DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 69     <-- 69 -->        PDF

telefonskom linijom i sopstvenim centralama. Na Plamundi (centralni deo Pe^
ska) bila je meteorološka stanica. Čitav teren je osmatran sa nekoliko visokih
drvenih osmatračnica zbog pojava požara. To je ukratko stanje za vreme austromađarske
uprave kada je osnovna karakteristika bila u zaštitnom značaju
objekta i biljne vegetacije na njemu.


Od 1918. do 1968. godine podignuto je još 8 novih lugarnica, izbušeno je
novih 9 bunara velikog kapaciteta a telefonska linija je udvostručena. Pored
toga, podignuto je 5 zidanih baraka za radnike, na 2 mesta doveden je asfaltni
pult do šume, Struja je dovedena na 5 mesta u šumi, podignuto je postrojenje
za sušenje i preradu aromatičnog i lekovitog bilja, organizovano izletište »Devojački
bunar« sa 4 javna objekta i mnogo vikend kuća s bazenom za kupanje
itd. Ovde je naročito važno da se zatečeni šumski fond niskih, izdanačkih šuma
bagrema i topola brzo i sigurno povećava podizanjem borovih šuma. Tako danas
ima skoro 5.000 hektara novopodignutih borovih šuma i kultura.


Sve što je učinjeno za vreme 50 »jugoslovenskih« godina uprave Deliblaitsfcim
peskom, učinjeno je za poslednjih 15 godina. To je vreme procvata struke
i postignutih najboljih rezultata, zatim vreme radničkog upravljanja društvenim
sredstvima i vreme razvitka samouipravljačke demokratije. Za Deliblatski
pesak to je ujedno i period najintenzivnije primene naučnih dostignuća u praksi.


Osnovna karakteristika rada ovih 150 godina je u zaštitnom karakteru objekta
u odnosu na plodnu poljoprivrednu okolinu, a klima i pesak su pred stručnjake
postavljali nebrojeno problema za rešavanje. Način na koji su ti problemi
rešeni zaslužuje svaku pohvalu a šumarima koji su izgarali u takvoj problematici
treba odati puno priznanje.


Budućnost ovog objekta je u očuvanju stabilnosti zemljišta i vegetacije, a
zatim i dalje jačanje ekonomskog potencijala. U tom cilju, koji se već sprovodi,
forsiranje četinarskih zasada je odigralo značajnu ulogu. Međutim, zaštitni karakter
objekta i dalje ostaje, tako da svi radovi i kasnije moraju o ovom momentu
voditi strogu pažnju.