DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1969 str. 6 <-- 6 --> PDF |
U posljednje vrijeme otkriveni su i drugi štetnici koji oštećuju pupove u tako velikom broju da ih ne možemo zanemariti kod ocjene sušenja. Ipak za sada ostaje činjenica da je na velikom dijelu površine Argyresthia fundella postigla takovu gustoću populacije koja bi u svakom slučaju morala dovesti od kalamiteta. Moljac jelinih iglica (Argyresthia fundella F. R.) Ovaj štetnik nije bio nepoznat stručnjacima iz zaštite šuma. Spominje ga već H a r t i g 1896. g. kao štetnika na jeli u šumama Bavarske. Opisali su ga Nüsslin, Escherich, Eckstein, Rimsky-Korsakow i Brauns. Niti jedan od ovih autora, izuzev donekle Braunsa, nije ovome štetniku pripisivao takovu važnost i smatrao ga opasnim za cijela šumska područja. Mi smo 1954. g. uočili veliku opasnost i skrenuta je tada pažnja na veoma štetne posljedice koje bi mogle nastupiti ako ne bi uspjeli spriječiti zarazu u širenju. Nažalost u to doba nisu bila poznata sredstva i metoda kojom to. se uspješno moglo suzbiti štetnika. Pokusi sa sistemicima (A n d r o i ć — 1960) mogli su se primjeniti tek na podmladak stabala manje visine. U međuvremenu je došlo do stagnacije zaraze da bi eksplozija nastupila ponovo 1967. g. no ovoga puta na mnogo većoj površini. Trebalo je dakle poduzeti hitne mjere zaštite ovih šuma, no pokazalo se i ovaj puta da nedovoljno poznavanje biološko- eko´loških momenata nekoga štetnika predstavlja ozbiljnu zapreku za donošenje mjera suzbijanja koje bi dovelo do potpunog uspjeha. I usprkos traženju nisu se mogla naći sredstva za proučavanje ovoga štetnika i pronalaženje uspješnih mjera suzbijanja. Biologija moljca jelinih iglica Biologija ovoga štetnika uglavnom je poznata. Biološki datumi ne razlikuju se mnogo od onih koje navada Escherich (1931) ili Brauns (1952). U dvije godine naših opažanja ustanovili smo da se gusjenice kukulje koncem aprila a kukuljenje se nastavlja tokom cijeloga mjeseca maja. Maksimum kukuljenja nastupio je u vremenu od 10. do 15. maja. Pojava prvih leptira u prirodi primjećena je koncem maja, a maksimum leta bio je od 8. do 10. lipnja. Stadij kukuljice traje nešto više od mjesec dana. Prema Escherich u (1931) leptiriće odlažu po jedno jaje na gornjoj strani iglice. Nije utvrđeno koliko jaja odloži jedna ženka i koliko traje embrionalni razvoj. Gusjenice se ubušuju u iglice, miniraju ih i one nakon izvjesnog vremena opadaju. Prije toga gusjenice se sele na drugu iglicu. Iz bioloških datuma koji u pojedinim godinama mogu i odstupati kao i iz naših istraživanja možemo utvrditi da je vrijeme kukuljenja pa prema tome i vremenski period koji protekne od izlaska prvog do posljednjeg leptira vremenski veoma produžen. Vjerojatno se ovo ztoiva i s eklozijom gusjenica. Gusjenica je štetna u dva vremenska perioda: jesenskom i proljetnom. Prvi je period duži ali manje štetan a drugi kraći i š´tetndji. Do kojeg vremena su gusjenice u jesen aktivne ovisi o vremenskim prilikama. Mi smo utvrdili da se kod 1 stupnja cei. gusjenice ne hrane, a kod plus 2 stupinja cei. teško su pokretne. Inače se gusjenice hrane i danju i noću. Mtada gusjenica izgriza ulazni otvor ob:čno na gornjoj polovini iglice prema vrhu, minira palisadni paremhin najprije prema vrhu iglice, a zatim se okrene i nastavlja miniranje prema bazi iglice. Ustanovljeno je da odrasle gusjenice intenzivno konzumiraju hranu. Tako je jedna gusjenica ubušena u iglici 19. IV bila |