DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 63 <-- 63 --> PDF |
jesu ponajviše kristalasti škriljci sa dosta liskuna. Tlo je ilovasto do pjeskovito, mrvičaste strukture, slabo podzolirano. Breza na Papuku dolazi kao primiješana vrst u tri šumske zajednice: a) Fagetum croaticum montanum Horv. (brdska bukova šuma), b) Fagetum croaticum calamagrostetosum Horv. (bukove i bukovo-jelove šume), c) Querco-carpinetum croaticum Horv (Hrvatska šuma kitajaka i običnoga graba). Breza se ponajviše javlja na mjestima, gdje je u prošlosti bio prejak intenzitet sječe bukve. Najviše je ima u zapadnom dijelu Papuka (gasp, jedindce Vrani Kamen, Zapadni Papuk i Javornik). Dok je u mlađim i srednjodobnim sastojinama breza nadrasla bukvu, u starijima čini ona izrazito pođstojnu sastoj inu. Metoda rada na terenu. Sekcioniranje modelnih stabala vršeno je tako, da je dio stabla od panja do prsnog promjera razdijeljen u tri sekcije (0,3 + 0,3 + 0,7 m), a iznad prsnog promjera sekcije su bile dugačke po^ 2 m na deblu i po 1 m na granama. Mjereno je deblo i grane do 7 cm na tanjem kraju, dakle t. zv. krupno drvo (Derbholz). Ra d u uredu . Za izjednačenje drvnih masa upotrebljena je Schumacher- Hallova formula, odnosno njezin logaritamski oblik: log v = a + b . log d + c . log h Tako izjednačene drvne mase dale su rasipanje od 12%. Zbog toga je izjednačenje provedeno nanovo, ali uz upotrebu težine y = Vv , tj. svaki je podatak opterećen drugim korijen ona iz drvne mase kao težinom. Na taj je način izjednačenje znatno poboljšano1, te je rasipanje logaritama drvnih masa oko plohe izjednačenja iznosilo 0,0355, što odgovara rasipanju drvnih masa od cea 8´%. Parametri T njihove grješke iznose kod izjednačenja uz upotrebu težine »y«: a = -—4,356933 = 0,034031 °b c = 1,097550 o-o = 0,092733 "logv = 0,035521 a = 8,18% Veličine parametara »b« i »c« daju nam ujedno uvid u ovisnost obličnog broja o prsnoim promjeru i visini stabla (EMROVlC I960.). Budući da je parametar »b« manji od 2, to znači da uz konstantnu visinu s porastom prsnog promjera oblični broj pada. A kako je parametar »c« veći od 1 to znači, da s porastom visine — uz konstantni prsni promjer — oblični broj također raste. Ta je pojava ispitana i pomoću korelacione analize, koja je dala ove parcijalne korelacione koeficijente: Gl |