DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 62 <-- 62 --> PDF |
UDK 634.0.524.315:582.632.1 DVOULAZNE TABLICE DRVNIH MASA ZA BREZU MA PAPUKU Ing. MIRKO ŠPIRANEC Šumsko gospodarstvo Slav. Požega povjerilo je Sekciji za uređivanje šuma u Novoj Gradiški izradu lokalnih dvoulaznih tablica drvnih masa za brezu na području Papuka. Terenske radove prikupljanja podataka (sekcioniranje modelnih stabala) obavio je god. 1964. ing. Dragutin Petelka. Zbog odlaska iz Sekcije na drugu dužnost on je prikupljene podatke samo djelomično obradio. Dovršenje obrade podataka i izradu tablica izvršio je autor. Modelna stabla potječu iz gospodarske jedinice Zapadni Papuk i to iz odjela 30, 38, 39, 40, 45, 48 i 49. Ukupno je izmjereno 318 stabala prsnih promjera od 10—36 cm. Visine su se kretale od 13—24 m. Broj^ mođelnih stabala po debljinskim i visinskim stepenima prikazan je u tabeli 1. Modelna stabla breze na Papuku Struktura materijala Tabela 1. Debljinski stepen od — do cm Visina 10—14 15—19 20—24 25—29 30—34 35—39 Ukupr m broj mođelnih. .stabala breze 13 3 1 4 14 5 — — — — 5 15 11 1 — — — 12 16 17 11 1 — — — 29 17 11 24 10 2 1 — 48 18 6 24 24 1 — — 55 19 2 11 27 8 3 1 52 20 — 5 29 11 6 2 53 21 — 4 4 16 12 — 36 22 — — 2 7 9 2 20 23 — — 2 — 2 24 — — — 1 1 — 2 UKUPNO: 55 80 98 46 34 5 318 Obična breza (Betula pendula Roth., Betula verrucosa Ehrh.) dolazi na Papuku kao primiješana vrsta sa bukvom i jelom. Smjesa je uglavnom stablima čna no i grupimična, pa mjestimice breza i prevladava. Udio breze u smjesi kreće se ponajviše od 0,1 do 0,3 ali dosiže ponegdje i do 0,8. Prema gospodarskoj osnovi, geološka podloga tla, na kojemu breza dolazi na području Papuka, |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 63 <-- 63 --> PDF |
jesu ponajviše kristalasti škriljci sa dosta liskuna. Tlo je ilovasto do pjeskovito, mrvičaste strukture, slabo podzolirano. Breza na Papuku dolazi kao primiješana vrst u tri šumske zajednice: a) Fagetum croaticum montanum Horv. (brdska bukova šuma), b) Fagetum croaticum calamagrostetosum Horv. (bukove i bukovo-jelove šume), c) Querco-carpinetum croaticum Horv (Hrvatska šuma kitajaka i običnoga graba). Breza se ponajviše javlja na mjestima, gdje je u prošlosti bio prejak intenzitet sječe bukve. Najviše je ima u zapadnom dijelu Papuka (gasp, jedindce Vrani Kamen, Zapadni Papuk i Javornik). Dok je u mlađim i srednjodobnim sastojinama breza nadrasla bukvu, u starijima čini ona izrazito pođstojnu sastoj inu. Metoda rada na terenu. Sekcioniranje modelnih stabala vršeno je tako, da je dio stabla od panja do prsnog promjera razdijeljen u tri sekcije (0,3 + 0,3 + 0,7 m), a iznad prsnog promjera sekcije su bile dugačke po^ 2 m na deblu i po 1 m na granama. Mjereno je deblo i grane do 7 cm na tanjem kraju, dakle t. zv. krupno drvo (Derbholz). Ra d u uredu . Za izjednačenje drvnih masa upotrebljena je Schumacher- Hallova formula, odnosno njezin logaritamski oblik: log v = a + b . log d + c . log h Tako izjednačene drvne mase dale su rasipanje od 12%. Zbog toga je izjednačenje provedeno nanovo, ali uz upotrebu