće po iglici prije ubušivanja, c) nisu određeni faktori koji dovode do selenja gusjennica iz jedne u drugu iglicu kao ni broj preselenja, pa prema tome nije tačno utvrđeno koliko iglica uništi jedna gusjenica u toku svoga života, d) nije sasvim sigurno utvrđena najniža temperatura kod koje je gusje nica još aktivna. Neki ekološki faktori u gradaciji moljca Ekološki faktori koji dovode do masovne pojave također su nedovoljno proučeni. U gradaciji 1950. do 1956. smatrali smo da je klima jedan od osnovnih faktora koji dovode do njegovog prenamnažanja. Bili smo mišljenja da je granica njegovog rasprostranjenja do 1000 m nadmorske visine. U ovoj gradaciji se pokazalo da je i ova granica pređena. Slično je i s ekspozicijom. Pa iako ovi odnosi nisu dovoljno razjašnjeni, znade se da faktori klime u svakom slučaju igraju veliku ulogu kod svake gradacije. Nije također razjašnjen odnos gradacije i gospodarskih mjera provedenih u sastojinama koje su napadnute, kao niti uloga satništa i tipa sastojine na rezistentnost sastojina. Napad je konstantiran u sastojinama u kojima je vršena sječa, ali i u onima u kojima to nijfe bio slučaj. Jednako su napadnute sastojine na vapnencu kao i one na silikatima bez obzira što su posljedice za one prve mnogo teže. Mi smo već spomenuli da je vrlo teško ocjeniti udio pojedinih ekoloških faktora u pojavi gradacije kada je ova zahvatila velike površine i kada se nalazi u fazi kulminacije. Najintenzivniji napad ustanovljen je prvotno u šumama u neposrednoj okolini mjesta Fužine. Pojedinačno su bila napadnuta stabla duž željezničke pruge od stanice Drvenik do blizu Delnica. Vajd a (1954) je utvrdio sporadičnu pojavu ovog štetnika na području fakultetskih šuma Zalesina. Sve to dokazuje da je u prvoj fazi moljac nalazio optimalne povoljne uslove na užem području Fuž-´na. Možemo predpostaviti da je to područje izloženo utjecajima mediteranske klime i prodoru toplih zračnih struja u ove predjele. Odstupanja oborinskih i temperaturnih srednjaka i promjena klime uopće, bez sumnje je bilo odlučno za masovnu pojavu moljca. No ovu pretpostavku trebalo bi još naučno obraditi i utvrditi. Već 1954. g. primjetili smo da moljac napada i smreku, ali u tako neznatnom broju da to za smreku ne predstavlja nikakovu opasnost. Tvrdilo |