težine y = Vv , tj. svaki je podatak opterećen drugim korijen ona iz drvne mase kao težinom. Na taj je način izjednačenje znatno poboljšano1, te je rasipanje logaritama drvnih masa oko plohe izjednačenja iznosilo 0,0355, što odgovara rasipanju drvnih masa od cea 8´%. Parametri T njihove grješke iznose kod izjednačenja uz upotrebu težine »y«: a = -—4,356933 = 0,034031 °b c = 1,097550 o-o = 0,092733 "logv = 0,035521 a = 8,18% Veličine parametara »b« i »c« daju nam ujedno uvid u ovisnost obličnog broja o prsnoim promjeru i visini stabla (EMROVlC I960.). Budući da je parametar »b« manji od 2, to znači da uz konstantnu visinu s porastom prsnog promjera oblični broj pada. A kako je parametar »c« veći od 1 to znači, da s porastom visine — uz konstantni prsni promjer — oblični broj također raste. Ta je pojava ispitana i pomoću korelacione analize, koja je dala ove parcijalne korelacione koeficijente: Gl |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 64 <-- 64 --> PDF |
rdf´h = —0,313414 i-hf´đ = + 0,125012 Prvi koeficijent pokazuje, da postoji slaba negativna korelacija između prsnog promjera i obličnog broja (uz isključenje utjecaja visine), što odgovara parametru »b« manjem od 2. Drugi koeficijent kazuje, da postoji posve neznatna (ili gotovo nikakva) pozitivna korelacija između visine stabla i obličnog broja (uz isključenje utjecaja prsnog promjera). A to također odgovara veličini parametra c = 1,097550, koji je tök nešto malo veći od 1. Prema tome može se reći, da kod breze na Papuku oblični broj krupnog drva pada s porastom prsnog promjera, dok visina nema gotovo nikakva utjecaja na veličinu obličnog broja, odnosno s porastom visine i oblični broj raste, ali sasvim neznatno. Time se i breza svrstala među vrsti drveća, koje s porastom visine ne pokazuju pad obličnog broja (pitomi kesten, jela u Gorskom Kotaru), kako je to inače kod hrasta i bukve i kod većine ostalih vrsti drveća, prema podacima njemačkih drvno-gromadnih tablica. Tablice drvnih masa za brezu na Papuku usporedili smo sa Grunđnerovim tablicama za brezu (GRUNDNER-SCHWAPPACH 1928), pa se pokazalo, da su drvne mase po našim tablicama nešto manje od drvnih masa po Grundneru. Što je veći prsni promjer, to je i razlika veća, dok visina stabla ne utječe na veličinu razlike. Usporedba drvnih masa breze na Papuku sa drvnim masama po Grunđnerovim tablicama Tabela 2. d = 10 cm d = 20 om d = 25 crn d = 30 cm d = 35 cm Grund. Papuk Grund. Pap. Grund. Pap. Grund. Pap. Grund. Papuk h drvna masa ] krupnog drva u m3 13 0,04 0,05 14 0,04 0,05 15 0,05 0,05 0,21 0,18 16 0,05 0,06 0,22 0,20 17 0,06 0,06 0,24 0,21 0,35 0,32 0,49 0,44 18 0,25 0,23 0,37 0,34 0,52 0,47 19 0,26 0,24 0,39 0,36 0,55 0,49 0,74 0,65 20 0,28 0,25 0,41 0,38 0,57 0,52 0,78 0,69 21 0,29 0,27 0,43 0,40 0,60 0,55 0,82 0,73 22 0,45 0,42 0,63 0,58 0,86 0,76 23 0,66 0,61 0,90 0,80 24 0,69 0,64 0,94 0,84 Prema tome breza je u Njemačkoj jedrija (punodrvnija) nego naša na Papufcu. Iz grafikona 1 vidi se jasnija ta razlika u masama, a ujedno- se vidi, da su drvno-groimadne linije gotovo paralelne (osim promjera d = 10 cm), jer kako je već spomenuto, visina stabla ne utječe na veličinu razlike u masama između dviju tablica. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 65 <-- 65 --> PDF |
63 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Visina Prsni p romjer stabl a cm ui: stabla 18 19 20 21 22 23 24 25 m drvna masa krupn og drva (iznad 7 cm deblji ne) u m3 13 0,130 14 141 15 153 0,168 0,184 0,201 16 164 181 198 216 17 175 193 211 231 0,250 0,272 0,293 0,315 18 186 205 225 246 267 290 312 336 19 198 214 239 261 283 308 332 357 20 209 231 253 276 300 325 350 377 21 221 244 267 291 316 343 369 398 22 306 332 361 389 419 Visina Prsni p romjer stabl a u c m stabla 26 27 28 29 30 31 32 33 m drvna masa krupnog drva (iznad 7 cm deblji ne) u m3 17 0,338 0,362 0,386 0,411 0,437 18 360 385 411 438 466 19 383 409 437 465 495 0,524 0,555 0,588 20 405 433 462 492 523 554 587 622 21 427 456 487 518 552 584 619 656 22 449 480 513 545 580 615 651 6MJ 23 539 574 610 646 685 726 24 564 600 637 677 717 759 Visina Prsni p: romjer stabl a u c m stabla 34 35 36 37 38 39 40 m drvna masa krupnog drva (iznad 7 cm deblji ne) u m3 19 0,618 0,652 0,686 0,720 0,741 0,792 0,829 20 654 690 725 761 800 837 876 21 689 727 764 803 844 883 924 22 725 765 804 845 887 929 972 23 763 805 845 888 933 977 1,022 24 798 842 885 930 977 1,023 1,070 25 973 1,022 1,070 1,120 Opask a : Ako je treća znamenka potcrtano 5, onda se kod zaokružavanja kubatura druga znamenka ne zaokružuje na više, jer je već 5 bilo zaokruženo na više (na pr. 0,725 = 0,72 ali 0,725 = 0,73j. LITERATURA 1. Emrović , B.: Dvoulazne tablice drvnih masa za jelu u Gorskom Kotaru. Šumarski list br. 11—12/1960. 2. Grundner-Schwappach: Massentafeln zur Bestimmung des Holzgehaltes stehender Waldbäume und Waldbestände. VII. Auflage. Berlin 1928. 3. Hanzl-Hren : Razdioba područja sjeverne Hrvatske na sjemenarske cjeline. Obavijesti br. 5—6/1961. 64 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 67 <-- 67 --> PDF |
MASSENTAFELN MIT ZWEI EINGÄNGEN FÜR DIE BIRKE Zusammenfassung Für das Gebiet von Papuk-Gebirge in Slawonien wurden auf Grund der 318 Modellstämme die lokalen Massentafeln mit zwei Eingängen für die Birke erarbeitet. Die Derbholzmasse wurde vermittels der Schumacher-Hallschen Formel, bzw. ihrer logarithmischen Form: log v = a + b. log d + c. log h, ausgeglichen. Wegen der geringen Anzahl der Modellstämme — es handelt sich nämlich um die Lokalmassentafeln — wurde auch das Gewicht im Betrag des Quadratwurzel der Masse: y = V^ angewandt. Auf diese Weise verlief die Ausgleichung erfolgreich, so dass die Standardabweichung des Logarithmus des Volumens c = 0,0355 betrug, was einer Streuung von ca. 8%> der Masse entspricht. Eine Analyse der Formzahl zeigt, dass bei der Birke im Papuk-Gebirge mit Steigerung des Durchmessers die Formzahl abnimmt, während die Höhenänderung fast keineswegs die Grösse der Formzahl beeinflusst. Eine Vergleichung mit Grundnerschen Massentafeln für Birke zeigt, dass die auf dem Papuk-Gebirge vorkommende Birke abholziger als die Birke in Deutschland ist. |